EK: Previše optimizma, premalo reformi

Evropska komisija (EK) je ocijenila da Crna Gora nije dostavila Program ekonomskih reformi od 2021. do 2023. do kraja januara, kako je bilo predviđeno, već početkom aprila.

Kašnjenje
“Preliminarni makroekonomski i fiskalni podaci izmijenjeni su u konačnoj verziji, a te promjene u zadnji čas i nedostatak statističkih tablica u dodatku onemogućio je EK procjenu, posebno makroekonomskih i fiskalnih programa. To se u nešto manjoj mjeri odnosi na ključne strukturne izazove i dio reformskih prioriteta, o kojem je EK dobila sveobuhvatnije detalje”, navodi se u ocjeni EK od 22. aprila ove godine, u koju je Pobjeda imala uvid.

EK je ocijenila da je scenario oporavka pretjerano optimističan, s obzirom da je lani BDP pao 15,2 odsto, kao direktna posljedica uticaja pandemije na ekonomiju koja se oslanja na turizam. Osnovni scenario ekonomskih reformi predviđa oporavak ekonomije ove godine, a povratak na pretkrizu naredne.
Baziran je na završetku prve dionice auto-puta i oporavku turizma, što bi trebalo da smanji deficit tekućeg računa, čineći neto izvoz ključnim pokretačem rasta.

EK ocjenjuje da je rizik kašnjenje u vakcinaciji, a očekuje se i da će kreditna aktivnost ostati niska, jer se povlače mjere u vezi s krizom.

Fiskalna strategija Vlade se bazira na očekivanom srednjoročnom poboljšanju fiskalne pozicije u cijeloj Evropi. Pandemija je povećala budžetski deficit na 11 odsto, dok je javni dug premašio 100 posto BDP-a. Od 2021. nadalje Vladin program predviđa znatno poboljšanje i dostizanje suficita 2023, što se bazira na očekivanom rastu BDP-a, korištenju akumuliranih državnih rezervi i kontroli izdataka. Srednjoročno se fiskalna konsolidacija oslanja na oporavak ekonomije, poboljšanje poreske discipline i smanjenje potrošnje završetkom prve dionice auto-puta. Trenutno, potrošnja bi se ograničila optimiziranjem državne administracije.

Izazovi
EK upozorava da su glavni izazovi stabilizacija javnih finansija, fiskalno upravljanje, siva ekonomija i visoka stopa nezaposlenosti.

Podsjećaju da Crna Gora ima najveći javni dug u regionu i visoku nediskrecijsku potrošnju, što zahtijeva rebalans tekuće potrošnje, posebno zarada u javnom sektoru, kako bi se oslobodio fiskalni prostor za poticanje rasta. Preporučuju širenje poreske osnovice mjerama za smanjenje sive ekonomije, utaje poreza i racionalizaciju poreskih izuzeća. Neophodno je, ukazuju, rasterećenje privatnog sektora.

Jačanje fiskalne uprave zahtijevalo bi jačanje fiskalnog nadzora u skladu s planovima za uspostavljanje nezavisne poreske

institucije. Fiskalna politika mogla bi pomoći oporavku smanjenjem javnog sektora i ubrzavanjem povrata PDV-a. Potrebni su mehanizmi za kontinuirani dijalog s preduzećima i socijalnim partnerima. Uvođenje e-nabave i pojednostavljenju oporezivanja treba dati prioritet.

Preporučuju sveobuhvatniju akciju u smanjenju neformalne ekonomije, za šta je neophodna bolja saradnja centralne i lokalnih vlasti.

Ukazuju da treba nastaviti poboljšanja na tržištu rada, koja su bila prije pandemije. Konstatuju da sistem socijalne zaštite nije učinkovit u zaštiti najugroženijih segmenata stanovništva niti u njihovom aktiviranju.

Konstatuju da su obje vlade imale dosljedne mjere za ublažavanje posljedica pandemije i podržale oporavak. Zabilježen je dobar napredak u upravljanju sa centralizovanim sistemom zarada u javnom sektoru i prelazak na elektronsku fiskalizaciju.

Javna uprava
Ocijenili su da je Centralna banka preduzela mjere podrške za ublažavanje posljedica krize, nastavljajući sprovoditi adekvatne mjere u kontroli bankarskog sistema.

Istakli su da, međutim, plan optimizacije javne uprave ne predviđa značajno trajno smanjenje osoblja.

Podsjetili su da je Vlada usvojila četiri paketa mjera za podršku privredi i stanovništvu tokom pandemije, ali su bili sprovedeni djelimično. Tim se mjerama, navode, nastojala očuvati zaposlenost, ali nije uvedena nijedna aktivna politika na tržištu rada, niti su ojačane postojeće.

“Program ekonomskih reformi je uglavnom usklađen s prioritetima koje je utvrdila EK, ali je proces reforme izgubio zamah. Analiza glavnih izazova uglavnom odgovara stanovištu. EK, ali neki djelovi pate od nedostatka detalja. To je posljedica činjenice da nije donesen budžet do službenog roka za predaju Programa”, navode iz EK i konstatuju da su strukturne reforme uglavnom prepisane iz prethodnog programa, uz određene prepravke i malo novih reformi.