Povežite se sa nama

Društvo

ABAZOVIĆ: Uložiti dodatan napor u borbi protiv ekstremizma

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Crna Gora je pacifistička zemlja, posvećena miru i demokratiji, ali treba da uloži dodatan napor i osnaži institucije kako negativni globalni fenomeni ne bi uticali na kvaitet života naših građana, poručio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović na Nacionalnoj platformi za borbu protiv nasilnog ekstremizma, koju u Podgorici organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

Abazović je, u video poruci, naveo da će Vlada Crne Gore ulagati dodatne napore u suzbijanju svih vidova ekstremizma.

“Živimo u pretežno polarizovanom društvu, opterećenom majkom demokratske tradicije, lošom političkom kulturom, u kojem se često zarad nečijih drugih interesa, podstiču razne vrste ekstremizma”, kazao je on.

Istakao je odlučnost sektora bezbjednosti i svih službi i agencija da se kvalitetno odnose prema svemu što predstavljaju i lokalne i globalne prijetnje.

“Put ka stvaranju jednog pacifističkog društva je težak i mora da bude potkripljen ne samo naporima koji dolaze iz države Crne Gore, nego i međunarodnom saradnjom”, dodao je Abazović na samom početku konferencije.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je na otvaranju da je ekstremizam postao “legitiman način funkcionisanja na našoj društvenoj sceni”.

“Nije rijetkost da, kada postoji potreba za tenzijama i ostavrivanja različitih političkih ciljeva, ekstremizmi angažuju i organizovani kriminal, pokrivajući ga nacionalnim interesima i patriotizmom. Sve su češća ispoljavanja vjerskog ekstremizma, koji ima tijesnu saradnju sa političkim”, kazao je, između ostalog, Koprivica.

Neophodna veća podrška Vlade u borbi protiv radikalizma i ekstremizma

Crnoj Gori nemamo problema sa terorizmom ali imamo izraženu radikalizaciju i pojavu nasilnog ekstremizma i u borbi protiv ove pojave neophodna je veća podrška Vlade, poručeno je sa Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma koju organizuje CDT u u saradnji sa Nacionalnim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević je istakla da Crna Gora djeluje kao društvo koje ne umije da pregovara, koje nije u stanju da pronalazi rješenja, koje, u krajnjem, ne umije ni da razgovara.

“Nije uvijek bilo tako. U vrlo izazovnim političkim momentima u prethodnim decenijama, u situacijama koje su prijetile bezbjednosti i miru u Crnoj Gori, o temama koje su duboko polarizovale društvo – ovdje se razgovaralo i pregovaralo. I u dijalogu su se postizala kompromisna i održiva rješenja, korisna za građane i državu”, istakla je Kovačević.

Sa panela (Foto: CDT) Sa panela (Foto: CDT)

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, Rade Milošević ocijenio je da je u borbi protiv radikalizma i ekstremizma neophodna veća podrška Vlade i veće razumijevanje svih političkih subjekata.

On je dodao da se po pitanju ekstremizma Crna Gora suočava sa ozbiljnim problemima.

“Pitanje je koliko postoji politička volja za borbu protiv određenih problema. Trenutno nemamo problema sa terorizmom, ali imamo izraženu radikalizaciju i pojavu nasilnog ekstremizma i sve više koristimo terminologiju – politički ekstremizam i to je ključni izazov. U prethodnom periodu imali smo praktično nasilni ekstremizam na djelu, pa smo imali situaciju da se kroz određena politička okupljanja dolazi do blokade puteva, naoružavanja civila i svima je pozanto da je država i u tom slučaju pokazala da je sposonna kada želi da može da riješi određene problem”, istakao je Milošević i dodao da su ekstremističke grupe dobro organizovanje i da imaju jaku finansijsku podršku, jer se koriste u političke svrhe.

Slično situacija je i u BIH, kaže Lejla Čopelj, šefica odjela za borbu protiv terorizma u Ministarstvu sigurnosti u toj državi. Kaže da već duži niz godina se ne bilježe incidenti povezani sa terorizom i odlaskom državljana BIH na strana ratišta.

“U BIH se inteziviraju pojave u vezi sa radikalizacijom, nasilnim ekstremizom različitih oblika. Te pojave sve više izlaze iz okvira koji je poznat i bio povezan isključivo sa vjerksim ideologijama, te da se sve više povezuje sa političkim djelovanjima. Uprkos činjenici da su određeni procesi stali i usporeni, te borbe su i dalje aktivne”, poručila je Čopelj.

Terorizam i terorističke radnje se ne bilježe ni u Hrvatskoj, kaže šef Službe za terorizam u Upravi kriminalističke policije, Krešimir Mamić, već da su izazovi na drugom polju.

“Ključni izazovi u Hrvatskoj, prije svega ono što nam je imanentno svima u regiji, jesu prosvjedi protiv mjera na sprječavanju širenja zaraznih bolesti COVID-19. Ono što smo u Hrvatskoj primjetili je da, pojedinci koji promiču radikalne ideologije uglavnom desničarskog ekstremizma, pokušavali su iskoristiti ta okupljanja i prosvejde da proguraju svoje radikalne ideologije”, kazao je on.

Na Kosovu su, prema riječima Jete Telje, šefice kabineta i više političke savjetnice ministra unutrašnjih poslova te Republike, ostvareni dobri rezultati u sprječavanju potncijalnih terorističkih napada.

“Opasna prijetnja je iskustvo ljudi koji su se vratili sa ratišta, u korištenju oružja i slično. Građani Kosova se i dalje nalaze u područjima konflikta, i komunikacija i regionalna saradnja se moraju ojačati kako bi se spriječili problem”, istakla je Telja, koja kaže da su na Kosovu pripremili sve mehanizme da primaju ljude koji se vrate sa ratišta, sa kojima se radi na reintegraciji i deradikalizaciji.

No, problem koji postoji u zemljama regiona, evidentan je i u Evropi, kazao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Slovenije, Franc Kangler.

“Slovenija sada predsjedava EU i mi to znamo i svaku ovaku pojavu treba spriječiti. Ko je jači? To ne bi smjelo da bude pitanje. Ako ste ozbiljna država, onda nema tog pitanja, mora se na tom pitanju raditi i važno je da svaka država ima strategij”’, poručio je Kangler. Kaže i da se ta država prije nekoliko godina, sa pojavom migranata, suočavala sa pojavom grupe ekstremista, što su nadležni organi riješili.

U susjednoj Albaniji, veliki rad je bio posvećen na prevenciji, kaže Lejdi Derviši, direktorica Centra za suzbijanje nasilnog ekstremizma u toj državi.

“Radimo na jačanju svih kanala prevencije, u obrazovanju, a posebno sa univerzitetima. Regionalna saradnja je jako bitna. Bitna je saradnja i sa religijskim zajednicama, jer radikalizam može biti posljedica iskrivljenih religijskih vjerovanja”, poručila je ona.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije