UZBUNA ZBOG NOVOG KORONAVIRUSA: Postoje razlozi za zabrinutost

Pokrenute su najstrože epidemiološke mjere četvrtog stepena u Engleskoj, Škotskoj i Velsu, a brojne države EU, kao i Kanada, Čile i Argentina, po hitnoj su proceduri u nedjelju uvele zabrane avionskih letova iz Velike Britanije.

Održan je i hitan telefonski sastanak EU lidera na temu širenja novog soja, a obaviještena je i Svjetska zdravstvena organizacija.

Najprije treba istaći, navodi portal Index.hr, da postoje razlozi za zabrinutost i praćenje novog soja, ali da za sada nema dovoljno dokaza da je riječ o opasnijem virusu ili da već razvijene vakcine neće štititi i od njega.

Ali, tri su ključna pitanja koja muče stručnjake i političare:

Širi li se novi soj zaista mnogo brže od postojećeg, da li je moguće uzrokuje težu bolest i kolika je opasnost da mutira i tako postane rezistentan na vakcine?

Novi soj, nazvan B.1.1.7, pokrenuo je toliku uzbunu zbog nekoliko faktora. Prvi je taj što se čini da se brže širi budući da je u nekim dijelovima Velike Britanije počeo dominirati nad uobičajenim sojem.

Drugi je to što novi soj ima više mutacija nego što bi se očekivalo, a neke od njih nalaze se na važnim lokacijama na virusu.

Treći je to što se u laboratorijskim analizama pokazalo da neke od tih mutacija povećavaju sposobnost virusa da zarazi ćelije te da izbjegne djelovanje odbrambenog sistema.

Iako je poznato da svaki virus mutira, s tiim da virus SARS-CoV-2 napravi oko dvije mutacije mjesečno, problem je kada se virus intenzivno širi i reprodukuje u milijardama želija miliona ljudi, pa još ako “preskoči” i na životinje, s vremenom se mogu pojaviti neke promjene koje će virusu biti korisne.

Na primjer, tako se može razviti dodatna spsobnost virusa da lakše ulazi u ćelije i izbjegava odgovor imunosnog sistema domaćina. Takođe, može se desiti i da virus počne da izaziva teže oblike bolesti. S druge strane, moguće je da sve ode i u drugom pravcu – da ga mutacije učine i bezopasnijim. Prevladaće onaj soj koji bude uspješniji.

Časopis “Nature” od avgusta navodi da je na genomu SARS-CoV-2 otkriveno oko 12.000 mutacija, ali one se međusobno ne razlikuju mnogo- u samo 10 od ukupno 29.903 slova, koliko sadrži RNA koronavirusa.

Međutim, na novom soju zabilježeno je 17 mutacija u odnosu na izvorni soj iz Vuhana.

Stručnjaci posebno analiziraju neke promjene u soju B.1.1.7 koje su otkrivene na proteinu S jer on virusu omogućava da se veže za ćeliju i uđe u nju. Osim toga sve vakcine su rađene na temelju tog proteina.

Jedna od njih je mutacija nazvana N501Y koja mijenja najvažniji de tog S proteina, domena koji se veže na receptor ćelije. Ako ta promjena virusu olakšava ulazak u ćeliju, vjerovatno će mu dati evolucijsku prednost.

Druga važna mutacija je ona kojom je u proteinu S obrisan dio koji se naziva H69/V70. Ona se pojavila već u više sojeva, uključujući i onaj koji se razvio u zarazama nerčeva po farmama.

Laboratorijski eksperimenti sprovedeni na Univerzitetu Kembridžu ukazuju na mogućnost da ove nove mutacije dvostruko povećavaju infektivnost virusa u ćalijskim uzorcima.

Novi soj prvi je put otkriven u septembru. U novembru je već oko četvrtina slučajeva u Londonu pripadalo novoj varijanti, a sredinom decembra čak dvije trećine. To bi moglo da znači da se on brže širi i da je postepeno istisnuo druge varijante jer je zarazniji.

Dakle, zaključak je da je moguće da se širi 70 odsto brže od dosad dominantnog soja.