Connect with us

Ekonomija

SPORAZUM BRISEL – LONDON: Škotska premijerka bijesna, što se sve krije iza 2.000 strana?

Published

on

Dokument dug 2.000 stranica s tehničko-pravnim sadržajem teško iznjedrenog dogovora tek se treba pomnije analizirati, ali neke stavke daju naslutiti ko je pobjednik ili, preciznije rečeno, manji gubitnik, kad je riječ o rezultatima konačnog dogovora Londona i Brisela o uslovima i pravilima koja će vrijediti u novim odnosima između dvije strane.

Jer realno, u “razvodu” između Ujedinjenog Kraljevstva  i Evropske unije pravog pobjednika, ma što koja strana tvrdila, nema. Britanski mediji su oprezni, ali neki su se ohrabrili ponešto naslutiti uz ograde o “pomnijem češljanju dokumenta”.

Ribari +/-

Brexit se dobrim dijelom prelomio na evropskim ribarima, no konačni dogovor ipak se čini bliže evropskim traženjima. Naime, prvih pet i po godina kvote za ulov u britanskim vodama biće manje za 25 posto, što će njima i evropskim vladama dati vremena da razrade “plan b” za evropske ribare i njihove porodice.

Takođe, nakon tog razdoblja moći će loviti u vodima između šest i 12 nautičkih milja od britanske obalne linije. Nakon toga bi, vjeruje se, kvota dozvoljenog ulova trebala biti srezana za 35 posto što je bliže 25 posto koliko je tražila Unija, za razliku od britanskih početnih pozicija o 60 posto smanjenja ulova. S druge strane, EU je tražila prelazno razdoblje od 14 godina, pa su tu morali popustiti pod britanskim pritiskom.

Izvoznici +

Budući da je dogovoreno trgovanje s nultom stopom carina i bez kvota na proizvode, to je dobra vijest za izvoznike. U tom slučaju London bi mogao tvrditi da je pobjednik u pregovorima jer EU za britanske firme predstavlja 51 posto tržišta, a britansko tržište je destinacija za 43 posto evropskih proizvoda.

Sjeverna Irska +

Kao što je ranije izjavio irski premijer Michael Martin, nema dobrog Brexita za Sjevernu Irsku. No Martin je ipak naveo kako je postignut “dobar kompromis” koji će omogućiti da se nastaviti “glatko trgovanje” s Britanijom dok će Sjeverna Irska ostati dio jedinstvenog tržišta. Najvažnije, izbjegnuta je opcija tvrde granice između Sjeverne Irske i Irske. Sjevernoirske firme će u odnosu na britanske biti u prednosti.

Građani sigurnost +

Iako je EU bila tvrda u stavu da nečlanice EU ne mogu imati pristup evropskoj zajedničkoj sigurnosnoj platformi odnosno pristup informacijama, vlada Borisa Džonsona  tvrdi da je postigla dogovor o brzoj i efikasnoj razmjeni podataka poput DNK, otisaka prstiju i automobilskih registracija. To je u svakom slučaju bolje za UK nego da je, u slučaju da dogovor nije postignut, ostala bez kompletnog pristupa. No još se čeka češljanje dokumenta vezano za ovu temu.

Škotski proizvođači krompira –

Nikola Sterdžon, škotska liderka, javila se oštro kritikujući uslove dogovora kad je riječ o škotskim poljoprivrednicima koji se bave izvozom krompira i koji su jedni od najvećih svjetskih proizvođača krompira od kojeg se prave proizvodi poput čipsa. Sterdžon  je optužila London da je izdao škotske poljoprivrednike i da je dogovor za njih katastrofalan. Njihov proizvod je jedan od rijetkih koji neće biti uključen u slobodnu razmjenu sa zemljama EU. Petina njihovih krompira ide na EU tržište. Sterdžon  je ponovila kako je Brexit Škotskoj nametnut, a već je nekoliko puta najavila referendum o napuštanju UK-a.

Poljoprivrednici –

Iz Velsa se od tamošnjeg udruženja čulo da iako neće biti carina niti kvota za njihove proizvode, to ne znači da neće biti dodatnih troškova za same farmere. Štaviše, oni računaju s rastom troškova zbog novih troškova nevezanih uz carine od četiri do osam posto.

Studenti -/+

Britanski studenti više neće učestvovati u programu studentske razmjene Erasmus jer je “veoma skup”, prema riječima Borisa Džonsona, ali će zato biti implementiran alternativni program Turing Scheme.

Britanski turisti i pristup EU zdravstvu –

Britanski turisti potencijalno bi zaglavili kod kuće – oni koji su u pandemijsko doba namjeravali putovati na kontinent nakon 31. decembra. No u prvi mah nije bilo razjašnjeno hoće li imati i koliko dugo dosadašnji pristup zdravstvenoj pomoći  u zemljama EU kao što su imali kao pripadnici zemlje članice EU.

 

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije