ŠĆEKIĆ: 11 miliona u manjku za zdravstvo

Vršilac dužnosti direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dragoslav Šćekić kazao je za Dan da je Ministarstvo finansija donijelo odluku da budžet za zdravstvo u ovoj godini bude 301.000.000 eura. Šćekić je objasnio da je Fond sačinio nacrt budžeta za ovu godinu u iznosu 313,41 milion, dok po predlogu Ministarstva finansija on iznosi 301,94 miliona eura. To je za 11,47 miliona eura ili 3.66 odsto niže od iznosa u nacrtu.

Inače, predlog budžeta resora finansija je za oko 20.000.000 eura veći u odnosu na početni budžet koji je opredijeljen za zdravstveni sistem u 2020. godini.

“U periodu privremenog finansiranja za prethodna tri mjeseca 2021. godine za budžet Fonda opredijeljena su sredstva u iznosu 70,68 miliona eura, dok je predlogom Zakona o budžetu za 2021. god. planiran iznos od 301,94 miliona eura. Uz potpuno razumijevanje trenutne ekonomske situacije, očekujemo da će Ministarstvo finansija u narednom periodu naći mogućnosti i obezbijediti nedostajuća sredstva”, kazao je Šćekić.

Kako je dodao, smanjenje sredstava u odnosu na nacrt budžeta Fonda evidentirano je na najvećim budžetskim stavkama, koje čine okosnicu budžeta Fonda.

“To se prije svega odnosi na izdatke za zarade zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove i medicinska sredstva, liječenje van javnog zdravstvenog sistema i izdatke za nabavku nove medicinske opreme, kao i na drugim budžetskim pozicijama, koje su od značaja za tekuće poslovanje (materijalni troškovi JZU). Očekujemo da će kontrole poslovanja, koje je pokrenulo Ministarstvo zdravlja u javnim zdravstvenim ustanovama dati presjek stanja u organizacionom i finansijskom pogledu i rezultirati otklanjanjem svih nedostataka”, ističe Šćekić.

Na pitanje da li se ustanove suočavaju sa nestašicama reagenasa i medikamenata zbog neracionalne potrošnje ili kovid krize, Šćekić navodi da je u ovom momentu zadovoljavajuće snabdijevanje zdravstvenog sistema ljekovima i medicinskim sredstvima.

“Međutim, povremeno dolazi do kašnjenja u isporuci zbog povećanih zahtjeva usled povećanja potrošnje ljekova i medicinskih sredstava koji se koriste u liječenju kovid pacijenata (longacef i drugi antibiotici). Fond pomno prati situaciju snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova ljekovima i medicinskim sredstvima i ulaže napor da sve zdravstvene ustanove budu blagovremeno snabdjevene”, ističe Šćekić.

Sredstva za nabavku ljekova i testova za kovid planirana su u okviru budžetske pozicije ljekovi i medicinska sredstava za potrebe JZU u zbirnom iznosu, dok su sredstva za dijagnostikume i potrošni materijal za PCR testiranje planirana u okviru programa Instituta za javno zdravlje.

“Sredstva za nabavku medicinske zaštitne opreme i druge nestandardne nabavke obezbjeđivaće se u skladu s potrebama. Takođe, u budžetu Fonda opredijeljena su sredstva za nabavku vakcina za sprovođenje imunizacije stanovništva za suzbijenje širenja virusa korona”, kaže Šćekić.

On navodi da će Fond u saradnji s Ministarstvom zdravlja uraditi analizu Liste ljekova i medicinskih sredstava, načina njihovog snabdijevanja s ciljem smanjenja cijena ljekova i medicinskih sredstava.

“Cilj Fonda je da u saradnji s Ministarstvom zdravlja vrati stomatološku zdravstvenu zaštitu u okvire javnog zdravlja, o čemu su preduzeti određeni koraci”, rekao je Šćekić.

On smatra da je potrebno jačati kadrovske, prostorne i organizacione kapacitete u javnom zdravstvenom sistemu, povećati ulaganja u savremenu medicinsku opremu (skeneri, digitalni mamografi, RTG aparati…) i savremene medicinske tehnologije i procedure, kako bi sistem bio konkurentan i kako bi se povećao kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

“Istovremeno kroz bolje upravljanje od strane menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova, potrebno je uspostaviti bolju kontrolu potrošnje na svim nivoima, u cilju racionalizacije trošenja javnih sredstava. Primarni cilj Fonda je da u saradnji s Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom i ostalim zdravstvenim ustanovama radi na jačanju kapaciteta javnog zdravstvenog sistema, kako bi se korisnicima zdravstvenih usluga pružala zdravstvena zaštita u okviru sistema i izbjegli troškovi upućivanja pacijenata u privatne zdravstvene ustanove i ustanove u inostranstvu”, navodi on.