Povežite se sa nama

Ekonomija

Drakić: Privrednici podnose veliko breme krize, pokazali su visok stepen društvene odgovornosti

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Suočili smo se sa pandemijom koja je uzdrmala i mnogo snažnije ekonomije od crnogorske. Privrednici podnose veliko breme krize koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija, sposobnost brzog prilagođavanja promjenama i vještinu upravljanja u nepredvidivim uslovima, ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić na redovnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima na kojem predstavljaju Analizu poslovanja crnogorske privrede za 2021. godinu.

Ona je istakla da su privrednici u ovom periodu pokazali visok stepen društvene odgovornosti i brigu za zaposlenog “što je imalo naglašenu socijalnu dimenziju”.

– Istina je da je privredi u određenim sektorima trebala intezivnija pomoć, nerijetko i hitrija reakcija, ali ono što je realizovano pomoglo je da se sačuva naša ekonomska supstanca – poručila je Drakić.

Ukazala je na to da su se privredni subjekti u Crnoj Gori i prije pandemije susretali sa nizom izazova.

– Doprinosi na zarade ograničavaju konkurentnost preduzeća. Mišljenje privrednika je da će povećanju sive ekonomije doprinijeti i povećanje akciza – kazala je Drakić.

Kako je kazala, kriza prehodne godine uzrokovala je zatvaranje granica, zabranu i ograničenje rada privrednih subjekata što je u konačnom rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3 procenta.

– Negativni trendovi nastavljeni su i u prvom kvartalu ove godine – ipak, paralelno sa procesom imunizacije otpočeo je oporavak ekonomije. Naša ekonomija je zabilježila izuzetne visoke stope rada od 19 odsto u drugom i 25, 8 u trećem kvartalu – dodala je ona.

Ostvarenom rezulatu, prema njenim riječima, najviše je doprinijelo povećanje prihoda turizma, transporta i građevinskih usluga.

Drakić je istakla da je pored rasta u sektoru usluga značajno pomenuti da i oblasti poljoprivrdne proizvodnje bilježe napredak, kao i prerađivačka industrija i sektor snadbijevanja električnom energijom.

Imajući u vidu da je Crna Gora malo i otvoreno tržište i izrazito uvozno zavisno, Drakić je kazala da je jasno da su se kolebanja sa međunarodnog tržišta reflektovala na nas.

Osvrnula se na zatvaranje proizvodnje aluminijuma, i apelovala na sve nadležne da ulože dodatne napore u nalaženju izdrživog rješenja koje će osigurati dalji razvoj industrijske proizvodnje i očuvanje radnih mjesta.

– Posebno kada posmatramo variranje cijene energenata i pojedinih metala na globalnom tržištu. Nemogućnost uticaja na te cijene predstavlja poseban izazov za sve djelatnosti – kazala je ona.

Ukazala je na to da je finansijski sektor imao značajnu ulogu u oporavku ekonomije.

– Zaključuje se da je finansijski sektor imao značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i oporavku crnogorske ekonomije. Zahvaljujući visokom stepenu likvidnosti i solventnosti ovog sektora prije pandemije.

Uloga Investiciono razvojnog fonda Crne Gore je u ovom procesu bila izuzetno važna – kazala je ona.

Kako je istakla, kao značajan iskorak ka jačanju sveukupne konkurentnosti ekonomije, PKCG prepoznaje osnivanje Kreditno garantnog fonda, na čemu je crnogorska privreda insistirala godinama unazad.

– Oporavak realnog sektora nešto sporijom dinamikom prati opravak i u ovoj sferi. Za deset mjeseci tekuće godine registrovan je blagi rast prosječnog broja zaposlenih. Ipak, zabrinjava povećanje broja lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje budući da je na kraju novembra broj nezaposlenih bio za 19,8% viši u odnosu na isti period prethodne godine, a čak 47,8% viši u odnosu na uporedni period 2019. – kazala je ona.

Drakić je istakla da je činjenica da su se privredni subjekti u Crnoj Gori i prije pandemije u dužem periodu suočavali sa izazovima, čije prevazilaženje zahtijeva sistemski pristup.

– Na to smo sa ovog mjesta kontinuirano ukazivali. I ovogodišnja istraživanja pokazala su da se spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost izdvaja kao najveći problem u poslovanju. Doprinosi na zarade, koji su trenutno najviši u odnosu na zemlje regiona, usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća. Zato i danas, baš kao i prije par dana na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, želim da pozdravim najavljenu reformu i smanjenje poreskog opterećanja na rad, uvjerena da će najvećem dijelu privrednih subjekata to donijeti smanjenje troškova – poručila je ona.

Ipak, smatra da uticaj ove refome na mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština može biti negativan, posebno kod onih koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima.

– To bi nažalost moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, koju možemo okarakterisati kao sistemski izazov koji opterećuje i privredu i državu, te kao takav zahtijeva naše sinergetsko i istrajno djelovanje. Mišljenje privrednika je da će ka povećanju sive ekonomije voditi najavljeno povećanje akciza i uvođenje novih na određene grupe proizvoda. Na tu opasnost nas upozorava i ranije iskustvo, kada smo nakon povećanja akciza u 2017. godini, kao rezultat imali za 56% manji prihod od akciza po osnovu prodaje cigareta u odnosu na planirano – kazala je Drakić.

Ona je podsjetila da su interesi privrede i države isti i da bi trebalo da rezultiraju povećanjem prihoda, a kako je kazala, najbolji način za to jeste smanjenje sive ekonomije.

– Nadalje, važno je ukazati na potrebu sniženja stope PDV-a na sedam odsto kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga. Rezultati u ugostiteljstvu ostvareni u 2021. godini nadomjestili su gubitke iz prethodne, ali imajući u vidu da ovaj sektor predstavlja značajan segment turističke ponude, cijenimo da zavređuje ovaj vid podrške. Niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva nije mjera koja je nepoznata. U svim, našem turizmu konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, ta stopa se u prosjeku kreće od pet do 13% – ističe Drakić.

Kazala je da je sigurna da bi dodatne analize pokazale apsolutnu opravdanost ovog zahtjeva.

– Sljedeći izazov koji zahtijeva sveobuhvatnu reformu je neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada. Njegovo prevazilaženje takođe zahtijeva osmišljen pristup uz uključenost privrede, kao važnog socijalnog partnera u oblasti obrazovanja. Mi ćemo u narednom periodu sa resornim ministarstvom, aktuelizovati ovo pitanje i vjerujem zajedničkim djelovanjem doći do očekivanih rezultata – poručila je ona.

Istakla je značaj kreiranja predvidivog i stimulativnog ambijenta koji će privući kako strane, tako i domaće investicije.

– Znamo da su strane investicije u višegodišnjem periodu bile jedan od pokretača rasta, pa je za očekivati da njihova uloga nakon pandemije bude još značajnija. To je dodatni razloga zbog kojeg cijenimo da još jednom treba razmotriti odluku o prelasku sa proporcionalnog na progresivno oporezivanje.  Pored ovoga, kada govorimo o stvaranju pretpostavki za veći priliv stranih i domaćih ulaganja, želim da naglasim neophodnost što skorijeg donošenja Prostornog plana Crne Gore, kao preduslova za realizaciju investicionih projekata – zaključila je Drakić.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije