ZBOG TEKSTOVA: Čirgić saslušan po prijavi Glušice i Rakočević

Po prijavi Rajke Glušice i Ksenije Rakočević juče (29. 1. 2021) je policija u Centru bezbjednosti Podgorica saslušala dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Adnana Čirgića, pise Antena M.

Čirgić je pozvan u Stanicu policije za JRM u Podgorici kako bi se izjasnio povodom prijave da dvanaest godina maltretira Glušicu, zloupotrebljava moć koju mu pruža uloga koju ima u društvu, te da je zahvaljujući navodnom njegovom djelovanju Rakočevićka bila izložena prijetnjama od strane NN lica. Prijava je podnijeta – vjerovali ili ne – na osnovu javnih Čirgićevih tekstova na portalu Antena M, koje su zatim preuzimali drugi mediji.

Da podśetimo, Ksenija Rakočević, članica Ure (ako u međuvremenu nije istupila), aktivistkinja NVO Hiperion, doktorand nauke o književnosti, dobitnica stipendije Ministarstva nauke u iznosu od preko 45000 eura, prošle godine je na svom fejsbuk profilu izjavila da izdanja FCJK koristi za reciklažu kad joj prifali toalet papira. Na to je uslijedio odgovor akademika Milorada Nikčevića i prof. dr Adnana Čirgića na portalu Anetana M.. Čirgić je tada, između ostaloga, istakao ovo: „Osoba Ksenija Rakočević apsolutno je nebitna i za Crnu Goru i za Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Ali se ne može nebitnom smatrati činjenica da je takva osoba nosilac stipendije za izvrsnost Ministarstva nauke, da takva osoba prosuđuje o tome koju će knjigu podržati za štampu Ministarstvo kulture, da takva osoba dobije priliku da edukuje crnogorsku mladost.

Moramo se zapitati đe to hrli naše društvo ako takav status uživaju osobe koje bi montenegristiku reciklirale u toaletni papir i đe to hrli naše društvo ako novinarka RTCG Nevenka Ćirović bodri tu osobu da obezbijedi reciklažu i za komšiluk. Nadamo se da će oni koji od njih prave stručnjake ośetiti stid pred sablažnjenom javnošću. Crnogorsko društvo ne smije se navikavati na takve slučajeve. U suprotnom, neće nas uništiti ni korona ni strani plaćenici. Biće nam dovoljna naša zla pamet!“ Nedavno je Čirgić te stavove ponovio u tekstu „Skica za portret koritaša“. Ti Čirgićevi stavovi bili su povod za njegovu prijavu od strane Ksenije Rakočević.

Rajka Glušica redovna je profesorica Univerziteta Crne Gore, odnedavno i predśednica Upravnog odbora te ustanove te nosilac liste političke partije Ura na nikšićkim lokalnim izborima. Podśećamo da je u kolumnama objavljenim na Anteni M Čirgić ukazivao da Glušica kao redovni profesor univerziteta nema objavljeni ni knjigu ni poseban tekst iz oblasti za koju je stekla najviše nastavno zvanje u toj ustanovi. Ukazao je na malverzacije kojima je Glušica kao prorektor UCG uspjela sebi pribaviti to zvanje uprkos negativnoj recenziji koju joj je komisija uputila. Glušica je tada, po navodima Čirgića, uspjela formirati sebi komisiju koja joj je obezbijedila sticanje zvanja redovnoga profesora uprkos činjenici da iz te oblasti nema rezultata. Podaci su provjerljivi u Biltenu UCG (br. 224).

Glušica je tada, recimo, prijavila u bibliografiji da je autorica dijela naučne monografije/knjige „Standardni jezici u okviru štokavskoga sustava“ (ur. J. Silić, I. Pranjković, L. Badurina, Disput, Zagreb), koja je „u štampi“. I to je jedina knjiga koju je imala navesti u bibliografiji za izbor u redovnoga profesora! No na bibliotečkom pretraživaču takva knjiga se ne može naći, a koliko smo mogli saznati knjiga pod tim naslovom do danas, četrnaest godina nakon njenog izbora u zvanje, nije objavljena. Na sajtu Disputa (disput.hr) nalazi se ZBORNIK s 29 autora (dakle, ne ni knjiga ni monografija – što je od presudnoga značaja za izbor redovnog profesora) „Jezični varijeteti i nacionalni identiteti“, ur. L. Badurina, I. Pranjković, J. Silić. Dakle, poklapaju se podaci o urednicima i izdavaču, ali ne i podatak od ključne važnosti za izbor u zvanje redovnog profesora. Ukratko: na ovom primjeru vidi se da je Glušica lažirala svoj izbor u zvanje. Valjda je zahvaljujući toj sposobnosti nova oslobodilačka vlast i izabrala da bude na čelu uprave Univerziteta Crne Gore.

Podśetimo da to nije jedina stručna i moralna falinka Rajke Glušice. Čirgić je u nekoliko tekstova pokazao da je riječ o službenici svake vlasti. Ukazao je da je bila učesnica skupa na kojem su potpisani zaključci, među kojima i onaj da je ijekavica stožer koji objedinjava rasute etničke i jezičke djelove srpstva. Ukazao je na njeno članstvo u raznim tijelima koje je diskredituje u namjeri da se predstavi kao neko ko želi afirmaciju crnogorskog jezika: Odbora za standardizaciju srpskog jezika Instituta za jezik SANU, Naučnoga društva za negovanje i proučavanje srpskoga jezika iz Beograda, redakcije časopisa „Književnost i jezik“ Društva za srpski jezik i književnost Srbije i CG itd.

Bila je promoterka ekavizama tipa sledeći, poslednji, ozleda, upotrebiti u Crnoj Gori, kasnije jedna od članica Savjeta za standaridzaciju crnogorskog jezika protiv kojega je vodila neviđenu kampanju u Vijestima, zalagala se za proširenje standardnog fonološkog sistema crnogorskog jezika, a onda negirala osnovanost uvođenja grafema za foneme ś i ź, promovisala knjige u kojima se afirmiše potreba uprošćavanja padežnog sistema crnogorskog jezika (Ćera đecu po ulica), a zatim zastupala stav o srpskohrvatskoj jezičkoj normi pod raznim nacionalnim imenima. I tako dalje. Predstavlja se potonjih godinama kao žrtva bivše vlasti, a Čirgić je podśetio da je za vrijeme te vlasti bivala i šef katedre na FF u Nikšiću, i prodekan FF u Nikšiću i prorektor UCG u Podgorici, na koncu da je od te iste vlasti dobila stan iz kvote rektora – mimo konkursa.

Odista blistava moralna i naučna slika. Kao glasnogovornica nove vlasti koja je obećala depolitizaciju školstva, Glušica je kao visoki funkcioner Ure imenovana od ministarke Vesne Bratić u Upravni odbor UCG. Sad valjda slobodu govora promoviše tako što svoje neistomišljenike prijavljuje policiji koristeći moć koju misli da ima da zastraši i tako okonča davno započetu polemiku. Da se ta polemika neće okončati, potvrdio je Čirgić u izjavi koju je dao policiji – da u svemu stoji iza stavova koje je objavio u tekstovima na Anteni M.

Za Antenu M je dodao da se nadao da će u svojoj vlastodržačkoj dokolici Glušica konačno śesti i napisati knjigu u kojoj neće blatiti montenegristiku i njene afirmatore te tako staviti tačku na polemike, „no njoj joj je očito od nauke draža špijunaža onih koji se zalažu za neke druge svetinje – crnogorski jezik i građansku Crnu Goru, pa će umjesto javnih odgovora parafrazirati montenegriste u prijavama koje podnosi policiji.“ Za razliku od svoga licemjernog šefa Dritana koji poručuje da ne treba goniti nikoga zbog javne prozivke njega kao izdajnika, Dritanovi funkcioneri policiji prijavljuju one što ukazuju na njihovu izdaju.