UDRUŽENJE PRAVNIKA: Izmjenama pogođeni državljani na privremenom radu u inostranstvu

Primjenom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta posebno bi bili pogođeni crnogorski državljani koji su na privremenom radu u inostranstvu, ne ostvaruju pravo glasa u državama u kojima borave i kojima je Crna Gora jedina matična država.

To je saopšteno na okruglom stolu koji je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore o Nacrtu zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović kazao je da je cilj organizacije okruglog stola da se na nivou akademske zajednice otvore i rasvijetle pojedina sporna pitanja koja su predmet interesovanja pravničke i ukupne javnosti, usljed činjenice da, kako je naveo, resorno ministarstvo nije programom javne rasprave predvidjelo dijalog i komunikaciju sa zainteresovanim subjektima u formi okruglih stolova i drugih oblika neposredne komunikacije.

Ukazao je da nema sadržajnije analize o slabostima postojećeg zakona, da je primjetno odsustvo pecizinih podataka i činjenica koji ukazuju na nužnost intervencije na Zakonu, kao i da izmjene same po sebi stvaraju privid da se članom 19 i članom 37a rješavaju svi problemi u biračkom spisku.

„Navedeni članovi odnose se uglavnom na dijasporu i nameće se obaveza državljanima Crne Gore, koji borave u inostranstvu, da su dužni u roku od godinu dana od dana usvajanja Zakona da daju izjavu o svom prebivalištu pred nadležnim, državnim organom. Tu se otvara čitav set tehničkih pitanja, kao što je prijava prebivališta, izjava, ovjerena izjava od stanodavca itd“, istakao je Radulović.

On je kazao i da su sporna i rješenja u kojima se uređuje terenska provjera prebivališta crnogorskog državljanstva, a kojima se stvara prostor za selektivno postupanje, „što ne unosi pravnu sigurnost u sistem“.

Članica Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, Ana Stanković Mugoša kazala je da, s obzirom da će se neizbježno ovaj zakon reflektovati na biračko tijelo, isti mora da bude dio izbornog zakonodavstva i da kao takav prođe zakonito skupštinsku proceduru.

„Takođe, postoji obaveza usklađenosti našeg zakonodavstva sa standardima EU, što iziskuje neophodnost mišljenja organa EU o izmjenama ovog zakona. Posljedica primjene ovog nacrta zakona bi posebno pogodile naše državljane koji su na privremenom radu u inostranstvu, a u koje se računa i naše diplomatsko-konzularno osoblje, studenti, sportsti i drugi, koji ne ostvaruju pravo glasa u državama u kojima borave i kojima je jedina matična država Crna Gora“, istakla je Stanković Mugoša.

Prema njenim riječima, brisanjem naših građana iz registra koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, a boravište u inostranstvu, proizvelo bi njihovo brisanje iz biračkog spiska, a što bi imalo dalekosežne posljedice, jer uglavnom oni nemaju drugo državljanstvo, niti pravo glasa u državi u kojoj privremeno borave.

„Oni nakon završetka boravka u drugoj državi bi trebalo da se ponovo prijavljuju u registar prebivališta i boravišta i tek bi nakon dvije godine od dana prijavljivanja mogli ostvariti svoje pravo da biraju i da budu birani, čime se grubo zadire u Ustavom zagarantovana prava, a na ovaj način bi bili i diskriminisani“, rekla je Stanković Mugoša.

Smatra da se za implementaciju ovakvog zakona moraju stvoriti uslovi za njegovu primjenu i to kako ljudski resursi, tako i softverska i hardverska rješenja na republičkom nivou, jer bi to podrazumijevalo da preko 620 hiljada stanovnika Crne Gore u godinu dana treba neposredno da pristupi šalterskihm službama radi upisa u Registar.

Advokat Miloš Vukčević ocijenio je da ovakvim prijedlogom Odluke, Vlada skraćuje uslove za dobijanje državljanstva sa 15 godina na 10 godina, a po osnovu braka skraćuje sa deset na pet godina.

„Ovdje se postavlja pitanje, više političko nego pravno, da li treba Crna Gora da ima liberalnu politiku sticanja crnogorskog državljanstva ili treba s obzirom na mali broj stanovnika da vodi restriktivnu politiku u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva. To bi trebalo urediti Zakopnom o crnogorskom državljanstvu a ne Odlukom kao podzakonskim aktiom, koji je niže pravne snage“, istakao je Vukčević.

Smatra da zakonodavac i država treba da se opredijele da li će imati liberalniju ili restriktivniju politiku sticanja crnogorskog državljanstva.

„Moje mišljenje je da bismo tu politiku trebali voditi restriktivno bog malog broja stanovnika“, rekao je Vukčević.

Potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Šućko Baković ocijenio je da predlagač ovog zakona nije do kraja ušao u suštinu problema koji se ovim zakonom tretira.

„Gledajući Zakon o državljanstvu, imamo pristup dosta restriktivnog prijema crnogorskog državljanstva. Da li se ovom nacrtom ove odluke, kojim se mijenjaju kriterijumi ublažava taj restriktivni pristup i može li se odlukom mijenjati koncept zakona. Mislim da ne može. Sa tog aspekta, mogli bi se reći da je to nezakonito i neustavno. Vlada je trebalo da javno i transparentno pristupi izmjenama zakona i da u njemu uredi kriterijume“, kazao je Baković.

Smatra da je pristup ovom zakonu krajnje rigidan, ističući da je cilj da se pojedini građani izbrišu iz biračkog spiska.

Nekadašnji koordinator za viznu i postviznu liberalizaciju sa Evropskom unijom i nekadašnji Član Radne grupe i koordinator za oblast migracija za Poglavlje 24 Bojan Bugarin rekao je da je pitanje državljanstva primarno političko pitanje svake države, navodeći da to nije pitanje pravde i pravednosti, kao ni pitanje da li su uslovi pojedinačno ili kumulativno ispunjeni.

„Vlada mora da zauzme jasan i nedvosmislen stav kakvu politiku državljanstva ova država želi da ima. To je pitanje pitanja i izvor svega. Kada Vlada odluči o modelu koji želi da ima, onda možemo da govorimo o normativnim rješenjima, kao i o uslovima manje i više restriktivnim“, smatra Bugarin.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović ocijenio je da, ukoliko bi se ostvarila namjera Odluke Vlade kad je u pitanju Zakon, da bi došlobi do dramatične promjene u biračkim spiskovima.

„Saglasni smo sa terenskom provjerom. To je nešto za šta se CeMI zalagao i ranije. Međutim, zašto niko ne predviđa provjeru u slučajevima da postoji navod da neko lice ima dvojno prebivalište. Pristup zakonodavca mora biti pravedan, a to znači da za sve važe ista pravila. Insistiramo na jednakom pristupu prema svima“, istakao je Vujović

Smatra ohrabrujućom namjeru Ministaratva javne uprave, digitalnog društva i medija da se elektronskim putem može potvrditi prebivalište.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić istakao je da nema izrade zakona bez određene analize.

„Bitno je da se uspostavi jedan red, jedan sistem, kako to da funkcioniše. Taj sistem postoji, ali nažalost mi nemamo segmente sistema da bismo danas mogli da raspravljamo uopšte o izmjeni zakona, kad nemamo to kakva je politika. Neznamo šta je javna politika u oblasti državljanstva i prebivališta. Imam li dokumenta? Nemamo. Kako ćemo da pričamo onda o tome, možemo samo da nagađamo“, rekao je Blažić.

Nekadašnja generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković Drašković kazala je da se nada da će se odustati od Odluke Vlade, navodeći da je postojeći Zakon dobar i primjenjiv.

Na okruglom stolu su prisustvovali članovi Upravnog odbora Udruženja pravnika, članovi Senata Udruženja i drugi istaknuti članovi te asocijacije, univerzitetski profesori, pripadnici akademske zajednice i civilnog društva.