MARKOVIĆ: Tužbe i kazne ne čine medije boljim

Tužbe i kazne ne čine medije boljim, i mogu dovesti samo do određene vrste cenzure ili samocenzure, ocijenio je dugogodišnji novinar Nikola Marković, navodeći da mediji, bez obzira na sve međusobne razlike, treba da usklade svoje uređivačke politike sa kodeksom novinara.

Marković je kazao da svako društvo koje obiluje tužbama protiv novinara ograničava medijske slobode i ukazuje na jedan stepen nerazumijevanja i netolerancije.

„Ako je dominantan broj tužbi od građana, koji nijesu javne ličnosti i nijesu dužni da imaju veći stepen tolerancije prema medijskom izvještavanju, onda medijska zajednica treba da se zabrine“, kazao je Marković.

Međutim, pojasnio je on, ako su tužbe dominantno od političkih ili drugih javnih ličnosti, što je uglavnom slučaj u Crnoj Gori, onda se ipak može govoriti o društvu koje ima ograničen stepen medijskih sloboda.

Govoreći o tužbama sa kojima se suočavao tokom dugogodišnje karijere u listu Dan, Marković je kazao da se tu moraju razlikovati dvije faze – do ukidanja klevete kao krivičnog djela, i nakon njenog ukidanja.

Kako je naveo, što se njegovog iskustva tiče i medija u kojem je radio, tužbe su uglavnom dolazile od političara, njihovih srodnika ili poslovnih partnera, kumova i prijatelja.

„Dakle, od onih koji bi, po svim međunarodnim konvencijama, prema iskustvu Evropskog suda za ljudska prava, morali da imaju veći senzibilitet kada je u pitanju izvještavanje medija o njima“, dodao je Marković.

Prema njegovim riječima, brojne tužbe završavale su se visokim novčanim kaznama koje su iznosile i po 30 hiljada EUR.

On je rekao da je bilo situacija gdje su javne ličnosti tužile medije, iako su oni otvarali relevantna društvena pitanja.

Marković je kao primjer naveo Telekom, gdje je sestra predsjednika države Ana Kolarević, sada Đukanović, tužila Dan, ali i ostale medije, zbog pisanja o toj privatizaciji, „iako je nesporno utvrđeno da se njeno ime pominje u dokumentima američkih državnih organa, baš u kontekstu u kojem su mediji u Crnoj Gori o tome izvještavali“.

On je dodao da posljednjih godina, doduše tek u naznakama i skromno, počinju da se primjenjuju sudske prakse iz zemalja Evropske unije, ali, kako je kazao, to još nije na nivou na kojem bi trebalo da bude.

Prema njegovim riječima, poseban problem je to što društvene mreže nijesu zakonski definisane, i što postoji ta pravna i zakonska praznina koja dozvoljava da se svašta o svakome piše.

Marković je podsjetio da je, kao član Radne grupe za izradu zakona o medijima, predlagao prethodnoj Vladi da se to zakonski uredi.

„Svakako da mi, kao mala zemlja, ne možemo uticati na to kako će funkcionisati Fejsbuk ili Tviter, ali možemo regulisati ponašanje ljudi iz naše države, sa IP adresa koje dolaze iz našeg društva. Naravno, pri tome treba paziti da se ne pređe granica, pa da to bude sputavanje slobode govora“, naveo je on.

Marković je kazao da od nove Vlade očekuje da na korektan i profesionalan način, uz pomoć međunarodnih eksperata, reguliše pitanje i tog dijela medijske zajednice.

„To što se mi pravimo da društvene mreže nijesu dio medijske zajednice, ne rješava problem, nego ga samo produbljuje“, upozorio je on.