Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, Crna Gora glasala za

Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojile su sa 84 glasa “za” Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. Protiv je bilo 19 članica UN, uzdržanih 68. Crna Gora je podržala rezoluciju.

Sjednica UN počela je minutom ćutanja za stradalog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.

Leendertse: Ova rezolucija nije upućena ni protiv koga, ona nije protiv Srbije

Stalna predstavnica Njemačke u UN Antje Leendertse imala je uvodnu riječ na sjednici Generalne skupštine UN. Ona je podsjetila na sudski i istorijski utvrđene činjenice genocida počinjenog u Srebrenici jula 1995. godine.

Tražila je podršku za prijedlog rezolucije o Srebrenici.

“Ova rezolucija nije upućena ni protiv koga, ona nije protiv Srbije, vrijednog člana ove organizacije, ona je upućena na same počinitelje genocida”, poručila je Leendertse.

Zatim je dodala.

“Lažni navodi o rezoluciji se šire. Podržite naš poziv da obilježimo ono šta se dogodilo. Ona nije protiv Srbije niti bilo kojeg člana. Sudite ovom tekstu po njegovom meritumu i odajte počast stradalima”, poručila je Leendertse.

Navela je i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se “krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini“ kao i “čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.

“U nacrt rezolucije su unijeta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje”, rekla je predstavnica Njemačke u UN.

UAE uzdržani, Kuba, Venecuela, Nikaragva i Azerbejdžan protiv rezolucije

Predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed Abušabab rekao je da je ono što se desilo u Srebrenici bio genocid i da su to priznali međunarodni sudovi. Izjavio je da je njegova zemlja prva poslala humanitarnu pomoć i da oni podržavaju Balkan na putu oporavka i pomirenja.

“UAE snažno podržava sadržaj rezolucije a porodice žrtava zaslužuju najveće poštovanje”, rekao je Abušabab.

No, kako je rekao, sada je pogrešan trenutak za predstavljanje rezolucije i tu se vidi značajna politizacija. Naglasio je da genocid u Srebrenici predstavlja pitanje koje ne smije da se zloupotrijebi kao politička igra i zato će UAE biti uzdržana prilikom glasanja.

Angola je najavila da će biti uzdržana povodom rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Egipatski predstavnik Omel Abdel Kalek rekao je da se ta zemlja zalaže za konsenzus svih država regiona povodom obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici.  Egipat se, kazao je, protivi ishitrenom procesu da se predstavi nacrt rezolucije a upozorava da to baca sumnju na namjeru rezolucije. No, kaže Kalek, najavljuje se podrška lišena bilo kakvih političkih ocjena ili rangiranja.

Predstavnica Nikaragve Rosalia Palasios naglasila je da su protiv rezolucije, ističiući da je prilikom predlaganja ovog dokumenta jasno bilo duplih standarda.

Predstavnik Venecuele Aleksander Deluze rekao je da žrtve Srebrenice zaslužuju obilježavanje na osnovu konsenzusa svih država regiona i da ta zemlja apeluje da se nastavi proces koji je započet u Dejtonu.

Kubanski predstavnik Ernesto Guzman rekao je da će ta zemlja biti protiv rezolucije. On je rekao da odbacuju formulacije koje mogu da dovedu

Azerbejdžanski predstavnik Jašar Alijev rekao je da ta zemlja neće glasati o ovoj rezoluciji, navodeći da ta zemlja osuđuje sve zločine i uplitanje u unutrašnja pitanja individualnih država.

“Azerbejdžan dobro zna koliko su bolne ratne rane i kako su važni odgovornost da bi se izgradio mir i da bi se postigla pravda. Potvrđuje svoju podršku teritorijalnom integritetu svih balkanskih država”, rekao je Alijev.

Predstavnik Namibije Nevil Gerce rekao je da će ta zemlja biti uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. On je rekao da ta zemlja snažno osuđuje sve akte genocida i zločine, gdje god da su se desili.

Predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama Fu Kong najavio da će Kina glasati protiv rezolucije na sjednici Generalne skupštine UN.

“Rezolucija nije usklađena i ne služi pomirenju unutra BiH, ali i zemalja regija koje žele mir i stabilnost na zapadnom Balkanu. Kina neće imati alternativu sem da glasa protiv nacrta rezolucije”, kazao je Kong.

On je rekao da je NR Kina uvijek poštovala suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Puljić: Crnogorski diplomata poručio da će glasati za rezoluciju

Ivica Puljić, hrvatski novinar i dopisnik Al Jazeere iz Vašingtona, kazao je za taj medij da mu je crnogorski diplomata Damir Šabanović rekao da će naša zamlja podržati Rezoluciju o Srebrenici.

Istakao je i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić htio za govornicom, ali da mu nijesu dali, jer po protokolu to nije moguće.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda a sponzorisalo je 38 država, među kojima su zemlje Kvinte i sve bivše jugoslovenske republike osim Crne Gore koja se time propisno obrukala i pokazala da je njena izvršna vlast filijala ”srpskog sveta”. Pod velikim pritiskom zapadnih partnera, premijer Milojko Spajić najavio je podršku rezoluciji. Ipak, ostaće upamćeno ustezanje crnogorske Vlade na čelu sa Spajićem, koji su iz straha od predstavnika ”srpskog sveta” priložili dva amandmana na rezoluciju koji na kraju nijesu ni usvojeni u obliku u kojem su predloženi.

Amandmani Crne Gore na rezoluciju o Srebrenici su prvo modifikovani, skraćeni i redefinisani, pa onda ugrađeni u preambulu rezolucije koju su Ujedinjenim nacijama podnijele Nemačka i Ruanda. Na veliku bruku Spajićeve Vlade.

Uz predlagače Nemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu, navodi se u nacrtu dokumenta.

U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.

Podsjeća se i da se 2025. navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. izgubljena najmanje 8.372 života.

Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Tekst nacrta rezolucije A/78/L.67 glasi:

Nacrt rezolucije

Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.

Generalna skupština,

Vođena Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

Pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava bezbjednom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o uspostavljanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,

Podsjećajući takođe na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995, prije svega na presudu Žalbenog veća MKSJ od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 8. juna 2021. (Tužilac protiv Mladića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 20. marta 2019. (Tužilac protiv Karadžića), kao i presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. februara 2007. kojom je presuđeno da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida;

Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja, za koje je učešće žrtava i preživelih, kao i članova njihovih porodica centralno;

Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u borbi protiv nekažnjivosti i u obezbjeđivanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine putem međunarodnog pravosudnog sistema;

Prepoznajući u tom pogledu poseban doprinos MKSJ i naglašavajući važnost da međunarodna zajednica bude spremna da preduzme kolektivnu akciju kroz Savjet bezbjednosti, u skladu sa Poveljom, i od slučaja do slučaja da dalje obezbijedi odgovaranje za genocid i sprječavanje genocida;

Ponavljajući da je prema međunarodnom pravu, krivična odgovornost za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini;

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu; i napominjući važnost redovnih brifinga o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava kao i o govoru mržnje i podsticanju ranog podizanja svijesti o potencijalnom genocidu;

Napominjući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ kao i Mehanizam, ostaje centralno mjesto u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja kao i za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje prepoznajući da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu;

Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini;

Napominjući takođe da će 2025. godine biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade ljudi je raseljeno, a porodice i zajednice razorene;

1. Odlučuje da 11. jul proglasi za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti;
3. Takođe bez rezerve osuđuje djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane za njih i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Zahtjeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, započinjući aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svih država članica, organizacija iz sistema UN i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštovanja.
7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti u znak sjećanja i u čast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.