„NERAZUMLJIVA“ I SA „VIŠE BITNIH POVREDA“: Viši sud ukinuo presudu u slučaju „Gurman“ i vratio predmet na ponovno suđenje

Viši sud u Podgorici usvojio je žalbe biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina Luke i Mladena Mijatovića, kao i žalbe njihovih advokata i ukinuo presudu Osnovnog suda po kojoj su oni prvostepeno osuđeni za nasilničko ponašanje. Predmet je presudom Višeg suda vraćen prvostepenom Osnovnom sudu na ponovno suđenje. 

Viši sud takođe je kao neosnovanu odbio žalbu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, u odnosu na Ljubišu Dukića, čime je za njega potvrđena oslobađajuća presuda. Kada je u pitanju žalba koju je ODT podnijelo na visinu kazne, Viši sud je odlučio da ona za sad „ostaje bespredmetna“. 

Ovu presudu izreklo je sudsko vijeće u sastavu – predsjedavajuća sutkinja Katarina Padalica i članovi vijeća Boris Savić i Ljiljana Bulatović. 

Podsjetimo, Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović proglašeni su krivim 24. aprila prošle godine zbog navodnog napada na novinarku “Pobjede” Anu Raičković. Incident koji je prethodio suđenju dogodio se ispred podgoričkog restorana Gurman u večernjim satima 10. novembra 2024. godine. Stoga je ovaj slučaj dobio naziv „Gurman“.

Sudija osnovnog suda Ilija Radulović, u prvostepenom postupku, osudio je Zorana Bećirovića na godinu zatvora, Mijatovića na deset mjeseci, dok je Luka Bećirović osuđen na dvije godine uslovne kazne. Ljubiša Dukić je oslobođen optužbi.

Portal Aktuelno objavio je seriju tekstova o postupku pred Osnovinim sudom sa akcentom na velike propuste, koji se pogotovo tiču obrazloženja prvostepene presude. 

Viši sud je ovom presudom praktično potvrdio sve što smo ranije pisali.

Presuda Višeg suda je donijeta još 15. jula, a Osnovnom sudu je dostavljena dva dana kasnije, ali je advokatski tim Zorana i Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića dobio tek prije par dana. Viši sud je u presudi u potpunosti narodski rečeno „razmontirao“ presudu koju je donio sudija Radulović.

Viši sud je u obrazloženju presude naveo da presuda sudije Ilije Radulovića ima „više bitnih povreda“ navodeći, između ostalog, da je izreka presude „nerazumljiva“.

„Ispitujući prvostepenu presudu, i postupajući po žalbama okrivljenih Zorana Bećirovića i Luke Bećirovića, te branilaca okrivljenih Zorana Bećirovića, Mladena Mijatovića i Luke Bećirovića, advokata Danila Mićovića, kao i advokata Marte Šćepanović, ovaj sud je utvrdio da se presuda u odnosu na krivično djelo nasilničko ponašanje, zasniva na bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st. 1 tač. 8 i 9 ZKP-a, na koje povrede se ukazuje podnijetim žalbama, a koje je utvrdio i ovaj sud“, navodi se u presudi Višeg suda.

Sudija Ilija Radulović: Viši sud potpuno razmontirao presudu koju je donio i proglasio je nerazumljivom uz više bitnih povreda

Izreka presude „nerazumljiva i protivurječna“

Dalje se navodi da je „izreka prvostepene presude nerazumljiva i protivurječna razlozima presude“. 

„U presudi nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, dok su razlozi koji su dati u znatnoj mjeri nejasni i protivurječni, te postoji znatna protivurječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržine zapisnika o iskazima datim u postupku. Prvostepeni sud je u odnosu na krivično djelo nasilničko ponašanje iz čl. 399 Krivičnog zakonika Crne Gore, opisao radnje izvršenja krivičnog djela na način koji zauzima gotovo tri pune stranice, što predstavlja situaciju koja je u suprotnosti sa odredbom čl. 374 st. 1 ZKP-a. Ovako glomazan i detaljan činjenični opis u izreci presude, osim što je u suprotnosti sa odredbama ZKP-a, čini izreku presude nerazumljivom, jer se iz nje ne može razlučiti koja je to konkretna radnja ili skup radnji koja u pravnom smislu čini krivično djelo nasilničko ponašanje, a koje radnje predstavljaju samo kontekstualnu pozadinu ili opis okolnosti“, navodi se u presudi. 

Osim toga, kako se dodaje u presudi Višeg suda, „prvostepeni sud je u obrazloženju presude konstatovao da iskaz Ane Raičković prihvata kao istinit i uvjerljiv u pogledu toka kritičnog događaja i radnji okrivljenih“.

„Potom je u izreci presude opisao radnje koje se bitno razlikuju od onoga što je oštećena navela u svom iskazu. Ova protivurječnost između zaključaka o vjerodostojnosti iskaza i onoga što je unijeto u izreku, sama po sebi čini izreku presude nerazumljivom i protivurječnom razlozima presude, što je razlog za ukidanje u smislu čl. 386 st. 1 tač. 8 ZKP- a“, stoji u obrazloženju presude Višeg suda. 

Bez zadovoljavajućeg objašnjenja zašto je prihvaćen iskaz Raičković

U obrazloženju se dalje navodi da je “prvostepeni sud kao ključan dokaz prihvatio iskaz svjedokinje oštećene Ane Raičković, cijenivši ga kao istinit, uvjerljiv, jasan i precizan“. 

Postupak ponovo pred Osnovnim sudom

„Međutim, u razlozima presude prvostepeni sud nije dao zadovoljavajuće objašnjenje zašto je prihvatio iskaz ove svjedokinje u cjelini, a posebno u pogledu onih djelova koji su u međusobnoj suprotnosti – između iskaza datog u fazi izviđaja pred tužilaštvom i iskaza datog na glavnom pretresu. Konkretno, oštećena je pred tužilaštvom izjavila da nije ništa uspjela snimiti jer je okrivljeni Mijatović pokušao da joj otme telefon, dok je pred sudom navela da je ipak snimala predmetni događaj. Ova bitna razlika u kazivanju nije adekvatno objašnjena u razlozima presude. Jednako, oštećena je mijenjala iskaz u pogledu toga ko je udario u ruku (u jednoj verziji – ’neko s leđa’, u drugoj – ’sigurno Zoran Bećirović’) bez jasnog obrazloženja zašto je prihvaćena kasnija verzija iskaza“, navodi se u obrazloženju. 

„Shodno odredbi čl. 379 st. 7 ZKP-a, prvostepeni sud je bio dužan da iznese ocjenu vjerodostojnosti i razloge koji su ga rukovodili, naročito u pogledu protivurječnih iskaza. Sud je to propustio da učini na zahtijevanom nivou, sto predstavlja razlog za ukidanje u smislu čl. 386 st. 1 tač. 9 ZKP-a“, sotji u presudi Višeg suda.

Protivurječnost kod video snimaka

Kako Viši sud navodi, centralni materijalni dokaz u ovom predmetu jesu video zapisi sa nadzornih kamera ispred ugostiteljskog objekta „Gurman”. Ističe se da je prvostepeni sud detaljno opisao sadržinu ovih snimaka konstatujući niz radnji i pokreta aktera.

Međutim, Viši sud „uočava da u više tačaka postoji znatna protivurječnost između onoga što je prvostepeni sud konstatovao na zapisniku sa glavnog pretresa prilikom uvida u video snimke i onoga što je potom naveo u obrazloženju presude“. 

Zoran Bećirović mjesecima bio predmet medijsko-sudske hajke

„Naime, prvostepeni sud je na zapisniku konstatovao da se sa snimka ne može konstatovati niti utvrditi da je okrivljeni Mijatović prije nego što je zadobio udarac od Uroša Gagovića napravio neku radnju koja bi se mogla karakterisati kao napad ili pokušaj zadavanja udarca Gagoviću, a potom je u izreci presude opisao da su okrivljeni Bećirović i Mijatović ‘pozivali’ oštećenog Gagovića riječima ‘Dođi, p***o jedna’. Ovakvo utvrđenje je u direktnoj protivurječnosti sa onim što je konstatovano pri pregledu video snimka, a prvostepeni sud nije dao razloge za ovakvo odstupanje“, navodi se u obrazloženju presude.

Nadalje, „prvostepeni sud je na zapisniku konstatovao da prilikom odlaska vozila oštećene sa lica mjesta se ne može utvrditi bliži izgled oštećenja njene zadnje šoferšajbne niti se mogu primjetiti ikakva oštećenja, no u izreci presude je kao dokazano naveo da je okrivljeni Luka Bećirović rukom polomio zadnje vjetrobransko staklo vozila oštećene“. 

„Ova protivurječnost između onoga što je konstatovano na zapisniku o glavnom pretresu i onoga što je utvrđeno u presudi nije razriješena razlozima presude. Prvostepeni sud je propustio da pruži valjane razloge za zaključak da je okrivljeni Luka Bećirović preduzeo radnje koje čine obilježja krivičnog djela nasilničkog ponašanja prema oštećenima. Zapravo, u presudi se navodi da su svi saslušani svjedoci oštećeni (Ana Raičković, Tomo Arapović i Uroš Gagović) bili decidni u iskazima da ovaj okrivljeni nije preduzimao nikakve radnje prema njima ni verbalno ni fizički“, stoji u obrazloženju presude i dodaje se: 

„Sam prvostepeni sud u jednom dijelu obrazloženja navodi navedene iskaze oštećenih koji su povoljni za Luku Bećirovića, ali ih potom u zaključnom dijelu ocjene dokaza zanemaruje, bez valjanih razloga za takav pristup“. 

Površno i protivurječno tretiranje doprinosa Gagovića

Viši sud dalje „ukazuje na činjenicu da je prvostepeni sud u razlozima presude površno i protivurječno tretirao pitanje doprinosa oštećenog Uroša Gagovića nastanku inkriminisanog događaja“. 

„Iz pregledanih video snimaka, koje je i sam prvostepeni sud prihvatio kao valjane dokaze, jasno se utvrdilo da je oštećeni Uroš Gagović trčećim korakom, iz zaleta, iznenada i bez ikakvog prethodnog upozorenja, zadao udarac okrivljenom Mijatoviću koji je stajao mirno i razgovarao sa oštećenim Arapovićem. Ova činjenica, kako je potvrdio i prvostepeni sud na zapisniku sa pregleda video snimka, nije uzeta u obzir u dovoljnoj mjeri pri ocjeni subjektivnog odnosa okrivljenih prema djelu, a posebno u kontekstu pitanja da li su okrivljeni imali umišljaj da naruše javni red i mir ili su reagovali na iznenadni fizički napad, kada je u pitanju Uroš Gagović. Naime, prvostepeni sud je doprinos Uroša Gagovića nastanku fizičkog sukoba tretirao samo kao olakšavajuću okolnost pri odmjeravanju kazne, a nije razmatrao relevantnost ove okolnosti za pitanje ostvarenja subjektivnog elementa krivičnog djela“, navodi Viši sud.

Trenutak kada se Gagović zalijeće i mučki napada Mijatovića

Bez jasnih razloga da je u pitanju nasilničko ponašanje

U obrazloženju se dalje navodi da „krivično djelo nasilničko ponašanje iz čl. 399 Krivičnog zakonika Crne Gore, koje se okrivljenima stavlja na teret, zahtijeva da je djelo izvršeno u grupi što podrazumijeva učešće najmanje tri lica“. 

„Prvostepeni sud je u obrazloženju ukazao da su okrivljeni djelo izvršili u grupi’, međutim, nije pružio jasne razloge u pogledu toga koji je to konkretni vremenski i radni momenat koji se smatra zajedničkim izvršenjem u grupi od strane sva tri okrivljena. Iz same izreke presude i razloga presude može se uočiti da su radnje okrivljenih opisane u nizu vremenski i prostorno različitih momenata. Nije jasno da li se smatra da su sva tri okrivljena simultano preduzimala radnje koje čine obilježja krivičnog djela ili se radi o kombinaciji radnji koje su preduzimali u različitim fazama dugotrajnog događaja. Prvostepeni sud nije dao obrazloženje kojim bi razriješio ova pitanja, a koja su odlučna za pravilnu primjenu materijalnog krivičnog prava“, navodi se u obrazloženju.

Viši sud naglašava da u ponovnom postupku, „prvostepeni sud otkloni navedene bitne povrede odredaba krivičnog postupka na koje se ukazuje ovim rješenjem“. 

„Posebno će pažljivo cijeniti svjedočki iskaz oštećene Ane Raičković u cjelini – s posebnim osvrtom na bitne razlike između iskaza datog u fazi izviđaja i iskaza datog na glavnom pretresu – te dati naročitu ocjenu vjerodostojnosti ovog iskaza“, navodi se u presudi.

Razmotriti ulogu Gagovića

Viši sud naglašava da je „potrebno sveobuhvatno razmotriti ulogu oštećenog Uroša Gagovića koji je, prema sadržini video snimaka, prišao trčećim korakom i iznenada udario okrivljenog Mijatovića, te sagledati da li ovakvo iznenadno i agresivno postupanje oštećenog može uticati na ocjenu umišljaja i odgovornosti pojedinih okrivljenih“. 

Portal Aktuelno će u narednom periodu podsjetiti na okolnosti ovog slučaja koji je u jednom momentu poprimio karakteristike medijsko-sudske hajke na optužene, uz akcenat na Zorana Bećirovića. Takođe ćemo pratiti kako će se odvijati ponovljeni postupak, u svijetlu presude i iscrpnog obrazloženja koje je dao Viši sud.

U.P.A.