539. ROĐENDAN CETINJA: Poruka je – NE zatiranju Crne Gore!

Povodom Dana prijestonice Cetinje gradonačelnik Aleksandar Kašćelan rekao je da danas na 539. godišnjicu Cetinja svjedočimo nepravdi koja se čini crnogorskom narodu, da se sva njegova sakralna i kulturna baština prepiše crkvi čije je sjedište u drugoj državi, koja niti priznaje pravni poredak Crne Gore, niti Crnogorce kao naciju.

On je ocijenio da će o tim činodejstvima zagovornika „velikih ideja“ govoriti istorija, ali da mora pomenuti zbog predaka i svojih savremenika da se teško u takvim okolnostima može govoriti o pomirenju na koje se mnogi pozivaju.

„Prije će biti da se ponovo sije zlo sjeme razdora, koje nikome nikada dobra donijelo nije. Kao upravitelj grada koji je okosnica crnogorskog državnog bića i simbol nacionalnog identiteta, pozivam sve na razum i razboritost, na pravo i pravičnost, na poštovanje Ustava i zakona, običaja i tradicije, na očuvanje osobenosti i kulturnog identiteta crnogorskog i svih drugih naroda koji su u Crnu Goru ugradili najbolje od sebe. Cetinje nije samo prijestonica Crne Gore, nego i simbol njenog postojanja“, rekao je Kašćelan.

On je pozvao građane Prijestonice i Crne Gore da kažu „NE“ nacionalizmu, fašizmu, rasizmu, kulturocidu, sekularizaciji, da kažu „NE zatiranju Crne Gore!“

„Mi ostajemo privrženi ideji antifašizma, slobode i zajedništva. Ostajemo privrženi kosmopolitskom, Ivanovom, Cetinju, u kojem su svi dobronamjerni dobrodošli i rado viđeni gosti. Ostajemo vjerni svome naumu, da gradimo Cetinje, da doprinosimo njegovom razvoju, da stvaramo uslove da naša đeca ostaju ovdje i da se vraćaju,“ rekao je Kašćelan.

“Crna Gora je u viziru cijelog svijeta, od kada je vijeka, bila velika. Dovoljno velika da sačuva iskru slobode kao svoj najveći dar i svoj najveći usud. Crnogorci ne ljube lance – aksiom je našeg postojanja”, poručio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje.

On je kazao da Cetinje Dan osnivanja obilježava u okolnostima koje su daleko od svečarskih, ali sa sviješću da je briga o drugima i očuvanje javnog zdravlja prioritet.

„Ovaj stav, uostalom, obilježio je i prethodnu godinu, kada su se naš grad i država suočili sa izazovom koji je postavila pandemija koronavirusa. Nažalost, u tom poduhvatu, ostali smo bez desetina naših sugrađana i sugrađanki. Za nas, za našu zajednicu, to je težak gubitak,“ kazao je Kašćelan.

On je kazao i da je današnji praznik poseban za Cetinjane i zbog toga što pojedincima koji su doprinijeli razvoju i promociji Cetinja, grad dodjeljuje Plaketu „Ivan Crnojević“.

„Ove godine, posthumno, dodijelićemo je čuvenom crnogorskom kulturnom radniku, pjesniku i likovnom kritičaru Mladenu Lomparu. Riječi su nedostane za Mladenovu veličinu, za taj stvaralački patos posvećen Crnoj Gori i Crnogorcima, Cetinju i Cetinjanima. Za to svevremeno čitanje nas o nama, za viziju naše države kao slobodne, obnovljene, samobitne. Nosim žal što Mladen plaketu „Ivan Crnojević“ nije dobio za života, jer vjerujem da bi mu bila draža od svih nagrada koje je dobio”, kazao je Kašćelan.

On je podsjetio da je Mladen Lompar radio kao kustos u Narodnom muzeju Crne Gore, gdje je duže od deceniju bio direktor Umjetničkog muzeja. Bio je komesar drugog i trećeg Cetinjskog bijenala. Predsjednik Crnogorskog P.E.N. Centra, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Njegova poezija objavljena je na brojnim svjetskim jezicima i zastupljena u antologijama savremene crnogorske i poezije regiona. Bio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja »ARS«. Lompar je bio plodan i ugledan likovni kritičar.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja – Zlatnog pečata Crnojevića, nagrade „Risto Ratković“, Trinaestojulske i nagrade Miroslavljevo jevanđelje, te nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ i „Vito Nikolić“.

Kćerka Mladena Lompara, Isidora Kovačević, zahvalila se u ime porodice na Plaketi koja je posthumno dodojeljena njenom ocu.