Finska je ponovo, četvrtu godinu zaredom, zauzela prvo mjesto kao najsrećnija zemlja na svijetu, ispred Danske, Švajcarske i Islanda, dok je Crna Gora na 70. mjestu, pokazuje objavljeni indeks sreće u kojem je rangirano 150 zemalja.
Finska je najsrećnija zemlja svijeta već četvrtu godinu zaredom, po izvještaju UN objavljenom danas.
Klasifikacija koju podržavaju Ujedinjene nacije objavljuje se od 2012. godine i koriste se ankete Galupa u kojima se od stanovnika traži da iskažu svoje subjektivno oshjećanje dobrobiti, a ti odgovori se zatim ukrštaju sa BDP-om i indikatorima solidarnosti, individualne slobode i korupcije da bi se došlo do ocjene na skali do deset, prenosi agencija Frans pres. Ocjene se utvrđuju prema zvaničnom spisku od 150 zemalja.
U regionu, Slovenija je na 29. mjestu, a iza su Hrvatska na 60. mestu, BiH na 64, Crna Gora na 70. Bugarska na 78. mjestu, Albanija na 94. i Sjeverna Makedonija na 94. mjestu.
Evropske države uveliko dominiraju među privh deset najsrećnijih zemalja i tu se nalaze još i Holandija, Norveška, Švedska, Luksemburg i Austrija. Jedina neevropska zemlja u prvih deset je Novi Zeland koji je na devetom mjestu.
Njemačka je na 13. mestu, Kanada 14, Velika Britanija 17, SAD 19, Francuska 21, Brazil 35, Japan 56, Rusija 76. i Kina 84, prema zvaničnom spisku od oko 150 zemalja.
Indija je velika svjetska sila sa najlošijim položajem, i nalazi se na nezavidnom 139. mjestu.
Prema rang-listi, najmanje srećna zemlja na planeti je Avganistan sa ocenom 2,25, ispred Zimbavea, Ruande, Bocvane i Lesotoa. Poredeći podatke iz 2020. sa pretnodnim godinama da bi se odredio uticaj pandemije koronavirusa, autori studije su primetili znatno “povišenu frekventnost negativnih emocija u oko trećini zemalja”.
Međutim, u 22 zemlje taj indikator je bio pozitivan, a prema riječima jednog od koautora studije Džona Helivela, iznenađuje to što u prosjeku nije bilo pada osjećanja dobrobiti kada su ljudi ocjenjivali sopstveni život.
On je rekao da je moguće objašnjenje da ljudi vide kovid 19 kao zajedničku prijetnju koja dolazi spolja i djeluje u cijelom svijetu i koja donosi veće osjećanje solidarnosti i empatije.
Uprkos dugim zimama i reputaciji njihovih stanovnika da su usamljenici, nordijske zemlje imaju vrlo visok životni standard, javne službe koje dobro funkcionišu, puno prirode, šuma i jezera, a vrlo su dobro ocijenjene i kada je riječ o solidarnosti i borbi protiv siromaštva i svih vrsta nejednakosti, piše Frans pres.
