TRI STUBA DOBROG MENTALNOG ZDRAVLJA: Dobar san, vježbanje i pravilna ishrana

Kvalitetan san, vježbanje i unos više sirovog voća i povrća predviđaju bolje mentalno zdravlje i blagostanje kod mlađih odraslih, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Otagu.

Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, anketirala je više od 1100 mladih odraslih sa Novog Zelanda i Sjedinjenih Država o njihovom snu, fizičkoj aktivnosti, ishrani i mentalnom zdravlju.

Vodeća autorka Šai-Rubi Vikham, koja je studiju završila u okviru svog master studija, kaže da je istraživački tim otkrio da je kvalitet spavanja, a ne količina spavanja, najsnažniji prediktor mentalnog zdravlja i blagostanja.

“To je iznenađujuće jer se preporuke za spavanje uglavnom fokusiraju na količinu, a ne na kvalitet. Iako smo uvidjeli da je i premalo sna – manje od osam sati – i previše sna – više od 12 sati – povezano sa višim depresivnim simptomima i nižim blagostanjem, kvalitet spavanja značajno je nadmašio količinu sna u predviđanju mentalnog zdravlja i blagostanja.

„Ovo sugeriše da kvalitet spavanja treba promovisati zajedno sa količinom spavanja kao alat za poboljšanje mentalnog zdravlja kod mladih odraslih“, kaže gospođa Vikham.

Uz kvalitetan san, vježbanje i unošenje više sirovog voća i povrća – tim redom – postojala su i tri modifikovana ponašanja koja su korelirala sa boljim mentalnim zdravljem.

Simptomi depresije bili su najniži kod mladih odraslih koji su spavali oko 9 sati noću, a osjećaj blagostanja bio je najveći kod onih koji su spavali 8 sati noću.

Blagostanje je bilo najviše kod mladih odraslih koji su jeli 4-5 porcija sirovog voća i povrća dnevno; oni koji su jeli manje od dvije porcije, a takođe i više od osam porcija, prijavili su niži osjećaj blagostanja.

„Spavanje, fizička aktivnost i zdrava ishrana mogu se smatrati kao tri stuba zdravlja, koji bi mogli da doprinesu promociji optimalnog blagostanja među mladim ljudima, populacijom u kojoj je prevalencija mentalnih poremećaja velika, a blagostanje suboptimalno, „Gospođa Vikham kaže.

Profesor Tamlin Koner, sa Odjeljenja za psihologiju, kaže da većina prethodnih istraživanja ispituje ova zdravstvena ponašanja izolovano jedno od drugog.

„Pokazali smo da su svi oni važni za predviđanje kojih mladih odraslih osoba cveta naspram patnje.“

Takođe je naglasila da su nalazi studije samo korelacije.

“Nismo manipulisali snom, aktivnošću ili ishranom da bismo testirali njihove promjene na mentalnom zdravlju i blagostanju. Druga istraživanja su to uradila i pronašla su pozitivne koristi. Naše istraživanje sugeriše da za ‘cjelokupno zdravlje’ prednost se daje snu, vježbanju, i unosu voća i povrća zajedno.

(sciencedaily.com)