CEMI: U Herceg Novom deset odsto birača sa prebivalištem u drugoj državi

U birački spisak u Herceg Novom upisan je 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od deset odsto biračkog tijela te opštine, pokazuju podaci Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).

CeMI je 18. marta podnio zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) za pristup biračkom spisku, ali kako birački spisak za predstojeće lokalne izbore u Herceg Novom još nije zaključen, imali su uvid u podatke koji se odnose na prošlogodišnje parlamentarne izbore.

Projekt koordinator CeMI-ja Vladimir Simonović rekao agenciji MINA da je biračko pravo u Herceg Novom na parlamentarnim izborima imalo 25.507 birača, dok prema trenutno dostupnim podacima taj broj iznosi 25.502.

Konačan broj birača koji će imati pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima, kako je naveo, još je nepoznat, s obzirom na to da MUP zaključuje birački spisak deset dana prije dana određenog za održavanje izbora.

Simonović je objasnio da je, prije provjere biračkog spiska, bilo neophodno provjeriti sva imena sa spiska kako bi utvrdili da li i koliko birača ima dvojno prebivalište.

CeMI je sproveo uporednu provjeru sa biračkim spiskom Srbije, koji je dostupan na internet stranici www.upit.birackispisak.gov.rs, i sa biračkim spiskom Bosne i Hercegovine (BiH) koji se nalazi na stranici www.izbori.ba.

Simonović je kazao da su došli do podataka da je u biračkom spisku u Herceg Novom upisan izuzetno veliki broj birača koji imaju prebivalište u drugoj državi, čime se, smatra on, može ugroziti regularnost izbornog procesa.

„Utvrdili smo da je u Herceg Novom upisan 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja 10,55 odsto biračkog tijela ove opštine“, saopštio je Simonović.

Prema njegovim riječima, broj birača sa duplim prebivalištem u Srbiji je 1.892, dok 717 birača iz Herceg Novog ima duplo prebivalište u BiH, a 82 birača imaju prebivalište u obje države.

„Stoga, ukupan broj birača sa prebivalištem u Srbiji je 1.974, odnosno 799 u Bosni i Hercegovini“, pojasnio je Simonović.

Kako je naveo, najveći broj birača sa duplim prebivalištem u Srbiji upisan je u Beogradu (1.203) i u Novom Sadu (187), dok su birači koji imaju dvojno prebivalište u BiH najčešće iz Trebinja (235) i Sarajeva (136).

Simonović je kazao da se među osobama sa dvojnim prebivalištem nalazi i poslanica Demokratskog fronta u crnogorskom parlamentu Simonida Kordić koja ima prebivalište u Beogradu.

“Da se radi o istim licima ne potvrđuje samo jedinstveni matični broj građanina (JMBG), već i činjenica da je kao biračko mjesto za nekoliko osoba sa dvojnim prebivalištem u Srbiji upisan Generalni Konzulat Srbije u Herceg Novom“, istakao je Simonović.

On je rekao da je evidencija birača iz BiH detaljnija od evidencije Srbije, pa se osim JMBG-a, provjerom dobija i ime i prezime birača, koje se podudara sa imenom za koje se vrši provjera.

Simonović je kazao da je zakonska pretpostavka da osobe koja imaju prebivalište u jednoj državi, u istoj imaju i državljanstvo, što otvara pitanje načina na koji su te osobe stekla crnogorsko državljanstvo, imajući u vidu da, za razliku od Srbije, Crna Gora nema potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu sa BiH.

„Iako postoji mogućnost da neki građani Crne Gore imaju zakonito dvojno državljanstvo Srbije, izuzetno veliki broj građana sa dvojnim državljanstvom u samo jednoj opštini u Crnoj Gori dovodi u sumnju zakonitost sticanja istog, te stoga postoji potreba ispitivanja osnova sticanja dvojnog državljanstva za sva ova lica“, rekao je Simonović.

Sa druge strane, kako dodaje, zakon ne dozvoljava postojanje dvojnog prebivališta, pa osobe sa prebivalištem u drugoj državi ne može imati prebivalište u Crnoj Gori, i one moraju biti izbrisane iz registra prebivališta.

„Brisanje iz registra prebivališta za sobom povlači i brisanje iz biračkog spiska, jer je Ustavom propisano da pravo da bira i da bude biran ima samo crnogorski državljanin koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori“, objasnio je Simonović.

On je rekao da Srbija i BiH takođe ne dozvoljavaju postojanje dvojnog prebivališta.

Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, naveo je Simonović, postoji zakonska obaveza odjavljivanja prebivališta za osobu koje se iseljava iz Srbije u inostranstvo.

„Takođe je i Zakonom o prebivalištu državljana BiH propisano da državljanin te države koji se stalno nastani u inostranstvu, ili boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu“, dodao je Simonović.

On je saopštio da će CeMI predati MUP-u spisak svih birača sa duplim prebivalištem, zajedno sa fotografijama podataka sa internet stranica, sa zahtjevom da se te osobe izbrišu iz registra prebivališta i biračkog spiska.

Simonović je kazao da, s obzirom na činjenicu da su vršili uvid samo u dvije države regiona, a da je broj birača sa dvojnim prebivalištem samo u Herceg Novom preko deset odsto biračkog tijela te opštine, postoji jasna sumnja da i u drugim državama ima birača sa dvojnim prebivalištem.

„Mala je vjerovatnoća da je ovaj problem izolovan na Herceg Novi“, naveo je Simonović.

Kako je podsjetio, CeMI je nedavno potvrdio navode koji su se pojavili u javnosti da je u Nikšiću upisan 961 birač sa dvojnim prebivalištem u
Srbiji, a da pritom nije provjeravao svih 58.833 birača koji su bili upisani u birački spisak.

„Očigledno je riječ o široko rasprostranjenoj pojavi kršenja propisa i jasna je potreba detaljne provjere svih birača upisanih u birački spisak Crne Gore, kako sa državama regiona, tako i šire“, ocijenio je Simonović.