OTVORENI BALKAN U PRAKSI: Dvije vlade – stotine miliona eura štete u avio saobraćaju

Crna Gora je u posljednje tri godine postala teško dostupna i skupa destinacija, od kako je „ekspertska“ Vlada Zdravka Krivokapića sprovela sada već čuveno gašenje Montenegro erlajnsa. Od najave  tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića da će za nula eura otvoriti novu nacionalnu avio kompaniju koja će poslovati sa profitom ili „je neće biti“ ostao je samo skeč koji će ući u anale ekonomskih teorija kao najveće kockanje sa državnim kapitalom u zemlji koja gro budžeta zasniva na turizmu. Jer nova avio kompanija To Montenegro ne samo da posluje sa minusom uz velika državna ulaganja, već nema mogućnosti da ostvaruje konekcije koje bi dovele turiste u Crnu Goru.

Konsekvence takvih odluka građani su brzo osjetili – avio saobraćaj se prebacio na Srbiju i Albaniju. Susjedi su zadovoljno trljali ruke i povećavali broj letova prema inostranstvu. Tako se do Crne Gore najbrže dolazi preko Beograda i Tirane.

Da nije riječ o teorijama zavjere pokazuju i zvanični podaci.

”Crna Gora zauzima prvo mjesto kao tržište Er Srbije sa najvećim prinosom”, objavljeno je u godišnjem izvještaju srpske kompanije krajem novembra prošle godine. Er Srbija je u 2021. godini zabilježila povećanje prinosa u cjelini u poređenju sa 2019. prije pandemije za 1,2 poena.

Prevoznik je primijetio da je postigao ove rezultate zahvaljujući ”brzoj reakciji na promjenljive tržišne uslove, kao i dinamičnim cijenama”. Ovakvo naglo poboljšanje poslovanja srpskog nacionalnog avio prevoznika, potvrdilo je sumnje onih koji su smatrali da je Vlada Zdravka Krivokapića ugasila Montenegro Airlines kako bi otvorila vazdušni prostor Srbiji. Jer likvidacijom MA, Er Srbiji se otvorila mogućnost da ubira profit na kratkim frekventnim destinacijama prema Podgorici i Tivtu, sa visokim cijenama  i niskim operativnim troškovima. Tako je Srbija “uskočila u prazan prostor” povećavanjem broja letova prema Crnoj Gori.

Gdje Milojko stade Dritan produži

I dok je zbog odluka Zdravka Krivokapića i Milojka Spajića profitirao Beograd, Vlada Dritana Abazovića je više okrenuta prema Tirani.

Kakva će od jeseni biti avio povezanost Podgorice sa Evropom dovoljno govori činjenica da Ryanair i Wizz Air ukidaju ukupno pet linija, i to do Braselone, Mančestera, Zagreba, Rima i Beča. Sve te linije će biti otvorene iz Tirane, uz postojeće prema Briselu, Lionu, Bazelu, Nici, Parizu, Berlinu, Kelnu, Dortmunudu, Frankfurtu, Hamburgu, Atini, Barseloni…

Takođe, lete ka gotovo svim značajnijim gradovima u Italiji.  Država nije uradila ništa da zadrži ove low cost kompanije koje dovode i najveći broj putnika.

Otvoreni Balkan – zatvorena Crna Gora

Na ovim primjerima se najbolje vidi kako bi izgledao Otvoreni Balkan u praksi – odlukama Vlade Crne Gore i Aerodroma Crne Gore najviše profitiraju Er Srbija i Aerodrom Tirana.

Sve sračunato u krugovima najvećih pobornika Otvorenog Balkana, Aleksandra Vučića, do prije nekoliko dana Edija Rame i Dritana Abazovića. Er Srbija je već preuzela dio putnika jer ima najbolje konekcije sa Podgoricom, a Aerodrom Tirana je preuzela letove low cost kompanija.

Štetu koju će pretrpjeti turizam i Crna Gora mjeri se stotinama miliona eura. Jer podaci pokazuju da je za samo pola godine od gašenja MA, Er Srbija povećanjem cijene karata i brojem letova od Crne Gore zaradila 60 miliona eura.

I dok poklanjaju letove i putnike susjedima, država ne radi ništa na jačanju Crne Gore kao avio destinacije. Pored gašenja nacionalnog avio prevoznika, dvije vlade u posljednje tri godine nijesu bile u stanju da realizuju tender za davanje aerodroma Tivat i Podgoricu pod koncesiju. Da podsjetimo, Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.

Tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković je 11. oktobra 2019. godine objavio pretkvalifikacioni tender za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava. U igri su ostale četiri – južnokorejski Incheon International Airport, indijski GMR Airports, koji je kasnije odustao, luksemburški Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP-TAV. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavili su sebe i svoje planove u vezi crnogorskih aerodroma predstavnicima Vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji resorni ministar Mladen Bojanić je saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo. Šta je tačno “splasnulo” pa još uvijek nijesu završili proces koji je počeo prije četiri godine, nije poznato. Ono što je, međutim, javnost vidjela, su slike sa Aerodroma Tivat koji nije izdržao kišu prije par dana i podgoričkog aerodroma gdje se putnici sami “snalaze”.

VINCI otjeran u Beograd

I dok su naši aerodromi u haosu kako su to opisali turisti na društvenim mrežama, čekajući da neko u Vladi donese odluku u korist Crne Gore, a ne Srbije i Albanije, zvanični Beograd je dao Aerodrom Nikola Tesla pod koncesiju 2019. godine francuskoj kompaniji za upravljanje aerodromima VINCI Airports. VINCI Airports  je u julu 2019. pokrenuo projekt vrijedan 730 miliona eura za modernizaciju aerodroma Nikola Tesla u Beogradu.

Istine radi treba podsjetiti da se još 2014. godine radilo na dovođenju ove  ova kompanije u Crnu Goru, ali je to propalo zahvaljujući tadašnjoj Socijaldemokratskoj partiji na čelu sa Rankom Krivokapićem. U to vrijeme VINCI su upravljali sa oko 20 aerodroma u Evropi i svim aerodromima u Portugalu, a tada je Francuska riješila da ovoj kompaniji povjeri na upravljanje sve francuske aerodrome uključujući i ”Charle de Gol”.

Da je posao u Crnoj Gori realizovan, naša država bi bila povezana sa više od 20 aerodroma u Evropi direktnim linijama. Ali Krivokapiću, tadašnjoj opoziciji, NVO i paramedijskom sektoru iz samo njima poznatih razloga ovo nije odgovaralo pa su udruženim silama doprinijeli pravljenju ogromne štete državi Crnoj Gori. Sada VINCI investira i upravlja aerodromom u Beogradu, koji su preuzeli u februaru 2019. godine nakon potpisivanja ugovora o koncesiji na 25 godina.

L.P.Đ.