BOGDANOVIĆ: “Poruka i čemu će biti izložen Javni servis”

Bogdanović je istakao da se borba protiv svih ovih pojava, ne tiče samo nas kao pojedinaca, niti u nju ulazimo kao predstavnici političkih partija, već se ona tiče čitavog društva.

“Najoštrije osuđujemo posljednja dešavanja kojima se pokušava osujetiti medijska i novinarska sloboda i zato želim poslati poruku da u Crnoj Gori ne smije biti prijetnji novinarima – bilo smrću, kao u slučaju novinara Šukovica i Bursaća, ili prisluškivanjem i satanizovanjem zbog privatnih stavova, kako je to u slučaju Tamare Nikčević”, rekao je Bogdanović.

Bogdanović tvrdi da je Dragan Bursać neko ko već duže na izuzetan način identifikuje anomalije u državama regije – i za taj je rad dobijao brojna značajna priznanja.

“Danas, suočen sa zastrašujućim prijetnjama iz naše države, zaslužuje nepodijeljenu podršku – a ovo je i prilika da naglasim da je on u svako doba dobrodošao u Crnu Goru. Neće u ovoj državi nikoga čekati metak, to su samo pusti snovi razbuđenih ekstremista”, istakao je Bigdanović.

Bogdanović je kazao da bi Darko Šuković i “Antena M” valjda trebalo da prestanu da objavljuju Bursaćeve i tekstove sličnih autora i onda bi, vjerovatno, bili skinuti sa tog spiska kojim im prijete.

“Ali, to se neće dogoditi, uprkos spiskovima, slobodni mediji moraju nastaviti da doprinose jačanju građanske svijesti – i Demokratska partija socijalista pruža im punu podršku u tome”, dodao je Bogdanović.

Za razliku od ekstremista sa interneta, Bogdanović navodi, da slučaj Tamare Nikčević govori na šta je sve spremna sama vlast kako bi ućutkala novinare i obračunavala se sa njima.

“Kako je krivični postupak u toku, neću detalj-nije komentarisati sam slučaj, ali želim poručiti da ni prisluškivanja privatnih razgovora ni prijetnje no-vinarima da postoje snimci o njima, ne smiju da ih zastraše. Jedini strah koji vidimo iz tih postupaka jeste onaj koji osjeća vlast, od slobodnih pojedinaca, od onih koji su okrenuti građanskoj Crnoj Gori”, smatra Bogdanović.

Bogdanović navodi da se vlast okrenula praksi podnošenja krivičnih prijava protiv novinara zbog privatnog mišljenja.

“Na prostoru bivše Jugoslavije, do danas je takav slučaj zabilježen samo jednom – devedesetih godina, kada je Vojislav Šešelj tužio novinara ‘Vremena’. I to dovoljno govori o svemu”, zaključio je Bogdanović.