OD ABAZOVIĆA DO SPAJIĆA: ALTA banka, milioni za Lušticu i kredit za posao premijerovog brata – ko je štitio čije interese?

Jedna banka, dvije države, dva premijera, milionski krediti i poslovne veze koje sežu do samog vrha nekadašnjih vlasti u Podgorici i Beogradu. Tako bi se, u najkraćem, mogla opisati priča o ALTA banci, čija se vlasnička struktura povezuje sa bivšim srpskim režimom i njegovim čelnikom Aleksandrom Vučićem. Ta banka je u razmaku od svega nekoliko nedjelja 2022. godine odobrila dva velika kredita – jedan kompaniji Luštica Development, a drugi privatnoj zdravstvenoj ustanovi povezanoj sa bratom tadašnjeg crnogorskog premijera.

Da je riječ samo o dva uobičajena bankarska aranžmana, možda ne bi bilo razloga za posebnu pažnju. Međutim, hronologija događaja, političke i porodične veze, kao i činjenica da je u obezbjeđivanju jednog od kredita učestvovala Vlada kojoj je već bilo izglasano nepovjerenje, otvaraju niz pitanja na koja javnost do danas nije dobila potpune odgovore.

Abazovićeva Vlada i hipoteka na luksuzni hotel

Kompanija Luštica Development zaključila je 13. septembra 2022. godine ugovor o kreditu sa ALTA bankom, vrijedan 8,3 miliona eura. Kao sredstvo obezbjeđenja predviđena je hipoteka na hotelu The Chedi, jednom od najprepoznatljivijih objekata luksuznog turističkog kompleksa Luštica Bay.

Luštica Bay

Nepuna dva mjeseca kasnije, 10. novembra 2022. godine, Vlada Dritana Abazovića dala je saglasnost za uspostavljanje hipoteke.

Ono što ovaj slučaj čini politički posebno osjetljivim jeste činjenica da je Abazovićevoj Vladi još 19. avgusta te godine izglasano nepovjerenje. Dakle, izvršna vlast koja je već izgubila parlamentarnu podršku odlučivala je o davanju saglasnosti za kreditno obezbjeđenje povezano sa kompanijom u kojoj je država imala vlasnički interes.

Sama činjenica da je Vlada bila u tehničkom mandatu ne znači da je odluka bila nezakonita. Ali nameće pitanje zbog čega je takva odluka donijeta baš tada, ko je pripremao dokumentaciju i da li su svi rizici po interese države bili adekvatno procijenjeni.

Posebno kada se ima u vidu šta se gotovo istovremeno događalo u drugom poslovnom aranžmanu iste banke.

Milioni za bolnicu Abazovićevog brata i partnerke Ane Brnabić

Samo mjesec i po nakon što je Luštica Development zaključila kreditni ugovor, ALTA banka je 31. oktobra 2022. godine odobrila kredit od 2,5 miliona eura privatnoj bolnici BioCell u Beogradu.

U vlasničkoj strukturi te zdravstvene ustanove bio je Džihan Abazović, rođeni brat tadašnjeg premijera Crne Gore Dritana Abazovića.

Sa bolnicom je bila povezana i Milica Đurđić, partnerka tadašnje predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić.

ALTA banka je 31. oktobra 2022. godine odobrila kredit od 2,5 miliona eura privatnoj bolnici BioCell u Beogradu u čijoj je vlasničkoj strukturi bio i brat Dritana Abazovića

Tako se u razmaku od svega nekoliko nedjelja ista banka pojavljuje u dva velika kreditna aranžmana: jednom povezanim sa projektom u kojem crnogorska država ima interes i drugim sa privatnim biznisom u čijoj vlasničkoj strukturi se nalazi brat crnogorskog premijera.

Da li je riječ o slučajnosti ili su političke i poslovne veze imale određenu ulogu u ovim aranžmanima?

Za sada nema javno potvrđenih dokaza da su Dritan Abazović ili Ana Brnabić uticali na odobravanje kredita. Međutim, priroda ovih veza opravdava pitanje da li su kreditni zahtjevi tretirani isključivo prema komercijalnim kriterijumima i da li je banka primijenila sve potrebne procedure procjene rizika.

Posebno je zanimljivo ono što je uslijedilo.

BioCell je u aprilu 2023. godine dobio još jedan kreditni aranžman od približno 260.000 eura, ali je već u septembru iste godine ALTA banka zatražila pokretanje stečaja zbog višemilionskih potraživanja.

Bolnica je završila u stečaju, a njena imovina kasnije je ponuđena na prodaju.

Kakve je garancije banka imala i koliko je novca na kraju uspjela da naplati?

Kako je zdravstvena ustanova koja je dobila milionsku finansijsku podršku za tako kratko vrijeme dospjela u situaciju da ne može da servisira obaveze? Kakve je garancije banka imala i koliko je novca na kraju uspjela da naplati?

To su pitanja na koja bi odgovor trebalo da daju finansijska dokumentacija i nadležni organi.

Spajićeva Vlada nastavila tamo gdje je Abazovićeva stala?

Iako bi se moglo pomisliti da se priča o ALTA banci završava odlaskom Dritana Abazovića sa vlasti, dokumenti i kasniji događaji pokazuju da je ova finansijska institucija ostala prisutna u poslovima povezanim sa Lušticom.

Prema dostupnoj dokumentaciji, kompanija Luštica Development imala je i naredne kreditne aranžmane sa ALTA bankom, dok je tokom 2025. razmatrano refinansiranje obaveza od oko 11,8 miliona eura preko Crnogorske komercijalne banke.

Međutim, najzanimljiviji događaj uslijedio je 2026. godine.

Prema medijskim izvještajima, Vlada Milojka Spajića je 29. juna dala saglasnost za novi kreditni aranžman Luštica Developmenta sa ALTA bankom, vrijedan čak 15 miliona eura. Kao obezbjeđenje trebalo je da posluže određena prava korišćenja marine i obalnog šetališta u kompleksu Luštica Bay.

Riječ je o pravima povezanim sa prostorom od posebnog javnog i ekonomskog značaja, zbog čega je ovakav aranžman zahtijevao naročitu pažnju.

Samo mjesec kasnije, 28. jula, Vlada je odluku stavila van snage.

Zašto?

Šta se promijenilo za svega tridesetak dana? Da li je naknadno procijenjeno da postoje pravne prepreke, finansijski rizici ili drugi razlozi zbog kojih prvobitna saglasnost nije smjela da ostane na snazi?

I najvažnije – ko je predložio da se takav aranžman uopšte odobri?

Kakve poslovne odnose su Spajić i njegova vlada imali sa ALTA bankom koja se povezuje sa smijenjenim srpskim autokratom Aleksandrom Vučićem

Povlačenje odluke ne dokazuje da je prethodno bilo nezakonitosti, ali svakako zahtijeva objašnjenje, naročito imajući u vidu kasniji razvoj događaja sa samom bankom.

Banka ostala bez dozvole – ko je procjenjivao rizike?

Narodna banka Srbije je 30. oktobra 2026. godine oduzela ALTA banci dozvolu za rad, obrazlažući odluku ozbiljnim pogoršanjem finansijskog stanja, problemima sa likvidnošću i ugrožavanjem interesa deponenata.

Time je otvoreno novo poglavlje u priči o kreditima koji su godinama povezivali ovu banku sa velikim poslovnim projektima u Crnoj Gori.

Važno je naglasiti da kasnije oduzimanje dozvole ne znači automatski da su krediti odobravani nezakonito, niti da su raniji poslovni partneri banke bili upoznati sa njenim problemima.

Ali je legitimno postaviti pitanje da li su nadležni organi Crne Gore, prilikom razmatranja kreditnih aranžmana koji su uključivali državne interese, raspolagali potpunim informacijama o finansijskom stanju banke.

Posebno kada se ima u vidu da se u javnosti pominju i krivične prijave koje se odnose na pojedine poslove Luštica Developmenta.

Dvije vlade, ista banka, a odgovora nema

U ovoj priči postoji nekoliko nespornih činjenica.

Luštica Development se zaduživala kod ALTA banke. Vlada Dritana Abazovića dala je saglasnost za hipoteku povezanu sa jednim od tih kredita. Kod iste banke zaduživala se bolnica u čijoj je vlasničkoj strukturi bio brat tadašnjeg premijera. Vlada Milojka Spajića kasnije je dala, pa povukla saglasnost za novi kreditni aranžman Luštice. Na kraju je ALTA banka ostala bez dozvole za rad.

Ono što nije utvrđeno jeste da li između ovih događaja postoji bilo kakva veza koja prevazilazi uobičajene poslovne odnose.

Upravo zbog toga potrebni su odgovori.

Dritan Abazović trebalo bi da objasni da li je u vrijeme odlučivanja o hipoteci bio upoznat sa kreditnim aranžmanima banke i bolnice u kojoj je njegov brat imao vlasnički interes, kao i da li je o eventualnom sukobu interesa sprovedena odgovarajuća procjena.

Milojko Spajić trebalo bi da objasni ko je inicirao davanje saglasnosti za novi kredit od 15 miliona eura, na osnovu kojih analiza je ona prihvaćena i zbog čega je ubrzo povučena.

A nadležni organi trebalo bi da utvrde jesu li u svim ovim poslovima državni interesi bili adekvatno zaštićeni.

Jer kada se oko jedne banke godinama prepliću milionski krediti, državni resursi i poslovne veze sa porodicama najviših državnih funkcionera, javnost ima pravo da zna mnogo više od onoga što piše u šturim vladinim odlukama.

ALTA banka je ostala bez dozvole za rad. Ali pitanja o poslovima koje je zaključivala u vrijeme dvije crnogorske vlade tek čekaju odgovore.

U nastavku istraživanja: Ko je pregovarao o kreditima Luštica Developmenta, kakva je bila uloga predstavnika države u odlučivanju o hipotekama i zašto je Spajićeva Vlada prvo odobrila, a zatim povukla saglasnost za novih 15 miliona eura?

L.P.Đ.