DRŽAVNI VRH: Mjesecima bez konsultacija o ambasadorima

Otkako su se predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović prvi put sastali 26. januara ove godine kako bi se dogovorili o određenom broju opozvanih ambasadora, državni vrh se više nije sastajao, zbog čega je diplomatska mreža već više od pola godine u nekoj vrsti blokade, piše Dan.

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima tog lista, uprkos zahtjevima predstavnika Vlade da se konsultacije nastave, sastanaka nije bilo.

I dok su iz Ministarstva vanjskih poslova u više navrata isticali da predsjednik države Milo Đukanović svjesno i namjerno otežava i opstruira izbor novih ambasadora, Đukanović to u svojim javnim nastupima ili kroz saopštenja kabineta negira.

Ipak, činjenica je da se stvari slabo pomjeraju sa mrtve tačke, gotovo nikako. Veći broj ambasadora je opozvan, ali za samo nekoliko je aktuelni crnogorski predsjednik potpisao ukaze o opozivu, dok nijedan ambasador nije imenovan.

Na Premijerskom satu krajem prošlog mjeseca, ministar Radulović je odgovarajući na pitanja poslanika kazao da su on i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović u posljednja dva mjeseca tri puta inicirali sastanak sa predsjednikom Đukanovićem, ali da odgovor nisu dobili.

Iz MVP-a su tada pojasnili da je predsjednikovo ustavno ovlašćenje, u tom dijelu, donošenje ukaza o postavljenju ambasadora, kao i davanje akreditivnog pisma, koje dolazi tek na kraju cjelokupnog procesa, čime se formalno finalizuje proces imenovanja.

Istakli su i da je postavljenje ambasadora do sada usaglašavano na takozvanim spoljnopolitičkim konsultacijama predsjednika Crne Gore, Skupštine, Vlade i ministra spoljnih poslova, ali da, kako taj format nema formalno zakonsko utemeljenje, smatraju da se radi o dobroj i korisnoj praksi i vjeruju da ga u uslovima kohabitacije vladajućih struktura u Crnoj Gori treba nastaviti, a uz korektna postupanja svih strana.

Ipak, kohabitacija teče sporo i otežano.

Sukob Vlade i predsjednika rasplamsao se nakon konsultacija gdje je razgovarano o 18 kandidata Vlade za ambasadore Crne Gore od kojih je 11 za Đukanovića bilo neprihvatljivo.

Nakon toga Đukanović je 15. juna ove godine obavijestio nadležne u pojedinim državama da ne postoji saglasnost vlasti koje učestvuju u kohabitaciji u Crnoj Gori o predlogu kandidata koji bi Crnu Goru predstavljali u tim zemljama. U pitanju su ambasadorske pozicije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Srbiji, Svetoj stolici, Španiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Evropskoj uniji.

Istovremeno, Đukanović je pozvao Vladu da povuče zahtjeve za agremane.

Istog dana (dakle, 15. juna) iz MVP su pitali kako su iz kabineta predsjednika mogli informisati nadležne organe tih zemalja o naimenovanjima koja, kako tvrde, nijesu ni razmatrana na Vladi i nijesu u formalno-pravnoj proceduri.

Ministarstvo i Đukanovićev kabinet zasad bez odgovora

Ni iz Ministarstva vanjskih poslova, ni iz kabineta predsjednika Crne Gore Dan juče nije dobio odgovore na pitanja ko i zašto koči proces izbora novih ambasadora, ko i zašto odbija da do sastanaka dođe, te kako misle da se cjelokupan proces izbora novih diplomatskih predstavnika Crne Gore u stranim zemljama obavi do kraja ako ne dogovorom.

Za sada Crna Gora nema trećinu ambasadora tamo gdje ima svoja predstavništva, i u sjedištima svjetske politike.

Nema šefa misije u punom kapacitetu pri Evropskoj uniji, kao ni u Vašingtonu, Berlinu, Madridu, Rimu, Londonu, Pekingu… Postoji ideja da se kao prelazno rješenje, do imenovanja ambasadora, odrede ministrovi specijalni izaslanici, što je mogućnost koju predviđa Zakon o vanjskim poslovima.