KETRIN SMOLVUD: “Ne bi trebali ni da pokušavamo da predvidimo budućnost pandemije”

Od početka pandemije koronavirusa umrlo je skoro tri miliona ljudi, 138 je oboljelo, a od infekcije se oporavilo više od 110 miliona pacijenata.

Ketrin Smolvud ističe za RTS da je jedna stvar koja je naučena tokom pandemije to, da ne bi trebalo da se pokušava da se predvidi budućnost.

Ukazala je da tok evolucije pandemije u svijetu, Evropi, Zapadnom Balkanu i Srbiji i u najmanjim selima širom svijeta, zavisi od tri stvari – akcija pojedinaca, zajednica, akcija vlada i načina na koji se virus razvija i mutira.

„Ne možemo predvidjeti šta će se desiti. U ovom trenutku ne treba da kažemo da smo protraćili posljednjih 16 mjeseci, već da nastavimo da se pridržavamo individualnih mjera da bi se spriječilo širenje bolesti“, naglasila je Smolvud.

Dodala je da se sada već dosta poznaje virus.

“U početku je situacija bila relativno stabilna ali se u proteklih nekoliko mjeseci sam virus veoma razvio jer se prenosi s osobe na osobu i svaki put kad se to desi dolazi do replikacije i do mogućnosti da mutira”, naglašava Smolvud.

Takođe, navela je i da se još mnogo toga o virusu ne zna i da moramo da učimo.

Upozorila je da je skoro već dva mjeseca na globalnom nivou, porast slučajeva i zabrinjavajuća situacija u skoro svim regionima svijeta.

Ističe da je u Južnoj Americi značajan porast prenosa zaražavanja, u Brazilu, zatim u Južnoj Aziji, u Indiji.

Situacija na Zapadnom Balkanu veoma ozbiljna

Kada je riječ o Evropi, kazala je da je, od ukupno tri miliona umrlih u svijetu jedan u Evropi.

„Visoka je stopa zaražavanja i prenosa infekcije, veliki broj hospitalizovanih i opterećenost zdravstvenog sistema. To znači da moramo da se osvijestimo kako bismo preduzeli sve mjere i smanjili stopu zaražavanja. To neće moći da se uradi za dvije nedjelje“, ocijenila je Smolvud.

Kada je riječ o zapadnom Balkanu, navela je da je situacija veoma ozbiljna i da moramo biti svjesni činjenice da su bolnice i dalje izuzetno opterećene.

„Imamo situaciju gdje bolnice moraju da izvrše prenamjenu svojih kapaciteta, a to znači da se remete i odlažu druge vrste medicinskih usluga, a to opet znači da će doći do porasta opterećenja zdravstvenog sistema i ubuduće. To znači da moramo da primjenimo sve mjere bez čekanja da bi se spustila stopa zaražavanja“, poručila je Smolvud.

Najavila je za nekoliko dana posjetu regionalnog direktora za Zapadni Balkan gdje će blisko sarađivati s predstavnicima svih zemalja kako bi se brojke zaražavanja smanjile.

Evropa nije vakcinisala ni blizu dovoljno ljudi

Upozorila je da u Evropi nije vakcinisano ni blizu dovoljno ljudi da bi se ušlo u neku novu fazu pandemije i da bi bilo opasno ako bi se mislilo da to nije tako. Prva faza je bila zasnovana na veoma ograničenom broju kovid vakcina i dobili su ih samo oni najugroženiji a to su zdravstveni radnici, stariji ljudi i oni koji već boluju od neke bolesti.

„U zavisnosti od zemlje postoje velike razlike, neke su zemlje došle do 10, 15 odsto vakcinisanih a neke i mnogo više. Tu razliku moramo da smanjimo tako što ćemo vakcinisati više ugroženih ljudi u svim zemljama Evrope“, rekla je Smolvud.

Navela je i da su zemlje Zapadnog Balkana već primile svoju prvu isporuku vakcina iz Kovaks programa a da će novu količinu iz tog mehanizma dobiti u drugom dijelu ove godine. Kada je riječ o konkretnim datumima to će se saopštiti svakoj zemlji kroz program Kovaks mehanizma, jer sve zavisi od globalnog lanca snadbijevanja.

Tri soja virusa posebno zabrinjavaju

Istakla je da se prate svi sojevi virusa i da ih ima mnogo. Tri konkretna soja su poseban razlog za zabrinutost jer potencijalno mijenjaju sposobnost virusa da se širi ili mijenjaju način na koji se bolest širi u tijelu.

Navodi da je prva varijanta britanski soj i da je sada prisutan u većini evropskih zemalja a to znači da je zamijenio sve varijante prvobitnog virusa koji kruži Evropom.

Drugi soj je onaj koji je prvi put identifikovan u Južnoj Africi i on se takođe brže prenosi i donosi nove mutacije što ga čini otpornijim na vakcine i ima ga manje u Evropi.

Treći soj je otkriven u Brazilu i široko je zastupljen u Južnoj Americi i takođe se povezuje s većom stopom zaraze i mogućnošću da bude otporan na vakcine. Najmanje je zastupljen u Evropi. Većina tih pacijenata su putnici koji su došli iz Južne Amerike.

Smolvud je naglasila da SZO pomno prati mutacije virusa i da ne postoje preporuke da se nešto izmijeni u pravilniku vakcinacije.

„Ključno je da ne treba da promijenimo način reakcije jer je to isti virus. Moguće je da je delotvornost nekih vakcina u slučajevima mutiranih virusa manja ali to ne znači da ona ne djeluje.

Moguće je da će u nekom budućem trenutku, morati da se da i neka dodatna doza vakcine i to ćemo posmatrati i redovno prilagođavati. Mi se pripremamo za to, ali kad je riječ o prvom krugu vakcine preporučujemo da od dvije doze koje primaju, prime istu vakcinu istog proizvođača“, poručila je Ketrin Smolvud iz Evropske kancelarije SZO.

Više vijesti o COVID-19 i posljedicama pandemije u zemlji i svijetu čitajte na stranici Koronavirus.