“OTROVNE” ZONE CRNE GORE: Crveni mulj i dalje ekološka bomba, tone grita čekaju u Bijeloj, jalovišta u Pljevljima nestaju

Za rješavanja problema četiri crne ekološke tačke, Vlada je dobila 50 miliona kredita od Svjetske banke još 2014. Administrativne zavrzlame, utvrđivanje nadležnosti, pisanje projekta i njihove izmjene “pojele” su sljedeće četiri godine.

Kada je Crna Gora u decembru 2018. otvorila pregovore za poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji u Briselu, počelo je ubrzanje.

Reforme u oblasti ekologije su ranije ocjenjene kao jedne od najtežih u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Troškovi za ovo poglavlje će po prvim procjenama iznositi preko milijardu i po eura, ali već je sasvim jasno da to neće biti dovoljno.

Svi započeti poslovi premašuju početno definisane iznose.

Dok su radovi na deponiji Maljevac i jalovištu Gradac u Pljevljima u toku sa manjim odlaganjima, grit iz bivšeg Brodogradilišta Bijela i dalje čeka na izvoz, a problemu Crvenog mulja u Zetskoj ravnici ne nazire se kraj.

Crveni mulj, kontroverzni vlasnik i nemoć države

Bazen crvenog mulja postoji koliko i Kombinat aluminijuma,  od 1969. godine, kada je fabrika sagrađena. Od 2005. godine u rukama je privatnika. Svih tih godina mijenjala se vlasnička struktura, od ruskog Rusala, preko ukrajinske kompanije Politropus alternativa.

Ukrajinac Roman Denkovič najavio je 2014, kada je kupio bazen, da ce sagraditi fabriku za reciklažu otpada i proizvodnju građevinskog materijala. To se nije desilo, jer mu, kako je u medijima tvrdio, vlada nije izašla u susret sa traženim dozvolama. Zbog toga je Denkovič 2016. godine prodao bazen beranskoj firmi Weg Kolektor o čijim se vlasnicima u medijima pisalo kao o kontroverznim biznismenima.

Mediji su donosili serije tekstova kako iz beranske firme sto­ji Si­ni­ša Je­vrić, li­ce sa po­tjer­ni­ce In­ter­po­la, dok se njegov sin La­zar Je­vrić sa­mo fik­tiv­no na­la­zi na toj pozi­ci­ji, a u či­tav po­sao je uklju­čen i Si­ni­šin brat bli­za­nac Lju­bi­ša Je­vrić, ko­ji je u po­li­cij­skim evi­den­ci­ja­ma ozna­čen kao bez­bjed­no­sno-in­te­re­sant­no li­ce.

Za Si­ni­šom Je­vri­ćem je ras­pi­sa­na me­đu­na­rod­na po­tjer­ni­ca Dan­ske zbog sum­nje da je umi­je­šan u šverc narkotika. Ina­če, Cr­na Gora i Dan­ska ne­ma­ju pot­pi­san spo­ra­zum o iz­ru­če­nju sop­stve­nih gra­đa­na, pa Je­vrić slobod­no ži­vi u Be­ra­na­ma.

Te 2016, kada je beranska firma kupila zatrovanu lokaciju industrijskog otpada, objavili su da će reciklirati crveni mulj i završiti izgradnju fabrike za tretman otpada i zaposliti oko stotinu radnika.

Ništa od toga nije se dogodilo.

50 godina trovanja Zetske ravnice

 Iz nadležnog ministarstva i Agencije stizale su informacije da pokušavaju da vrate Crveni mulj u vlasništvo države, što nije uspijevalo, a Jevrići su tražili strane partnere za svoj posao.

Nakon četiri godine, ipak pomak – cijela priča postaje dio evropskog RIS RESTORE projekta.

Od aprila do novembra prošle godine vlasnici deponija, fabrika glinice ili institucije koje istražuju, eksploatišu i prerađuju rude, sistematski su sabrali i objedinili istorijsku dokumentaciju o izvorima ruda, procesima prerade i istorijat razvoja deponija.

U sve se uključuju eksperti sa Metalurško-tehnološkog fakulteta u Podgorici i Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore, kompanija TH Re-MINING i univerziteta iz Ljubljane, sa zadatkom da uz pomoć i podršku WEG Kolektora izvrše uzorkovanje crvenog mulja,

Uzorkovano je oko 16 tona crvenog mulja koji je poslat na detaljnu analizu. Rezultati će odrediti dalje korake i donijeti odgovore o vrijednosti mulja, jer se već duže špekuliše da sadrži određene rijetke elemenete i ima ogromnu vrijednost.

Maljevac – Prva faza remedijacije pri kraju, u toku izgradnja parka

Jedina od četiri industrijske crne ekološko tačaka u našoj zemlji gdje možemo uočiti progres i iz mjeseca u mjesec pratiti napredak jeste deponija pepela i šljake Maljevac. Sagrađena je 1982. godine sedam kilometara od Pljevalja i do danas je tu odloženo više od 10 miliona tona otpada.

Nakon stvaranja formalnih uslova za početak radova (rješavanje imovinsko-pravnih sporova i pribavljanja građevinske dozvole), remedijacija na deponiji pepela i šljake Maljevac je počela sredinom septembra 2019. godine.

Slijede radovi na zatvaranju Kasete I

Projekat fazne rekultivacije deponije pepela i šljake na Maljevcu vrijednosti oko 20 miliona eura uveliko se sprovodi i dio je investicionog plana EPCG da do 2023. godine za radove koji se odnose na sanaciju i modernizaciju dijela termoenergetskog kompleksa u Pljevljima.

I faza remedijacije Maljevca je gotovo kompletirana. Kaseta II je zatvorena, urađena je jesenja dubinska sjetva trave Ii posađene sadnice. Dalja sadnja biće nastavljena kada prođe vrijeme velikih mrazeva, kako bi se obezbijedili uslovi za njihov opstanak.

Nakon zavšetka projekta i rekultivacije deponije „Maljevac“, Pljevlja će dobiti uređeni park površine preko 600 hiljada metara kvadratnih, sa 45 hiljada sadnica javora, crnog bora i ruje. Biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar i klupe za odmor.

Gradac prekriven zemljom, novo odlaganje završetka radova

Umjesto da u avgustu prošle godine budu završeni radovi na rekonstrukciji Flotacionog odlagališta Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena” u naselju Gradac, ovi poslovi biće privedeni kraju tek polovinom ove godine.

Još 2008. godine tadašnji ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić obećao je rekonstrukciju jalovišta za 2009. godinu,  Radovi su počeli tek deset godina kasnije. Sada je okončanje radova odloženo za deset mjeseci, ali je pitanje da li će i to biti dovoljno.

Jalovište Gradac sadrži tri miliona tona toksičnog otpada

Radove na  deponiji jalovine ruda olova i cinka usporavaju vremenske prilike. Jalovište Gradac je nasuto zemljom, pa se makar oblaci otrovne prašine više se ne šire po okolini.

Deponija u naselju Gradac zauzima površinu od 130 hiljada metara kvadratnih, a dodatna je teškoća i što se nalazi na samoj obali rijeke Ćehotine, koju je trovalo decenijama.

O razlozima za odlaganje nisu se oglašavali ni Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, niti izvođači radova preduzeća „Bemaks”, Termosistem” i „Ramel”. Jednostavno je na tabli promijenjen datum.

Grit u Bijeloj na čekanju, troškovi za Crnu goru veći od 22 miliona eura

Projekat odvoza grita (otpad nastao pjeskarenjem brodova) počeo je na proljeće 2019. Otpad je selektovan, odvojen azbest i, nakon priprema, brodovi su počeli da ga odvoze u Španiju. Kompanija Valgo najavila je da će više od 120 hiljada tona grita biti otpremljeno do početka ljeta.

Međutim, nakon izvezenih oko 40 hiljada tona, Španija odbija da izda dalje dozvole, pa je posao stao. U novembru iste godine, iz Bijele je za Ukrajinu isplovio brod sa 4 hiljade tona .

Već više od godinu ta pošiljka stoji u ukrajinskoj luci, jer je otvorena istraga tamošnje policije. Ukrajinci tvrde da je u pitanju izuzetno otrovan otpad, koji ima kancerogeni i mutogeni efekat. Valgo je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, pak, dobio potvrdu da se radi o neopasnom otpadu.

Postoje indicije da je u pitanju namještaljka, kao i da je Valgo ucijenjen da se dogovori sa određenom zainteresovano stranom. Greška kompanije Valgo je i u ćutanju. Trebalo je vremena da se oglase, kao što su to učinili 2019, kada su objavili da pojedinci vođeni interesima koji ne služe Crnij Gori šire lažne informacije koje su izazvale problem sa Špancima. Te iste strukture umiješane su u “ukrajinski” nastavak priče.

Neizvjesno kada će u Bijeloj biti završen posao kojii kasni godinu i po

U međuvremenu je održan veći broj konsultacija sa kreditorom, Svjetskom bankom, u pokušaju da se nađe rješenje za okončanje procesa izmještanja otpada iz Bijele, kako bi novi vlasnikk zemljišta Porto Montnegro mogao da počne  izgradju servisa za jahte, koji će se nalaziti na tom mjestu.

Najava de će sve biti riješeno protekle sedmice i da će brodovi krenuti za Norvšku, nije dobila potvrdu. Navodno je dozvola za izvoz kontaminiranog zemljišta već dobijena, dok se čeka dozvola za odvoz grita od strane norveške Agencije za zaštitu životne sredine.

Zbog značajno probijenih rokova, Valgo će platiti kazne, kako je propisano ugovorom.

K.V.