BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Cijene ljekova biće niže, lista će biti proširena

Uvrštavanje novih ljekova je naročito važno zbog malignih oboljenja i autoimunih bolesti u dječjoj populaciji, ali i zbog i hroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti koje su nekada bile glavni uzrok mortaliteta, a sada se uspješno liječe inovativnim ljekovima, kazala je ministarka zdravlja

Ministarstvo zdravlja Crne Gore radi na Uredbi o maksimalnoj cijeni ljekova kako bi nova, ažurirana i proširena lista ljekova, sa nižim cijenama bila objavljena krajem ove ili početkom naredne godine.

To je najavila ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović u intervjuu Komitetu za zdravlje Američke privredne komore (AmCham), koji je sniman krajem septembra, a u susret predstojećoj konferenciji: “Digitalna transformacija zdravstva Crne Gore – Održivo povećanje dostupnosti inovacija u medicini“, u organizaciji AmCham.

“Mi želilmo da naredna, ažurirana Lista ljekova ima niže cijene čime ćemo ovu uslugu učiniti dostupnijom građanima. Cilj nam je da ona ugleda svjetlost dana krajem ove ili početkom naredne godine. To je ambiciozan projekat, ali mi ćemo dati sve od sebe da napornim radom ostvarimo i ovaj zacrtani cilj. Uvrštavanje novih ljekova je naročito važno zbog malignih oboljenja i autoimunih bolesti u dječijoj populaciji, ali i zbog i hroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti koje su nekada bile glavni uzrok mortaliteta, a sada se uspješno liječe inovativnim ljekovima”, navela je ministarka zdravlja.

Borovinić Bojović je, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu, skrenula pažnju i na proces nabavke ljekova koji je, kako kaže, decenijama problematičan.

“Dosadašnji sistem nabavke ljekova je pokazao određene nedostatke koji su, uprkos naporima Ministarstva, dovodili do povremene nestašice čak i u uslovima kada su obezbijeđena finansijska sredstva što je apsurdno. Ministarstvo zdravlja planira da inicira izmjenu nabavke ljekova i specifičnih terapija s ciljem sprečavanja nestašice ljekova u budućnosti. Jedan od modela koji se razmatra je model koji se koristi u zemljama EU, kojom su usluge iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zdravstvene i socijalne usluge izuzete iz direktive o javnim nabavkama. To je jedan od eventualnih modela koja se razmatraju. Analiziramo još sličnih rješenja”, naglasila je ministarka.

Govoreći o dasadašnjim rezultatima, Borovinić Bojović je istakla da je Crna Gora u teškim uslovima za naše građane do avgusta obezbijedila više od 820 hiljada doza vakcina protiv Kovida-19. Do 8. oktobra 2021. godine, prema podacima ministarstva, prvu dozu je dobilo 55 odsto punoljetnih građana, a revakcinisano je njih 50 odsto.

“Jedno od najvažnijih ostvarenja je to što je proces masovne vakcinacije počeo u najkraćem roku imajući u vidu poteškoće s kojima smo se suočili znajući koliko je bilo teško obezbijediti vakcine u tom periodu. Uz to, do avgusta 2021. godine u Crnoj Gori je urađeno preko pola miliona testova što govori o ozbiljnom nadzoru nad bolešću za razliku od prošle godine kada je ukupno urađeno nešto preko 130 hiljada testova. Crna Gora je uspjela za relativno kratko vrijeme, i to ne samo zbog tranzicije već i neodgovornosti prošle vlasti, da obezbijedi preko tri četvrtine miliona doza vakcina i da danas ima svakog drugog odraslog građanina koji je vakcinisan”, kaže Borovinić Bojović.

Osim toga, naglasila je da se ove godine, “za razliku od prošle”, paralelno tretiraju i kovid i ne-kovid pacijenti.

“Nema obustavljanja operativnih procedura niti obustave ambulantnih pregleda. Proces teče”, istakla je ona.

Ministarka je podsjetila da je KCCG trostruko uvećao rezervoar kiseonika, ali i da je Opšta bolnica Pljevlja prvi put dobila centralni kiseonik, kao i OB Kotor, a da je proces pri kraju u Specijalnoj bolnici Brezovik i OB Bar.

Iz domaćih i međunarodnih donacija obezbijeđen je CT skener za OB Pljevlja, skener za OB Cetinje, skener za DZ Ulcinj, magnetna rezonanca za OB Berane kao i PCR laboratorija za istu ustanovu. Uz to, Vlada je obezbijedila milion i 200 hiljada eura za skener i angio salu u KCCG, podsjeća Borovinić Bojović.

Dodala je da je u toku i proces akreditacije zdravstvenih ustanova, ali da se i prvi put radi i mapiranje zdravstvenog sistema.

“Analizom se utvrđuju tehničko-tehnološki, prostorni i kadrovski nedostaci i izvode se prioriteti… Ministarstvo zdravlja predano radi i na izradi Strategije zdravstvenog razvoja koja će pokazati slabosti na osnovu kojih planiramo usmjeravati aktivnosti u cilju unapređenja zdravstvene zaštite građana što je naš osnovni prioritet. Strategija, koju pripremamo sa stručnim timom ljekara, SZO i drugim međunarodnim partnerima će obuhvatiti dugoročne i kratkoročne ciljeve, uključujući reorganizaciju na svim nivoima zdravstvene zaštite, definisanje zdravstvene kadrovske politike i neophodne infrastrukture: nabavke kapitalne opreme, izgradnju, rekonstrukciju zdravstvenih ustanova i ostalo”, objasnila je Borovinić Bojović.

“Već naredne godine mogu najaviti izgradnju dvije klinike: Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju koje su izuzetno važne za zdravstveni sistem. Ovi projekti se realizuju uz značajnu podršku EU”, istakla je ministarka koja je zahvalila svim međunarodnim strateškim partnerima koji pomažu unaprjeđenje zdravstvenog sistema Crne Gore.