POČINJE LJETNJE RAČUNANJE VREMENA: Opet kažu – još samo ovoga puta

Ljetnje računanje vremena počeće u nedjelju, 28. marta u 2.00 sata, pomjeranjem kazaljki na časovniku za jedan sat unaprijed.

Ljetnje računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u martu, a završava se posljednjeg vikenda u oktobru.

Podsjećamo da se još prije dvije godine Evropski parlament velikom većinom izjasnio za prestanak prakse pomjeranja kazaljki na satu od aprila 2021. godine.

Ipak, kako u Evropi skoro dvije godine kasnije još uvijek nije postignut dogovor o prestanku pomeranja kazaljki jedan čas unaprijed, ili unazad, izvjesno je da ćemo i ovog 28. marta to učiniti – pomjeriti kazaljke na satu jedan sat unaprijed i tako preći na takozvano “ljetnje računanje vremena”.

Iz Evropske komisije su ovih dana saopštili da još nije došlo vrijeme za promjenu vremena, odnosno da i dalje nema konsenzusa među zemljama članicama koje bi trebalo da se dogovore da li žele da zadrže ljetnje ili zimsko vrijeme, a “lopta” je u dvorištu zemalja članica koje treba da nađu zajedničku poziciju u okviru Savjeta EU.

Tokom javne rasprave u EU, prije dvije godine, u kojoj je učestvovalo oko 4,6 miliona građana, 84 odsto se založilo za ukidanje pomjeranja sata dva puta godišnje, a 16 odsto je željelo da zadrži tu praksu.

Predlog Evropske komisije o prekidu sezonskog pomjeranja sata podržao je i Evropski parlament 2019. godine, ali da bi predlog stupio na snagu mora da sačeka i odluku Evropskog savjeta za koju još nije jasno kada bi mogla biti donijeta.

Ljetnje računanje za “duži” dan
Osnovna ideja ljetnjeg računanja vremena i jeste bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.

Prošle godine je objavljeno da je Srbija pripremila novi zakon o računanju vremena koji bi obezbijedio da satovi budu usklađeni sa ostatkom Evrope pa će vjerovatno kako odluči EU, tako, po svoj prilici, odlučiti i Crna Gora.

Evropske zemlje su uvele ljetnje pomjeranje sata u prošlom vijeku radi uštede energije, posebno u vrijeme rata ili tokom naftne krize 1970-tih godina..

Trenutno u EU postoje tri standardne vremenske zone: zapadnoevropsko vrijeme (Irska, Portugalija, Velika Britanija), srednjoevropsko vrijeme (17 država članica) i istočnoevropsko vrijeme (Bugarska, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija i Rumunija).

U staroj Jugoslaviji od 27. marta 1983. godine počelo je da se primjenjuje takozvano “ukazno vrijeme” koje podrazumijeva sezonsku promjenu čitanja vremena, usklađeno s računanjem vremena u EU radi boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, posebno prevoza i komunikacija, kao i pojedinih sektora industrije.

Posljednjih godina pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju i negativne efekte na zdravlje ljudi zbog promjene bioritma.

Na primjer, njemačko zdravstveno osiguranje je na osnovu reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 odsto ljudi u Njemačkoj ima tjelesne i psihičke probleme nakon pomjeranja sata. Osjećaju se umorno, imaju poteškoća sa snom i češće se bude u toku noći.

Čak 76 odsto ispitanika smatra da je pomjeranje sata suvišno i da ga treba ukinuti.