OSKAR SAKUPLJA DIPLOMATSKE MRVICE: Međunarodnu kompromitaciju bi da sanira preko „sporednih igrača“

Srpski autokrata Aleksandar Vučić odavno je doživio potpunu kompromitaciju na međunarodnoj sceni. Njegova politika sjedjenja na više stolica dovela ga je u situaciju da je potpuno marginalizovan od Rusije i Kine, iz SAD je protjeran i u nemilosti je Trampove administracije. Kada je u pitanju Evropska unija (EU) koja ga je zbog brojnih ustupaka koje je pravio gledala blagonaklono, sada prijeti da Srbiji uskrati sredstva iz paketa vrijednog 1,6 milijardi eura.

U situaciji kada se nalazi u nemilosti glavnih globalnih igrača, Vučić je krenuo da sakuplja „diplomatske mrvice“ sa međunarodne scene i nastoji makar da uspostavi odnose sa sporednim igračima na globalnoj sceni.

U tom kontekstu treba posmatrati njegove nedavne sastanke sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim, ali i posjetu Indiji gdje se sastao sa premijerom te zemlje Narendrom Modijem.

Neugodna posjeta Turskoj

Vučićeva misija sakupljanja mrvica sa međunarodne scene, počela je prošle nedjelje posjetom Turskoj gdje je imao sastanak sa turskim predsjednikom Erdoganom. Vučić je u Ankari razgovarao s Erdoganom, a taj razgovor je zasigurno bio neugodan, jer još uvijek su svježe uspomene kada je srpski autokrata otvoreno kritikovao turskog kolegu.

Vučić pojeo ono što se ne jede i sastao se sa Erdoganom

Srpski predsjednik je u oktobru prošle godine, poslije odluke Ankare o isporuci hiljadu turskih dronova kamikaza Prištini, rekao „da je sad jasno da Turska ne želi stabilnost Zapadnog Balkana“ i da „ponovo sanja obnovu Otomanske imperije“.

Osim što je tada otvoreno napao Tursku, Vučić je preko BIA-e orkestrirao nemire u Podgorici kada su na meti lokalnih huligana bili turski državljani. Čitavu antitursku atmosferu tada je podgrijavao Vučićev čovjek za specijalne zadatke destabilizacije Milan Knežević. Ksenofobija i mržnja prema turskim državljanima, naložena je iz Beograda i podgrijavana preko političkih poslušnika i BIA tastera, između ostalog, u cilju popravljanja rejtinga Vučića u očima turskog predsjednika Erdogana. Jer srpski autokrata je zaustavljanjem svojih provokatora i huligana htio da se predstavi Erdoganu kao čovjek koji je riješio veoma delikatnu situaciju u Crnoj Gori.

Nakon svega, Vučiću sigurno nije bilo lako da pred Erdoganom „pojede“ sve ono što je ranije zakuvao. Sa druge strane, Erdogan je izjavio da je sa Vučićem razgovarao o bilateralnim odnosima kao i o regionalnim i globalnim pitanjima i najavio da će u maju ili junu posjetiti Beograd, ali i Novi Pazar sa velikom delegacijom. Erdogan je time indirektno stavio do znanja što misli o cjelovitosti Srbije, maltene ističući Sandžak kao posebnu cjelinu nezavisnu od Beograda.

Susret sa Alijevom, dalje zatezanje odnosa sa Moskvom

Nakon što se sastao sa Erdoganom, i narodski rečeno, pojeo ono što se ne jede da bi se dodvorio turskom predsjedniku, u posjetu Beogradu, odnosno Vučiću stigao je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev.

Kad ne može sa Putinom i Trampom, dobar je i Alijev

Dolazak Alijeva nije sporan kada su u pitanju bilateralni odnosi Srbije i Azerbejdžana, ali će se ovaj susret dodatno negativno odraziti na već prilično zategnute odnose Moskve i Beograda. Jer opšte je poznato da su trenutno odnosi između Kremlja i Bakua nepovoljni.

Vučiću sada nikako ne treba dodatno da zaoštrava odnose sa Rusijom, koja mu je u više navrata preko Spoljne obavještajne službe (SVR) i raznih istaknutih prokremaljskih novinara i intelektualaca slala veoma oštre kritike. Koliko su loši odnosi na relaciji Moskva-Beograd, najbolje govori i to što Rusija ne vjerujući u iskrenost srpskih vlasti, ne produžava gasni sporazum na duži period, već samo na kašičicu. Trenutno je taj sporazum produžen samo do kraja marta.

Cilj Vučićevog sastanka sa Alijevom je bio i da se ublaži pritisak javnosti kada je u pitanju neizvjesnost sa gasom. Tokom prvog dana posjete Beogradu, Alijev je poručio da će „gasna elektrana u Srbiji biti jedna od glavnih azerbejdžanskih investicija u Evropi“.

Međutim, s obzirom da Srbija trenutno preko 80 odsto dnevnih potreba za gasom pokriva iz Rusije gasovodom Balkanski tok, Vučićev pokušaj da mu Azerbejdžan obezbijedi alternativu je neozbiljan. Jer i da se gasna elektrana napravi, ona ne bi pokrivala ni osnovne potrebe srpskog tržišta.

S bliskog na daleki istok

Susreti sa Erdoganom i Alijevim kad se sve sumira, nijesu donijeli ništa bitno, osim kurtoaznih diplomatskih osmjeha i obećanja čije je ostvarenje krajnje neizvjesno.

Vučić propao na međunarodnom planu

Ali Vučićeva „diplomatska ekspedicija“ se ne završava tu. On je u srijedu i četvrtak posjetio Indiju i sastao se sa premijerom Modijem. Tada je najavio „nove poslovne poduhvate koji garantuju Srbiji svijetlu ekonomsku budućnost“. Međutim, kako pišu pojedini srpski mediji, kad se zaviri dublje u obećanja koja stižu iz Nju Delhija, kao srpska realnost ostaju mogući izvoz municije i potvrda da Indija dolazi na EXPO. Analitičari su napomenuli je Vučić u Indiji više bio u ulozi trgovačkog putnika koji promoviše projekte od kojih korist imaju poslovni ljudi bliski njemu i njegovom režimu.

Sve u svemu, „diplomatski desant“ koji je srpski autokrata pokušao da sprovede proteklih dana nije dao nikakav opipljiv rezultat, osim što režimski tabloidi sad mogu ponovo lažno da predstave Vučića kao „velikog državnika“. Ali realnost da je Vučićeva politika sjedenja na više stolica na međunarodnom planu doživjela fijasko, nikako se ne može sakriti. Jer ni režimski tabloidi ne mogu negirati činjenicu da je sa Trampa, Putina, Si Đinpinga spao na drugi ešalon svjetskih lidera, koji se sa njim sastaju čisto protokolarno i bez bilo kakvih konkretnih očekivanja i planova.

R.A. – B.K.