UMJESTO PROSPERITETA DOBILI LIMITIRANE CIJENE: Singapur u Evropi ograničava trgovačke marže

Crna Gora će biti Singapur u Evropi, obećavao je premijer Milojko Spajić ustreptalim biračima koji su sebe već vidjeli kao singapurske milionere koje revnosno prate na instagramu. Ubrzo se pokazalo da život nije Instagram, Crna Gora Singapur, a Spajić ekonomski mađioničar. Evropa sad 2 program ne da nije približio standard Crnogoraca onome u Singapuru, već se pokazao i kao najobičnija prevara, a plate se nijesu povećale za onih magičnih 25 odsto koje je obećavao čuveni kalkulator, već nijesu ni mrdnule. Građani će primati isto, sa malom razlikom u bruto i neto iznosu. Tu razliku će svako osjetiti onoga dana kad odu u penziju.

Jer penzije su malo komplikovanije od zdravstvenog osiguranja koje je ukinuto programom Evropa sad 1. Tada smo svi odvajali isto za zdravstveno osiguranje, a od visine odvajanja nije zavisio stepen zdravstvene njege. Kod penzionog je to malo drugačije. Oni sa većim platama i dužim stažom, izdvajali su više, oni sa manji manje. Od toga je zavisila i visina penzije koju će neko dobiti kada stekne uslove.

Čitava zbrka oko penzione “reforme” koju je sprovela Spajićeva Vlada, ne prestaje. Nema dana da Spajić ne objašnjava kako penzije neće biti manje, nego veće. To je kao da kaže da nam je sad zdravstveni sistem bolji, a ne gori u odnosu na period prije Evrope sad 1.

Tako su se obećanja o Singapuru svela na prepucavanja oko postotaka, i očiglednog amaterizma u vođenju državnih poslova, a mnogi ekonomisti smatraju da je ovo stanje u državi toliko haotično, da za njega još nije izmišljen naučni termin. Najbliži bi bio – bankrot i stečajna uprava.

Da smo blizu toga pokazuje i podatak da je umjesto Singapura Spajić građanima obezbijedio akciju “limitirane cijene”. Ova akcija je bila iznuđena pritiskom javnog mnjenja opterećenog visokom inflacijom i smanjenjem kupovne moći. Prevedeno u brojke, odnos kupovne moći i prosječne plate u Crnoj Gori je 2019. godine bio 80 odsto, a 2024. godine 40 odsto. Odnosno, 2019. godine ste za prosječnu platu mogli da kupite 80 odsto potrošačke korpe, a 2024. svega 40 odsto.  Singapur je, čini se, nikada dalji. Pritisak građana na donosioce odluke da obuzdaju inflaciju urodio je plodom, ali u njegovom najgorem obliku – državnim intervencionizom i korišćenjem pozicija moći za miješanje u privredu. Ovako grubo, neplanski i ad hok nije rađeno ni u komunizmu, kada je privreda bila jednako državna. U Singapuru na koji se Miljoko stalno poziva, ovako nešto je nezamislivo.

Ali Spajić je svjestan da, iako je glomaznom Vladom u koju nije ušao samo onaj ko nije htio, obezbijedio kakvu takvu stabilnost na državnom nivou, izbori u Podgorici i pobjednik na njima može umnogome da odredi budućnost izvršne vlasti u Crnoj Gori. Zato preduzima sve više populističkih odluka, poput ove o limitiranim cijenama koja građanima, kao što su i sami vidjeli, nije donijela mnogo. Sa druge strane, povećanjem PDV-a u raznim sektorima, od turizma, preko vinarstva do kulture, ugrozio je važne grane privrede.

Administrativno povećanje plata može jedino da dovede do još veće inflacije i još niže produktivnosti rada. U prevodu, da bi bili kao Singapur, moramo da radimo kao oni, a zvanični podaci pokazuju da je produktivnost rada u Singapuru pet puta veća od produktivnosti rada u Crnoj Gori. Na primjer, produktivnost radne snage Norveške i Irske je preko šest puta veća od produktivnosti radne snage Crne Gore (6,72 i 6,02 respektivno), Luksemburga gotovo 5,5 puta (5,36), Švajcarske, Danske i Belgije preko četiri puta (4,75, 4,23 i 4,02 respektivno), Švedske gotovo 3,5 puta (3,45), itd. Kako su podaci računati samo na osnovu stalno zaposlenih lica, dodamo li sezonsku zaposlenost u Crnoj Gori, koja nije zanemarljiva, podaci o produktivnosti postaju još nepovoljniji po našu državu.

Da ima hrabrosti, znanja i odgovornosti, Spajić bi građanima objasnio da niska produktivnost, poljuljani institucionalni  i investicioni okvir i neefikasna javna administracija praćena političkim zapošljavanjima, predstavljaju ključne prepreke bržeg rasta crnogorske ekonomije. Narušeni su i integritet i kredibilitet na nivou ključnih državnih funkcija na polju ekonomije, olakim, paušalnim i nepromišljenim, populističko-senzacionalističkim obećanjima. Ali kako je on idejni tvorac takve politike, to se neće desiti. Umjesto toga, Spajić će nastavljati da “ograničava” cijene za par centi. Možda misli da mu je to dovoljno da kupi građane.

L.P.Đ.