ABAZOVIĆ: Promjene u tužilaštvu potrebne, naći najbolje modalitete

Promjene u tužilaštvu su potrebne, i o tome postoji saglasnost, ali treba postići politički i društveni dogovor o najboljim modalitetima, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

On je, na otvorenoj debati na temu Nacrta izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu, koju je organizovala Vlada, rekao da je to samo jedan u nizu zakona koji treba da unaprijede stanje u Crnoj Gori.

„Ovaj zakon je suštinski, jer će otvoriti dijalog. Vrlo sam optimističan oko ovog procesa, jer će on neminovno voditi ka dijalogu“, naveo je Abazović i poručio da će biti uvažene sugestije Venecijanske komisije.

Cilj je, kako je kazao, da se u konačnom dobije funkcionalan i efikasan tekst zakona, koji bi mogao da bude odblokirajući mehanizam za trenutnu situaciju.

„Opšta saglasnost je da su potrebne promjene u tužilaštvu, a modaliteti su nešto što treba da bude stvar diskusije. Sigurno je da je ogromna većina ljudi konstatovala da su neophodne promjene u Tužilaštvu“, rekao je Abazović.

On je ponovio da je cilj da se postigne politički i društveni dogovor koji modaliteti su najbolji.

Abazović je kazao da se višestruko povećala dinamika rasprave.

On je naglasio da je u ovom procesu važna što veća inkluzija javnosti, i da se, pored otvorene debate, aktivno razgovara sa evropskim partnerima i opozicionim partijama.

Abazović je dodao da je i Kabinet predsjednika Crne Gore iskazao zainteresovanost za taj proces.

Kako je naveo, u debati su učestvovali gotovo svi politički subjekti, relevantni predstavnici civilnog sektora, stručne javnosti, međunarodnih organizacija.

Abazović je dodao da su stigli konstruktivni predlozi i sugestije od kojih su neke već inkorporirane u Nacrt.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović kazala je da razlozi donošenja Nacrta izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu „očigledno leže u tome da se institucije gledaju kroz pojedince koji obavljaju te funkcije”.

Ona je ocijenila da je jasno da je namjera da se politizuje tužilaštvo.

Šćepanović je dodala da ne želi da ocjenjuje rad tužilaca, jer je to zadatak Tužilačkog savjeta, ali da se ne može konstatovati da Tužilaštvo nikada nije uradilo ništa.

Ona smatra da je ovakav Nacrt zakona jedno normativno nazadovanje.

„Mislim da je neophodan dijalog, jer je suština dijalog u parlamentu oko izbora članova Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca (VDT). Tu je ključ rješenja problema, a ovakvim načinom rada se taj dijalog izbjegava i pribjegava se opasnim normativnim rješenjima koja bi značila nazadovanje“, rekla je Šćepanović.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković kazao je da su promjene u tužilaštvu neophodne, ne samo što se nalazi u VD stanju, nego i zato što su rezultati nedovoljni.

Ipak, kako je istakao, neophodne promjene u Tužilaštvu ne mogu da budu izgovor za normativno nazadovanje i obračun sa VK.

Prema njegovim riječima, za sedam mjeseci nije ni simuliran dijalog koji je neophodan.

On je poručio da je SDP voljan da bude dio većine za izbor VDT-a.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da je apsolutno nesporno da vrh tužilaštva mora da ide.

„Ali ovaj postupak mora biti legitiman, mnogo je važnije da bude legitiman nego da to bude brzo. Jedva čekam dan kad ti ljudi neće biti na tim funkcijama, i da je sreće sami bi podnijeli ostavku“, navela je Ćalović Marković.

Ona je poručila da se mora objektivno utvrditi odgovornost u pravosuđu.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović, smatra da je ova verzija Nacrta izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu bolja od prethodne.

„Zabrinjava me teza, iako jeste tačna, da smo suverena zemlja i da nijesmo dužni da prihvatimo sve preporuke VK“, naveo je Vujović.

On je kazao da ako se ne prihvate ključne preporuke, to će državu udaljiti od evropskih integracija i “možemo se suočiti sa političkim posljedicama”.

Ključni prioritet, kako je poručio Vujović, treba da budu pregovori između vlasti i opozicije.

Vujović je rekao da bilo kakvo rješenje, koje nije u skladu sa ustavnim normama, znači korak nazad i ne može naići na podršku VK.

„Ako ostane rješenje oko izbora vršioca dužnosti (v.d.) VDT-a opet će biti negativno mišljenje VK“, ocijenio je Vujović.

On je poručio da su potrebna rješenja koja izdržavaju provjeru vremena.

Abazović je, odgovarajući na izlaganje Vujovića, naveo da “moramo da isporučimo rezultate i da se država davi u procedurama.

Profesor Nebojša Vučinić kazao je da je ovo veoma složeno pravno, ustavno-pravno i političko pitanje koje se ne može „rješavati preko koljena“.

On je rekao da je očekivao od Vlade da ovo pitanje bude na dnevnom redu ranije i da među prioritetima bude i zakon o porijeklu imovine.

Govoreći o Nacrtu izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu, on je naveo da je „ovo za gašenje požara“ i da se radi o iznuđenim, urgentnim mjerama.

Vučinić smatra da tužilaštvo, nažalost, u prethodnom periodu nije radilo svoj posao kako treba, u određenom dijelu svoje nadležnosti

Svrha VK, kako je naveo, je da omogući da sve pravne promjene budu u skladu sa konceptom vladavine prava.

„Ne smijemo sebi da dozvolimo luksuz da pređemo preko predloga VK, iako ne moramo sve da prihvatimo“, kazao je Vučinić.

On je rekao da je saglasan sa idejom da se u Tužilačkom savjetu (TS), pa i u Sudskom savjetu poveća broj uglednih pravnika.

Vučinić je dodao da ako ne zakonom, onda drugim dokumentom, treba jasno precizirati šta znači „ugledni pravnik“.

Kako je naveo, suština podjela vlasti su teže i protivteže, a ne da svako radi šta mu „padne na pamet“.

Vučinić je rekao da nije saglasan sa predlogom iz člana 6 Nacrta, navodeći da v.d. VDT-a ipak mora da bude iz sastava tužilaštva, iz razloga funkcionalnosti i pravne sigurnosti.

Govoreći o članu Nacrta koji se odnosi na disciplinski postupak, on je naveo da termin “prekršaj” treba zamijeniti sa “prestup”.

Profesor Đorđije Blažić rekao je da je potrebna reforma svih državnih institucija neophodna, a ne samo tužilaštva.

“Mi nemamo riješene elementarne statusne stvari, koje svaki zakon mora da riješi. Ja ne znam koji status ima TS. TS je u bestežinskom stanju”, kazao je Blažić.

On je naveo da je problem i struktura TS.

„Sa ovim (zakonom) samo počinje da se rješava pitanje tužilačke organizacije“, kazao je Blažić.

On je saglasan sa Vučinićem da se u dijelu koji se odnosi na disciplinski postupak ne može koristiti izraz „prekršaj“.

Blažić je dodao da je ključni problem svih zakona nadzor.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović pozdravio je organizovanje konsultacija o radnoj verziji Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu.

On je kazao da je potrebno jasnije definisati šta je ugledni pravnik i odredbe o konfliktu interesa.

“VDT nije četvrta grana vlasti i neću stati iza kolega iz tužilaštva koji žele da se izdignu do četvrte grane vlasti”, rekao je Radulović.

On je istakao da je u Crnoj Gori potrebno obezbijediti većinu da se izabere VDT u punom kapacitetu.

„Institut VD stanja je postao opšte stanje u državi. Ovaj član 6 je suština svih izmjena“, naveo je Radulović.

Odgovarajući na izlaganje Radulovića, Abazović je kazao da dijalog oko izbora VDT-a treba da počne što prije.

To je, kako je rekao, nesporno i svako ko je dobronamjeran prema institucijama Crne Gore razmišlja na sličan način.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da je na Nacrtu radila čitava parlamentarna većina i da nema govora o tome da je neko radio iza zatvorenih vrata.

„Imamo puni legitimitet u ovom procesu. Nikada nijesmo imali legitimniji proces“, naveo je Milačić.

Prema njegovim riječima, „tri decenije se vodi rasprava o ovim izmjenama“ i potrebno je da one što prije budu usvojene.

Član Predsjedništva Bošnjačke stranke (BS) Mersudin Gredić ocijenio je da predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, aktuelna vladajuća većina želi ostvariti politički uticaj na tužilaštvo.

On je istakao da je za BS to neprihvatljivo.

Gredić je kazao da sva zakonska rješenja treba da budu usaglašena sa VK i međunarodnim partnerima.

Biljana Papović iz Centra za demokratsku tranziciju ukazala je na odsustvo dijaloga, na koji obavezuju ustavni amandamani.

Prema njenim riječima, u ovoj političkoj situaciji veoma je važno inicirati dijalog u parlamentu.

Papović je ocijenila da Crna Gora ima dobre zakone, ali je problem primjena pa se sada dolazi u situaciju “da se žrtvuje zakonski okvir zarad rezultata”.