Đukanović o Amfilohiju: Koliko god negirao svoj crnogorski identitet zapravo bio tipičan Crnogorac

Nekoliko mjeseci prije smrti Amfilohija imao je sa njim višesatni razgovor.

– Volio bih da je on danas živ i da on može da potvrdi autentičnost ovog razgovora. Na pitanje da li se slažemo oko toga da je Crna Gora kroz istoriju imala svoju pravoslavnu crkvu, Crnogorsku pravoslavnu crkvu odgovorio je: “Da” – naveo je Đukanović

Velikodržavni nacionalizmi koji su ugrozili Bosnu i Hercegovinu ranih devedesetih nisu sahranjeni Dejtonskim sporazumom – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u emisiji “Hej Sloveni” na Gradskoj televiziji.

Na pitanje da li je moguć rat u BiH odgovorio je da ne bi isključio nijedan scenario.

– Već nekoliko godina upozoravam da je jako opasno što su Evropska unija i NATO jednu sobu u svojoj kući prepustili drugima. To nije samo neodgovorno prema Balkanu, nego i prema evropskoj stabilnosti. To što smo imali kao alternativnu bezbjednosnu i političku politiku je ozbiljno provociranje mira. Na Balkanu prije treba da razgovaramo o ugroženoj stabilnosti, nego o daljim integracijama. Ovo nisu ocjene koje iznosim prvi put – istakao je Đukanović.

Do rješenja se, kako je dodao, mora doći kroz složen recept osnaživanje subjekata koji treba da zaštite ovoj prostor od malignih uticaja, odnosno da NATO i EU snažnije odbrane Zapadni Balkan od takvih uticaja.

– Evropa mora da snažnije brani svoje vrijednosti. Evropska demokratija mora da se odbrani od autokratskog modela vladanja. Evropa mora da odbrani antifašizam. Sa proširenjem Evrope stvara se okvir koji će zatvoriti ovaj prostor za maligne uticaje – ocijenio je Đukanović.

Destruktivna oštrica Rusije

On je na pitanje kako vidi situaciju u BiH i strahovanje ljudi od mogućeg izbijanja novog rata ocijeno da je bilo nekonzistentnosti u politici međunarodne zajednice koju su domaći političari iskoristili.

– Čekali su svoje vrijeme, priželjkivali zaoštravanje odnosa između Istoka i Zapada – naveo je, pored ostalog, Đukanović.

Sve ono što se danas tako očigledno vidi kao pogoršanje političkih i bezbjednosnih prilika i zatvaranje poželjne evropske perspektive opet se, prema njegovim riječima, najdrastičnije prelama preko Bosne i Hercegovine.

– Propušteno je 26 godina od kraja 1995. i usvajanja Dejtonskog sporazuma i Mirovne konferencije u Londonu da se implementacijom tog sporazuma obezbijede pretpostavke za funkcionalnost BiH – rekao je Đukanović.

Smatra da se funkcionalna BiH nije stvorila zbog raznih kompromisa pravljenih na štetu te države.

Smatra i da je destruktivna oštrica Rusije okrenuta prema Evropi.

– To je i autodestruktivna politika. Rusija u perspektivi nema poželjnijeg partnera od Evrope, ali vodi rat protiv evropskog jedinstva i sistema vrijednosti – rekao je Đukanović.

Danas, ističe Đukanović, imamo BiH koja se nagriza retrogradim idejama kao devedesetih.

– Nacionalizam je glupa ideja. Ista je teza kao devedestih, da su ugrožena srpska prava. Srbija to koristi kako bi rušila suverenitet susjednih država – kazao je Đukanović.

Odbrana

Osvrnuo se na izjavu koja je obišla region – da je “spreman da brani Crnu Goru i iz šume”, kazavši da ne odstupa od toga, “jer se ne mora biti na vlasti, ako branite prave vrijednosti.”

– Vrijeme u godini za nama potvrdilo je opravdanost odlučne retorike kada sam govorio da ako treba branićemo vrijednosti savremene Crne Gore i u šumi. Ipak su velikosrpski nacionalisti, u ovoj godini, polomili zube u Crnoj Gori i tek će ih polomiti – ocijenio je Đukanović.

Na ovim prostorima, kako je kazao, imamo dvije ponude: Da naše društvo vratimo evropskoj kući, a “nasuprot tome tu je žilava politika koja želi da ova društva zadrži na balkanskim bespućima”.

– Evropska unija nije dobar poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu. Ona se odnosi kao prema regionu gdje se podrazumijevaju evropske vrijednosti. Kada bi velikorspki projekat uspio, vodio bi ka razmišljanju o novoj konfiguraciji – smatra Đukanović.

Pećanin i Đukanović (skrinšot/Gradska televizija/EON)

“Srpski svet”

Repertoar velikosrpskog nacionalizma devedesetih godina bio je širi, prema njegovim riječima, i zlouptrebljavao je jugoslovensku vojsku, zakone, službe bezbjednosti, policije..

– U međuvremenu su sve te mjere nestale, ostala je Srpska pravoslavna crkva kao najmoćniji instrument prekogranične politike velikosrpskog nacionalizma. Aktuelna ruska politika vodi jednu vrlo destruktivnu politiku prema Evropi i traži svaki kutak gdje tu politiku može artikulisati. Mislim da Rusija nije toliko zainteresovana za Crnu Goru i Zapadni Balkan, nego je našla dobro uporište za ostvarivanje svojih geopolitičkih interesa. Govorim o bazama hibridnog rata koji Rusija vodi prema Evropi – rekao je Đukanović.

“Političko konvertitstvo”

Đukanović je kazao da se niko nikad u njegovoj porodici nije izjasnio do kao Crnogorac.

– Ovo je vrijeme koji su zagovorinici politike “status quo” na Balkanu i dalje pokušavaju da vas uporno vraćaju na te devedesete. Da vam nameću hipoketu pripisujući vam i ona svojstva koja ne stoje. Moju sposobnost da prolazim te promjene na dobar način, što je dobar način i za državu, koju sam vodio u to vrijeme, moji protivnici pokušavaju prikazati kao političko konvertitstvo. I ne samo političko nego i nacionalno. Pa mi se pripisuje kako sam od nekadašnjeg velikosrbina dospio do Crnogorca. To je najniža moguća špekulacija. Niko nikada u mojoj porodici nije se izjasnio drugačije do kao Crnogorac. To je moje utemeljenje, to je moj korijen. I to ne ističem kao prednost, nego kao činjenicu. To je kao da me pitate kako se zovem i bih li bio spreman da promijenio ime – ne bih, tako ne bih mijenjao svoju pripadnost – kazao je Đukanović.

Dodao je da nije tačna špekulacija pojedinih crnogorskih opozicionih medija da je bio podstrekač na prostoru eks Jugoslavije.

– U tom periodu smo zaista željeli da odbranimo Jugoslaviju. Vidjeli smo Jugoslaviju kao veliku šansu za emancipaciju Crne Gore. Nažalost, već ranih 90-ih da se iza navodne odbrane Jugoslavije krije ideja velikosrpskog nacionalizma. Nije to bilo to lako detektovati 89. godine, kada imate smo jednu dnevnu novinu… – naveo je Đukanović.

Na pitanje ima li aktuelna vlast pravo na nesnalaženje odgvorio je da svakoj vlasti treba dati vrijeme da se adaptira na novu ogovornost i novi posao.

To ih je, dodaje, motivisalo da naprave presedan i priznaju rezultate izbora.

– Tih 30 godina dok smo mi pobjeđivali niko nama nije priznao rezultat. Duže od godinu od preuzimanja vlast već smo u situaciji da sudimo o kvalitetu te adaptacije, a dominantan sud javnosti je da ova vlada nije na onom nivou nacionalne odgovornosti kakav bi se podrazumijevao, umjesto toga se danas čini javnosti da nova državna politika, uprkos sporazumu tri koalicije, suštinski pokušava da revidira strateški kurs – naveo je Đukanović.

Protokol

Na pitanje kako je doživio posjetu premijera Zdravku Krivokapiću, odnosno to što ga je tamošnji potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede dočekao u farmerkama na aerodromu citirao je izjavu jednog profesora: “I nespretno i nesretno i diplomatski skaradno”.

– Ako je nenamjerno i to govori o nepažnji – ocijenio je Đukanović i dodao da smatra da je ono veća sramota za domaćina nego za gosta.

Ono je, dodaje, nepoštovanje himne, zastave, počasne garde Srbije, Srbije same.

– Dozvoliti onakav čin dočekivanja visokog državnog gosta iz bilo koje zemlje, a u ovom slučaju iz zemlje prvog susjeda, ozbiljan je faul – smatra Đukanović.

Na pitanje  šta bi on uradio da je bio na Krivokapićevom mjestu Đukanović je odgovorio da se to njemu ne bi moglo dogoditi.

– Kako mi se to nije dogodilo za ovih 30 godina – dodao je Đukanović.

SPC i CPC

Govoreći o odnosu sa pokojnim mitropolitom Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohijem kazao je da su se obostrano uvažavali i otvoreno kritikovali, te da je cijenio određene njegove karakteristike.

– Koliko god negirao svoj crnogorski identitet zapravo je bio tipičan Crnogorac u smislu da nije podnosio autoritet iznad sebe, sjetimo se njegovog odnosa prema Miloševiću, Vučiću i raznim patrijarsima. Bio je i pretenciozan, kakvi su uglavnom Crnogorci. Nije previdom govorio da se nalazi na tronu Svetog Petra Cetinjskoga, nego je na takav način pokazivao ambiciju da ne samo upravlja crkvenim poslovima, nego i državnim, kako je to radio Sveti Petar Cetinjski – ocijenio je Đukanović.

U određenim kritičnim trenucima je, prema njegovim riječima, imao i dobru ulogu.

– U vremenu kada smo razgovorali o referendumu, satima sam ga ubjeđivao zbog čega je to dobro, a on mene zbog čega nije, dogovorili smo se da ne bi bilo pametno da se eksponira on kao mitropolit i crkva na tu temu i on je tu riječ održao – kazao je Đukanović i dodao da je to veoma cijenio.

Tema statusa Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je, kako je dodao, pokrenuta odmah nakon referenduma, ali on tu temu nije požurivao.

– Nije prošlo nekoliko mjeseci od referenduma kada smo razgovarali i kada je neskriveno zadovoljan saopštio da je na Saboru SPC odlučeno da s eupotrebljava novi termin – Pravoslavna crkva Crne Gore, drugo – kada je on dobio titulu arhiepiskopka, što bi trebalo da pripada samo nekom ko je na čelu autokefalne crkve, te kada je ovdje izgrađena institucija Episkopskog savjeta Crne Gore. To je bio dobar pomak u poželjnom smjeru. Nakon toga smo više puta razgovarali na tu temu, ali je nisam požurivao. Mislio sam da smo prvu važnu stavku obezbijedili  – nezavisnost Crne Gore i evropske orjentaciju obezbijedili, a da ćemo kroz vrijeme doći do onoga što želimo da učinimo na vjerskom planu, planu organizacije crkve u Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Nekoliko mjeseci prije njegove smrti, kako je rekao, imao je sa Amfilohijem višesatni razgovor.

– Volio bih da je on danas živ i da on može da potvrdi autentičnost ovog razgovora. Na pitanje da li se slažemo oko toga da je Crna Gora kroz istoriju imala svoju pravoslavnu crkvu, Crnogorsku pravoslavnu crkvu odgovorio je: “Da” – naveo je Đukanović.

Na pitanje šta će nauditi pravoslavlju ako, oslanjajuću se na istorijski i kanonsko pravo, Crna Gora obnovi svoju crkvu dugo je izostajao odgovor.

Amfilohije je odgovorio, kako je dodao, da je “Crna Gora mala i neće moći opstati van svesrpksog kontektsa”, te da će “Crna Gora biti sigurnija i stabilnija pod bezbjednosnim kišobranim Rusije”.

– Dobio sam političke odgovore, ne vjerske. To su bila neka objektivna ograničenja preko kojih nije mogao ići. Te godine u kojima sam pokušavao da idem racionalnijim putem ostaće bez rezultata. Racionalniji put je bio da obnovimo istorijsku utemeljenu CPC u saradnji sa SPC, tako što ćemo eparhije u Crnoj Gori učiniti Crnogorskom pravoslavnom crkvom – rekao je Đukanović.

Možda to “zaista djeluje naivno”, ali je smatrao svojom obavezom da pokušaju da idu racionalnijim putem.

– Obnovili smo državu. Imali smo iskorak Beogradske patrijaršije učinjene očigledno isključivo na bazi Amfilohijevog autoriteta. Stalno sam se vraćao na pitanje zašto je protiv CPC, a njegov odgovor bi bio “Mi to imamo”. Moja polemika je bila da to nemamo. Govorio sam: “Vi ste, kao i ja, prolazni, vidjećemo što će se dogđati poslije toga”. Nije prošlo ni mjesec od njegove smrti i vidjeli smo što se desilo sa Amfilohijevim nasljeđem, koje je nestalo. To je žalostan epilog – smatra Đukanović.

Identitet

Nije saglasan da se država nije dovoljno bavila identitetskim pitanjima.

Komentarišući izjavu Krivokapića, koji je govoreći o ideji gradnje kapele na Lovćenu rekao da će “sve doći u svoje vrijeme”, rekao da je ona neumjesna, te da se njome podgrijava nacionalistička destrukcija.

– To vrijeme nikada neće doći. Siguran sam da će u Crnoj Gori samo dodatno snažiti identitetska svijest – poručio je Đukanović.

Govoreći o planu ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića “Evropa sad” pohvalio je inicijativu, ali nije siguran da je plan realizacije dobar, zbog toga što je predviđeno da se uporedu sa budžetom usvoji plan uz izmjenu drugih zakona, a nije siguran da je to moguće do kraja godine ostvariti.

Odnos prema Cetinju

Na pitanje da li DPS osjeća grižu savjesti zbog maćehinskog odnosa prema Cetinju za vrijeme svoje vladavine rekao je da on to tako ne bi nazvao.

– Cetinje je uvijek bilo u fokusu državne politike. Cretinje je, nažalost, prošlo tranzicione tegobe i bilo je jedan od industrijskih centara. U godinama kada se raspala Jugoslavija, mnoga crnogorska preduzeća se nisu snašla kada je trebalo da se prilagode tržištu. U to vrijeme sam bio predsjednik Vlade i posvećeno sam radio da otvorimo šansu za Obod. Odgovornost za neiskorišćenu šansu nije na strani Vlade, na strani je Oboda. Tako da su se neki problemi multiplicirali, zahvaljujući nespremnosti svih subekata koji su tada morali pokazati veći stepen odgovornosti – istakao je Đukanović.

Cetinje su učinili crnogorskom prijestonicom i pokušavali su da ovaj grad obogate državnim sadržajima.

– Izdvajaju se vrlo solidna sredstava iz budžeta za Prijestonicu, namijenjena za izgradnju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta. Nešto će morati da uradi samo Cetinje – kategoričan je Đukanović.

Mandat Vlade

Đukanović je na pitanje koliko će trajati aktuelna državna vlast odgovorio da se nada da će to trajati što kraće.

– Smatram da smo se korektno ponijeli, da smo obezbijedili vrijeme za demonstraciju sposobnosti i odgovornosti nove Vlade. Nismo zauzvrat dobili potvrdu takve brige za nacionalne interese Crne Gore. Izvještaj Evropske komisije govori o potpunom zastoju Crne Gore na evropskom putu. Smatram da su to dovoljni razlozi da se odsvira kraj. Smatram da treba izaći iz ove nepogodnosti, iz ovog vremena propadanja koje je aktuelno u Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Najkorektniji način je, kako je ocijenio, održavanje prijevremenih izbora.

– Najkorektniji scenario su prijevremeni parlamentarni izbori. Ukoliko ne postoji spremnost za to, spremni smo podržati svako rješenje koje vraća Crnu Goru na kolosjek evropske politike – istakao je Đukanović.

On je podsjetio da je dan nakon izbora prošle godine DPS rekao da će podržati svoje koalicione partnere ukoliko žele da formiraju Vladu sa Urom i Demokratama, ali da DPS u tome neće učestvovati.

– Ta ponuda važi i danas ali ima bolje rješenje, a to je da je vrijeme u kome treba objediniti sve građanske strukture u Crnoj Gori koje su posvećene evropskoj perspektivi Crne Gore. To je prije svega DPS – zaključio je Đukanović.

Klimatske promjene

Sa Samita Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP26 u Glazgovu vratio se zabrinut, ali više ohrabren.

Ipak, prema njegovim riječima, zrijeva svijest o očuvanju planete i posljedicama klimatskih promjenama.

– UNICEF je iznijela podatke da su djeca, posebno u zemljama u razvoja, najpogođenija klimatskim promjenama. S druge strane, istraživanje ove agencije UN u Crnoj Gori pokazalo je i da 31 do 33 odsto građana ne misli da su klimatske promjene realan problem i vjeruje da su u pitanju teorije zavjere.. Moramo raditi na kvalitetnom upravljanju posljedica klimatskih promjenama i moramo raditi na obrazovanju ljudi da je ovo vrlo težak problem i ako ne pristupimo hitnom rješavanju moraćemo da ponesemo teško breme uništavanja planete – istakao je Đukanović.