AFERA “ABU DABI FOND”: Ko je nenamjenski trošio novac i da li je država oštećena?

Kada je sredinom 2015. godine Vlada objavila da je obezbijedila povoljne poljoprivredne kredita iz Abu Dabi fonda, mnogi poljoprivrednici su bili uvjereni da su konačno našli jeftin i prijeko potrebni izvor finansiranja.

No, pokazalo se da je radost poljoprivrednika veoma kratko trajala. Kada je Vlada u drugoj polovini 2015. godine objavila javni poziv za dodjelu kredita, javnost je saznala da u trci za jeftinim arapskim novcem mogu da sudjeluju samo – krupni igrači.

TENDER ZA KRUPNE IGRAČE

Uslovi za učestvovanje na javnom pozivu su bili rigorozni i nedostižni za 99 odsto poljoprivrednika: maksimalni iznos kredita je zakovan 75% od neto budžeta investicije, ali ne manje od milion eura i ne više od tri miliona eura. Potom, učesnik na tenderu je morao posjedovati  30% od trajnog obrtnog kapitala, pri čemu se pod tim podrazumijevala obrtna sredstva na osnovu poslednjeg priloženog finansijskog izvještaja ili adekvatne evidencije o finansijskom stanju.

Što se tiče uslova kreditiranja oni su bili izuzetno povoljni: rok otplate je pomjeren na maksimum 17 godina, uključujući četiri godine grejs-perioda. Kamatna stopa je iznosila tada povoljnih 2,5% , dok je ugovorna naknada bila standardna 0,5%. Odstupanje za ove uslove je jedino bilo moguće uz saglasnost Odbora projekta.

Sopstveno učešće je određeno na minimum 25% od neto budžeta investicije,a kao kolateral je prihvatan sve vrste kolaterala u skladu sa relevantnim regulativama u Crnoj Gori. Raspoloživa sredstva po ovom Javnom pozivu iznose 50 miliona dolara.

Abu Dabi fond za razvoj je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata i raspolaže sa praktično neograničenim izvorima novca.

SUMNJA

Od samog početka korišćenja novca iz Abu Dabi fonda, u dijelu javnosti postojala je sumnja da je taj novac nenamjenski potrošen. Naročito što su informacije oko raspodjele novca bile dugo vremena uskraćene javnosti.

Ono što se u startu znalo da je 11 firmi konkurisalo za novac iz Abu Dabi fonda i da je 9 njih dobilo pravo da koristi povoljni kredit. Sve ostale bitne informacije su bile, manje-više, nedostupne za javnost, do istraživačke emisije “Mehanizam – Poslovna tajna” autora Mirka Boškovića na Televiziji Crne Gore emitovanog 2019. godine. Taj istraživački serijal, finansijski pomognut od EU i Ambasade SAD, razotkrio je kompletnu situaciju i pokrenuo izviđaj SDT-a.

MEHANIZAM

Prema nalazima “Mehanizma” koje je uredno prenio Radio Slobodna Evropa, sporan je bio milionski kredit Carina vlasnika Čeda Popovića kao i kredit od tri miliona dolara firmi Vektri Jakić, vlasnika Dragana Brkovića, koja je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju.

“Problematičan je i kredit od tri miliona dolara firmi IM Gradina iz Rožaja vlasnika Džemala Škrijelja, koji je trebalo da bude iskorišćen za proširenje kapaciteta mesoprerade. Prema izvještajima Poreske upravi, ta firma ima jednog zaposlenog i ukupnu imovinu od 190.000 eura. Inače, Gradina i Gradina Company, povezanih vlasnika, u blokadi su pet godina sa nenaplativim dugom od 2,8 miliona eura”, navela je RSE detalje nalaza “Mehanizma”.

Četvrti problematični kredit u iznosu od tri miliona dolara, prema nalazima “Mehanizma”, odobren je firmi Milkraft iz Pavinog Polja kod Bijelog Polja, čiji je vlasnik Dragan Burić. Ta mljekara djelimično je izgrađena, ali i pored najava nije počela rad, prenio je RSE.

Preostalih pet kredita iz arapskog fonda dobile su firme koje su završile projekte: mesna industrija Goranović, Eko per, fabrika mlijeka Nika, hotelsko preduzeće Durmitor Žabljak i Mesopromet Franca.

IZVIĐAJ SDT-a

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je nakon serijala “Mehanizma”, u aprilu 2019. godine pokrenulo izviđaj da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele kredita.

Istraga je pokrenuta u vezi sa podjelom dijela tog novca, kako su uredno prenijeli mediji,  u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede do sada dodijelilo za devet crnogorskih firmi.

Sumnjalo se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje garantuje država iskoristili za neke druge namjene.

Premijer Duško Marković je tada  tvrdio da država nije oštećena aranžmanima iz Abu Dabi fonda.

PRIVOĐENJA

Slučaj “Abu Dabi fond” je bio praktično zaboravljen, sve do danas kada je SDT naredilo privođenje bivšeg direktora IRF-a Zorana Vukčevića, bivšeg ministra poljoprivrede Petra Ivanovića i još nekoliko ljudi.  Epilog je da su svi pušteni da se brane sa slobode, a SDT je dodatno saopštio da su svi nevini dok se ne dokaže krivica.

Nova vlast je najavila ukidanje SDT-a najkasnije do kraja februara pa će biti interesantno da se vidi da li se u tom roku moze podići optužni prijedlog.