INTERVJU – DAMIR ŠEHOVIĆ: Prijedlog budžeta je nepravedan, nerealan i neustavan

Potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) dr Damir Šehović ocijenio je da je predloženi budžet nerealan, nepravedan i neustavan.

“Najvažnija pretpostavka projektovanih kretanja u 2021. godini, a samim tim i održivosti predloženog budžeta, je očekivanje da će prihodi od turizma biti ostvareni na nivou od 65% ostvarenja iz 2019. godine, što je u najmanju ruku upitno. U situaciji kada je Vlada apsolutno nepotrebno i bez ikakvih ozbiljnijih analiza, „na dugme“ ugasila nacionalnu aviokompaniju, koja je godišnje prevozila preko 650 hiljada putnika i državi pružala direktan doprinos prihodima od turizma od 180 miliona eura, i kada imamo epidemiološku situaciju koju po sopstvenom priznanju direktora Instituta za javno zdravlje ne kontrolišemo, jer smo i dalje u samom svjetskom vrhu po broju inficiranih na milion stanovnika, a procesa vakcinacije i dalje traljavo teče, utisak je da je preoptimistično očekivati ostvarenje prihoda od turizma na nivou od 65% ostvarenja iz 2019. godine”, kazao je Šehović u intervjuu za portal Luča.

On je ponovio zašto smatra da je Prijedlog budžeta neustavan.

“Naime, završna odredba u predlogu budžeta, koja ukazuje da on stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu a primjenjuje se od 1. januara 2021. godine, osim što je besmislena, apsolutno je neustavna, jer je ta odredba u direktnoj suprotnosti sa članom 147 Ustava koji na nedvosmislen način zabranjuje povratno dejstvo zakona i drugih propisa”, kazao je Šehović.

LUČA: Vlada je u minut do 12 predstavila prijedlog budžeta. Kao doktor ekonomskih nauka kako bi ste okarakterisali budžet: socijalni, razvojni ili drugačije? Da li je prije svega održiv i realan?

ŠEHOVIĆ: Premijer nam je tokom predstavljanja svog ekspozea obećao stabilnost javnih finansija i održivost ekonomije, naglašavajući da ćemo vidjeti „boljitke svakim danom u svakom pogledu“. Međutim, danas nakon nešto više od tri mjeseca od formiranja Vlade, umjesto ekonomske stabilnosti, održivosti i obećanog boljitka, suočavamo se sa značajnom ekonomskom neizvjesnošću uzrokovanom antisistemskim djelovanjem u oblasti javnih finansija, što nije bilo za očekivati od Vlade koja za sebe govori da je ekspertska.

Ovo je prvi put u našoj istoriji da čak ni u aprilu mjesecu nemamo usvojen budžet za ovu, kao ni završni račun za prethodnu godinu. Još nemamo ni Fiskalnu strategiju, ali imamo „revidirane“ Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za 2021-2023. godinu, koje bi trebale da proizađu iz te Fiskalne strategije. Privremeno finansiranje se već četvrti mjesec na nezakonit i neustavan način primjenjuje.

Predloženi budžet bih u najkraćem okarakterisao kao neustavan, nerealan i nepravedan.

Naime, završna odredba u predlogu budžeta, koja ukazuje da on stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu a primjenjuje se od 1. januara 2021. godine, osim što je besmislena, apsolutno je neustavna, jer je ta odredba u direktnoj suprotnosti sa članom 147 Ustava koji na nedvosmislen način zabranjuje povratno dejstvo zakona i drugih propisa.

LUČA: Do kada je formalni rok za njegovo usvajanje i da li je u tom smislu prekršen Ustav?

ŠEHOVIĆ: Vlada je 30. marta, dakle bukvalno u posljednjem danu ustavnog roka, utvrdila Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, a 31. marta ga je formalno dostavila Skupštini. Da li ustavna odredba, koja govori o prestanku mandata Vlade ukoliko ne predloži budžet do 31. marta, uključuje i 31. mart kad je budžet zvanično poslat Skupštini, ili ne, ostavljam pravnicima da tumače.

LUČA: Da li je prihodna strana reakno projektovana?

ŠEHOVIĆ: Ozbiljan nedostatak predloženog budžeta je nerealno planirana prihodna strana, koja je po mom dubokom uvjerenju precijenjena.

Najvažnija pretpostavka projektovanih kretanja u 2021. godini, a samim tim i održivosti predloženog budžeta, je očekivanje da će prihodi od turizma biti ostvareni na nivou od 65% ostvarenja iz 2019. godine, što je u najmanju ruku upitno. U situaciji kada je Vlada apsolutno nepotrebno i bez ikakvih ozbiljnijih analiza, „na dugme“ ugasila nacionalnu aviokompaniju, koja je godišnje prevozila preko 650 hiljada putnika i državi pružala direktan doprinos prihodima od turizma od 180 miliona eura, i kada imamo epidemiološku situaciju koju po sopstvenom priznanju direktora Instituta za javno zdravlje ne kontrolišemo, jer smo i dalje u samom svjetskom vrhu po broju inficiranih na milion stanovnika, a procesa vakcinacije i dalje traljavo teče, utisak je da je preoptimistično očekivati ostvarenje prihoda od turizma na nivou od 65% ostvarenja iz 2019. godine.

LUČA: Što je sa prihodima od nelegalne imovine?

ŠEHOVIĆ: Takođe je krajnje upitno da li se od povećanih akciza na duvanske proizvode, slatkiše, gazirana pića i alkohol može prikupiti dodatnih nekoliko desetina miliona eura. Iskustvo iz 2018. godine, kada je nakon povećanja akciza na duvan prodaja smanjena za čak 35% a uvoz za 60%, opominje i upozorava da veća cijena akciznog proizvoda ne mora da rezultira i većim budžetskim prihodima po tom osnovu, zbog poznatog djelovanja efekta tzv. Laferove krive i nemogućnosti preciznog anticipiranja cjenovne elastičnosti tražnje.

Da ne pominjemo čak čitavih 40 miliona eura planiranog prihoda od nelegalno stečene imovine, iako čak ni nacrt zakona koji bi uredio oporezivanje pomenute imovine nemamo, a nijesam siguran da li je čak i radna grupa za pripremu tog teksta uopšte formirana.

LUČA: Da li je novim mjerama predstavljenim budžetom teret krize prebačen na obične građane, budući na povećanje akciza?

ŠEHOVIĆ: Osim što je neustavan i nerealan, budžet je i nepravedan. Umjesto obećanih i na sva zvona najavljenih strukturnih i drugih reformi, ispada da je najveće pojedinačno zaduženje u našoj istoriji i poskupljenje slatkiša i ostale akcizne robe najveći reformski domet ove Vlade do sada, i „spasenje“ ekonomije o kojima se mjesecima na sva zvona govorilo.

Gotovo da je nevjerovatno da vladajuća većina, koja je došla na vlast dobrim dijelom na kritici ekonomske i politike navodnog pretjeranog zaduživanja prethodne Vlade, ni nakon osam mjeseci nije ponudila niti jedno jedino rješenje za unaprjeđenje poreske politike, efikasniju naplatu prihoda i smanjenje poreskog duga, ili pak sive ekonomije, već joj ni 750 miliona eura od u najmanju ruku netransparentnog zaduženja nije bilo dovoljno za finansiranje makar jedne fiskalne godine, pa se odlučila da od građana zahvati nekoliko dodatnih desetina miliona eura po osnovu povećanja cijena akcizne robe.

Vlada je predlaganjem ovakvog budžeta još jednom potvrdila da apsolutno nema reformski potencijal u bilo kojoj oblasti, a posebno ne u ekonomiji. Umjesto reformi dobili smo demagogiju i populizam, a umjesto jasne vizije razvoja imamo klasično tumaranje i vođenje ekonomske politike „na parče“. Uprkos tome, privreda nam i dalje kako tako funkcioniše, ali isključivo na krilima ogromnog zaduženja s početka godine.

LUČA: Kako komentarišete to što je ove godine uveden programski budžet?

ŠEHOVIĆ: Činjenica je da linijski budžet, koji je do sada bio u primjeni, omogućava vrlo jednostavno i relativno efikasno planiranje, trošenje i kontrolu trošenja sredstava planiranih budžetom. Ali, bez obzira što se na prilično jednostavan način stiče uvid u planirana i utrošena sredstva za neke namjene, njegov ključni nedostatak je u tome što nije pogodan za ocjenu da li su planirani kvalitativni i kvantitativni efekti postignuti, zbog čega ovakav sistem budžetiranja na neki način doprinosi neracionalnosti u potrošnji.  To su razlozi zbog kojih teorija sugeriše prelazak na programsko budžetiranje, koje predstavlja budžetiranje po programskoj klasifikaciji kojom se prikazuju ciljevi, očekivani rezultati, aktivnosti i sredstva za ostvarivanje ciljeva. Što u konačnom doprinosi većoj transparentnosti i efikasnosti korišćenja budžetskih sredstava.

Zato nam je prelazak na programsko budžetiranje bio potreban, ali ne „usred“ fiskalne godine i ne bez prethodno obavljenih ozbiljnih priprema!

Ovo je značajno složeniji i kompleksniji metod budžetiranja, jer zahtijeva veliki broj analiza, potrebnu dokumentaciju ali i stručan i obučen kadar u svim potrošačkim jedinicama koji treba da iznese tranziciju sa linijskog na programsko budžetiranje. Umjesto takvog pristupa, Vlada je prilično neozbiljno ušla u čitav proces. Prvi problem je to što potrošačkim jedinicama nije omogućena kvalitetna priprema za čitav proces. A drugi, po sistem još ozbiljniji, je apsurdna situacija u koju smo dovedeni, jer ćemo zasigurno biti jedina država na svijetu koja će u prvoj polovini godine imati jednu (linijsku) budžetsku strukturu, budući da se privremeno finansiranje oslanja na prošlogodišnji budžet, a u drugoj polovini godine novu (programsku) strukturu koja je i bitno drugačija!

LUČA: Što bi nova vlast u oblasti ekonomije trebala da radi? Zašto se nije opredijelila za neoporezivi dio zarade, budući da je to predlog SD-a? 

ŠEHOVIĆ: Nova vlast prije svega mora da shvati da je vlast, i da nakon punih osam mjeseci od izbora, umjesto nevještog pomalo papagajskog prebacivanja odgovornosti na svoje prethodnike, mora konačno da nakon suočavanja sa razarajućom COVID-19 krizom ponudi konkretna rješenja koja će nas dovesti do novog, primjerenijeg postkriznim izazovima, modela razvoja naše ekonomije, koja bi u perspektivi morala biti znatno diverzifikovanija i oslonjenija na pametan i održiv inkluzivan rast zasnovan na inovacijama, znanju i novim tehnologijama. Na taj način bismo uklonili rizik od nastanka negativnih posljedica na našu privredu zbog visoke sezonalnosti ekonomije i visokog direktnog i indirektnog uticaja turizma na bruto domaći proizvod.

Uz to bi bilo nužno kreirati pravedniji i solidarniji poreski sistem, na čemu SD uporno godinama insistira, koji bi očuvao konkurentnost naše ekonomije, ali bi i rasteretio građane i privredu. Plaćanje poreza bi sa druge strane bilo u skladu sa ekonomskom snagom poreskog obveznika, jer bi oni koji zarađuju manje plaćali manji porez. Takav, humaniji poreski sistem koji zagovaramo, a koji bi se zasnivao na primjeni progresivnog oporezivanja dohotka i imovine, uz prepoznavanje neoporezivog dijela zarade koji smo nedavno izmjenama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predložili, bi doprinio smanjivanju raslojavanja u društvu, ali i rastu ispodprosječnih primanja.