MITRIĆ: Đukanović ne može pravno pogriješiti o Zakonu o tužilaštvu

Siguran sam da će predsjednik Crne Gore postupiti po svojim ustavnim ovlašćenjima koja se odnose na proglašenje zakona, u ovom slučaju Izmjena i dopuna Zakona o Državnom tužilaštvu, i kako god da odluči ne može nikako pravno pogriješiti, kazao je Dnevnim novinama prof. dr Blagota Mitrić, redovni profesor u penziji i akademik DANU, odgovarajuću na pitanje šta bi kao iskusni pravnik, univerzitetski profesor, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, savjetovao predsjedniku države na čiji će potpis stići Izmjene i dopune Zakona o Državnom tužilaštvu koje je parlamentarna većina usvojila prošle sedmice.

Mitrić ističe da ne vidi ni mjesta ni prostora za bilo kakav pravni savjet od bilo koga, jer je ustavna norma u odnosu na pomenutu materiju sasvim jasna i nedvosmislena dakle, nema pravne greške kako god Đukanović da odluči.

“Suštinski odgovor za sve zakone, pa i za ove, nalazi se u ustavnoj normi da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima u skladu sa zakonom, pa da vidimo u čemu je suština? Ja mislim da je suština u unutrašnjoj, psihičkoj volji građana, koja bi trebalo da se materijalizuje kroz postupak formiranja zakonodavne i izvršne vlasti u skladu sa pomenutom voljom građana”, navodi Mitrić.

Imali smo, kaže, u našoj praksi da se to nije ispoštovalo, pa se nije ispoštovalo ni prilikom formiranja aktuelne izvršne vlasti, na jedan vrlo specifičan način, jer su “sastavljači” ove Vlade doveli u nesklad ova dva akta psihički akt volje i materijalni akt formiranja vlasti.

“Došlo je do klasične prevare većinske biračke volje građana, čime je bukvalno ugrožen legalitet i legitimitet ove vlasti, pri čemu pojedini činioci prava, posebno Ustavni sud, nijesu “ex offo” po službenoj dužnosti, odlučno i efikasno zaštitili izbornu volju građana, koja je “vrh vrhova” prava. Da sam bio na njihovom mjestu, poništio bih izbor izvršne vlasti, kao protivan citiranoj ustavnoj normi, dakle, izbor vlasti, a ne i parlamentarne izbore, da ne bude zabune. A kad je legalitet i legitimitet ispod granice minimalne tolerancije, onda se tu vladavina prava pretvara u vladavinu samovolje prevarnim putem”, kazao je Mitrić.

Otkrio je i šta misli o novoj Vladi.

“Ova Vlada sastavljena je od pojedinaca koji nijesu “ni luk jeli, ni luk mirisali” u političko-partijskom životu Crne Gore, a došli su na vlast kao ekspertska Vlada, za određeni kraći period, što nije neobičajeno, ali samo onda kad je ta Vlada zaista sastavljena od eksperata, koji uživaju opšti ugled i uvjerenje kao takvi. Ova Vlada je pokazala da među njima nema nijednog pravog eksperta za oblast koju pokrivaju. Otuda i “naopaki” zakoni, otuda pravno-politički nonsens da parlamentarna većina ne podržava ovu Vladu, svjesni činjenice da to nije ekspertska Vlada, ali sa zakašnjenjem”, ocijenio je Mitrić.

Kad je riječ o tužilačkim zakonima, navodi da svi zakoni, pa i ovi, moraju biti zasnovani na političkoj opravdanosti i na ustavnopravnom osnovu.

“Tužilački zakoni su imali određenu dozu političke opravdanosti, ali se “lutalo” u iznalaženju rješenja da ustavnopravno “opravdaju” donošenje ovih zakona, što najbolje potvrđuje činjenica martovskih stavova Venecijanske komisije, koji su bili vrlo negativni”, ističe Mitrić.

Poslije izrade novih tužilačkih zakona, majski stavovi VK su radikalno drukčiji i u jednom od njih naglašavaju da su usvojene ključne primjedbe iz marta mjeseca, ali da još postoji prostor za dalja dogovaranja, u pogledu izbora tužilaca raznih nivoa, kao i Tužilačkog savjeta.

“Komisija upotrebljava izraz “ustavni ćorsokak” kada govori o činjenici da v.d. tužioca napušta funkciju 25. maja, a zakonsko rješenje o izboru novog vršioca dužnosti VDT-a je opet privremenog karaktera, na pola godine mandata, sa produženjem od još pola godine, a ne vidi se trajno rješenje, jer se traži po ustavnom amandmanu IV kvalifikovana većina, dvotrećinska ili tropetinska, što predstavlja pravno-politički “nemoguću misiju”, jer je koliko juče sadašnja opozicija napustila rad Skupštine, a bez njihovih glasova nema nikakvih izbora, koji zahtijevaju pomenutu većinu. E, to je zaista i ustavni, i pravni, i politički ćorsokak, a kad ćemo izaći iz njega, to zasad ne može niko znati, pa ni moja malenkost”, objašnjava Mitrić.