PRIČA O ŽENI KOJA JE UNIŠTILA NACISTIČKU MREŽU: Nepoznata do 2008, njene zasluge ukrao FBI

Naoružana svojim oštrim umom i čeličnim živcima, Elizebet Smit Fridman (1892. – 1980.) razbila je stotine šifri tokom svoje karijere kao prva američka kriptoanalitičarka. Uspješno je otkrivala krijumčare alkohola tokom prohibicije, a potom razbila nacistički špijunski prsten širom Južne Amerike tokom 1940- ih.

No, sve do 2008. godine, kad je skinuta oznaka tajnosti s dokumenata o njenoj aktivnosti tiokom Drugog svjetskog rata, za Elizebet Fridman većina nikad nije čula. Iako je mnogi analitičari smatraju američkim pandanom Alanu Turingu, genijalnom britanskom matematičaru koji je dešifrovao brojne njemačke sisteme šifriranja, među kojima je najpoznatiji bio Enigma, ostala je decenijama nepoznata jer je sve njene zasluge prisvojio J. Edgar Huver, dugogodišnji direktor FBI-a. Američki Public Broadcasting Service (PBS) nedavno je prikazao dokumentarac “The Codebreaker” posvećen Elizebet Fridman koji se zasniva na bestseleru “The Woman Who Smashed Codes” (“Žena koja je razbila šifre”) novinara Džejsona Fagonea.

Ko je bila Elizabeth Friedman?

Rođena je kao Elizabet Smit u gradiću Hantingtonu u Indijani u kvekerskoj porodici. Od ranog djetinjstva pokazivala je da je velik talent za jezike i puno čitala, da bi 1914. godine diplomirala englesku književnost na Hillsdejl koledžu u Mičiganu. Elizebet je 1916. godine došla u biblioteku u Čikagu kako bi izbliza vidjela “Prvi Folio”, odnosno sabrana djela Villijama Šekspira iz 1623. godine. U razgovoru s bibliotekarom spomenula je da traži posao, po mogućnosti povezan s književnošću ili istraživanjima. Nije prošlo ni sat vremena, tu je stigao ekscentrični milijarder George Fabijan koji je svoje veliko bogatstvo stekao u tekstilnoj industriji, a bio je opsjednut otkrivanjem tajni prirode.

Što je Elizabet radila kod ekscentričnog bogataša?

Fabijanova opsesija bila je kriptografija, a vjerovao je da Šekspir nije bio autor slavnih drama poput “Hamleta” ili “Julija Cezara”, nego ih je pripisivao filozofu Fransisu Bekonu. Bio je uvjeren da je Bekon ostavio skrivene poruke o svom autorstvu u Šekspirovim dramama iz 1623. Godine i tragao je za osobom koja bi dekodirala tajne poruke. Stoga je u svoju rezidenciju Riverbank u blizini Čikaga doveo neke od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za Šekspira I Bekona. Kad je čuo za mladu Elizebet Smit, odmah  je angažovao kao kriptografkinju. Iako je smatrala da je Fabjanova teorija glupost, Elizebeth je proučavala djela tražeći skrivenu poruku.

Ubrzo je Fabjan u Riverbanku, koji je funkcionisao kao kombinacija raskošne palate i naučne laboratorije, angažovao mladoga genetičara, takođe kvekera, Vilijama Fridmana, u kojeg se zaljubila. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Fabjan je ponudio usluge mladog para kriptografa vladi, pa su Fridmanovi postali vodeće osobe američke jedinice za razbijanje neprijateljskih šifri.

“ Iako se Elizebet nikad nije školovala za taj posao, bila je vrlo vješta u procesu presretanja radioporuka i njihovom dekodiranju”, rekla je za Time istoričarka Ejmi Batler Grinfild.

Kako je Elizabeth lovila krijumčare alkohola?

Elizebet  i Tomas su se vjenčali 1917. godine  Nakon što su 1921. godine napustili Riverbank, supružnici su se preselili u Vašington, gdje ih je američko Ministarstvo finansija angažovalo u borbi protiv švercera alkohola tokom razdoblja prohibicije u Americi, koja je trajala od 1920. do 1933. godine.

Šverceri su koristili brodove kojima obalna straža nije mogla stati na put jer su bili vješti u korištenju kodiranih radioporuka. U razdoblju od 1926. do 1930. godine Elizebet je odgonetala po 20.000 švercerskih poruka godišnje u stotinama različitih sistema kodiranja. Sve to radila je ručno, koristeći samo papir i olovku. Bilo je to doba prije ere kompjutera pa njen rad možemo smatrati herojskim poduhvatom.

Tokom ere prohibicije, Elizebet Fridman morala se, takođe, pojavljivati na sudu da bi kao kriptografkinja svjedočila u procesima nekih od najvećih kriminalaca tog doba. Svjedočila je u jednom slučaju u New Orleansu protiv trojice pomoćnika Al Caponea.

Što je radila u Drugom svjetskom ratu?

No, pravi izazov za američke kriptoanalitičare, uključujući i Elizebet, nastupio je u Drugom svjetskom ratu. Nakon što je Hitler 1939. godine napao Poljsku i tako počeo Drugi svjetski rat, tim razbijača šifri, koji je Elizebet uspostavila u sklopu Obalske straže, počeo je presretati poruke koje su ličile na one kakve su koristili šverceri alkohola. Međutim, riječ je bila o porukama koje su slali nacistički špijuni. Ti su se špijuni raštrkali Južnom Amerikom, koja je tada bila neutralni kontinent,  po Americi i Meksiku. Odjednom je cijeli tim, koji je bio fokusiran na problem švercovanja alkohola, postao ekipa koja je lovila nacističke špijune.

Poput Alana Turinga, i Elizebet Smit Fridman radila je na razbijanju Enigme, a tokom Drugog svjetskog rata dešifrovala je više od 4000 nacističkih poruka. Svakako je najveća njena zasluga ona u razbijanju nacističke špijunske mreže koja je slala šifrirane izvještaje iz Južne Amerike u Berlin. Tu je špijunsku mrežu vodio SS-ov špijun Johanes Zigfried Beker, poznat i po nadimku Sargo. FBI je Bekera smatrao najopasnijim nacističkim špijunom na zapadnoj polulopti. On je iz svoje baze u Argentini upravljao mrežom od više od 50 agenata koji su razmjenjivali hiljade špijunskih izvještaja s Njemačkom, prikupljajući informacije o američkim i britanskim vojnim snagama. Ta je špijunska mreža, takođe, podsticala vojne udare u južnoameričkim državama da bi njihove vlade zaljuljala prema nacistima. Elizebetini napori doveli su do razbijanja svih nacističkih špijunskih mreža u Južnoj Americi, posebno one koju je vodio Sargo.

Zašto je Elizabet Fridman pala u zaborav?

“FBI je bio odgovoran za hvatanje nacističkih špijuna u Južnoj Americi pa je Elizebet njima slala poruke i materijale uz pomoć kojih su i sami mogli dešifrovati poruke. Bez Elizebet i njeneog tima, FBI bi bio izgubljen. No, nakon što su krajem 1944. godine nacističke špijunske mreže bile uništene, J. Edgar Huver lansirao je javnu kampanju kako bi prisvojio zasluge za pobjedu u tom nevidljivom ratu, tvrdeći da je FBI jedini zaslužan.

Čak i danas istoričari Elizebetine zasluge pogrešno pripisuju Huveru i FBI-u. Rezultat toga je da Amerikanci ne znaju da je Elizebet Fridman, majka dvoje djece, tokom Drugog svjetskog rata bila najveći američki lovac na nacističke špijune”  kaže Džejson Fagon.

Tokom Drugog svjetskog rata, Elizebetin muž Vilijam Fridman istakao se važnim dostignućima, poput razbijanja japanskog sistema šifriranja Purple. Međutim, za razliku od supruge, Fridmanova su dostignuća itekako prepoznata, pa je 1952. godine postao čelni kriptolog Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).

Elizebeth je ostala u sjenci svoga muža, a zaslužna priznanja dobila je posthumno. Tako je Američki senat 2019. godine donio rezoluciju u njezinu čast, a u julu 2020. godine američka obalska straža najavila je da će brod nazvati po njoj.