Povežite se sa nama

Tema

CKB BANKA: Uspon i pad Pala Kovača (V)

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Simbolično ili ne, uoči Praznika rada, ili kao plod pisanja našeg portala da bi sprala ljagu s imena, tek mađarska OTP banka podnijela je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg glavnog izvršnog direktora CKB banke Pala Kovača. Bivši poslodavac sumnjiči bivšeg CEO crnogorske banke “da je zloupotrijebio službeni položaj u privrednom poslovanju u dijelu nevršenja svoje dužnosti”.

Usljed toga banka je pretpjela značajnu finansijsku štetu. U daljoj informaciji OTP potvrđuje naše izvore da je Kovač u septembru otpušten iz OTP grupe…

Vijest koju su prenijeli svi crnogorski portali, mogla bi konačno rezultirati stopiranjem aktivnosti na zataškavanju najveće afere u istoriji bankarstva u našoj zemlji.
Nije nam bila namjera da “slučaj Pala Kovača” objavimo u petom nastavku. Njegov bivši poslodavac ga je “progurao” na listi. Ukoliko im je namjera da samo Pal Kovač odgovara za ono što se dešavalo u banci, onda su promašili. Naši sagovornici navode da u CKB banci i dalje aktivno rade još makar tri osobe koje bi trebalo da podijele breme odgovornosti s bivšim CEO-om i da bi i oni trebalo da dođu na red.

Krajem aprila 2017. godine crnogorski mediji objavili su vijest da je izvjesni Pal Kovač, bankar od karijere, imenovan za novog glavnog izvršnog direktora tada Crnogorske komercijalne banke (CKB). Na toj funkciji naslijedio je Sabolča Horvata, koji je sedam godina upravljao bankom.

U saopštenju banke navedeno je da Kovač rođen je 1958. godine u Mađarskoj, da je završio akademske studije na Corvinus Univerzitetu u Budimpešti, Fakultet za finansije. “Kovač je počeo karijeru u bankarstvu 1982. godine u Mađarskoj nacionalnoj banci i od tog perioda njegova karijera ide uzlaznom putanjom. Obavljao je funkciju zamjenika glavnog izvršnog direktora i člana odbora direktora u K&H banci, druge po veličini poslovne banke u Mađarskoj, podružnici KBC grupe, tokom perioda od deset godina. U OTP banci je u posljednjih 18 godina na poziciji izvršnog direktora bio odgovoran za različite
poslove kao rukovodilac direkcije za odobravanja kredita pravnim licima, a potom i rukovodilac direkcije za komercijalno bankarstvo. Takođe je obavljao i funkciju predsjednika Odbora za nadzor OTP Banke uUkrajini u trajanju od šest godina”, pisali su tada iz CKB.

Kovač je preuzeo sređenu banku. Horvat se prije toga mnogo mučio da stabilizuje posrnulog giganta. Naime, prije prodaje OTP grupi, CKB je držala preko 50 procenata platnog prometa prema inostranstvu, do 40 procenata domećeg platnog prometa, imala značajne depozite. Onda su je uzdrmale dvije afere (koje će biti detaljnije objašnjene u nastavku feljtona), zloupotrebe zaposlenih… Sve je to Horvat odlično
“ispeglao”, zaradio dosta novca, kadrovski osnažio banku, postavio dobre sisteme…
Jedina zamjerka koja se mogla uputiti Sabolču Horvatu bila je da nije bio previše “socijalan” bankar.

Posao je vodio iz kabineta, nije se pojavljivao u javnosti, nije se družio s političarima i privrednicima. Vrijeme je provodio sa suprugom Dorom, koja je takođe radila u banci i njihove dvije ćerkice. Često je šetao psa, po Gorici…

Pal Kovač je bio sasvim drugi tip bankara. Zaposleni banke s kojima smo u pripremi ovog feljtona razgovarali, kažu da je od početka bio fasciniran kompanijom “Voli”. Želio je na sve moguće načine da preuzme najveći dio posla “Volija” od Erste i NLB banke. Da bi u tome uspio, kupio je novi službeni auto tada novi BMW serije 5 Premium, u “Voli Motorsu”(Horvat je vozio skromniji VW Pasat), produžio sponzorski ugovor s KK Budućnost Voli, obezbijedio mjesto u prvom redu lože na domaćim utakmicama vodećeg crnogorskog košarkaškog kluba…

Nekadašnji i sadašnji radnici banke tvrde da je obilazio Crnu Goru uzudž i poprijeko, posjećivao izabrane privrednike. Družio se i sa političarima. O njegovom privatnom životu, odnosno, nastavku navika iz Ukrajine, prepričavaju ugostitelji poznatih objekata uglavnom duž Bokokotorskog zaliva, ekskluzivnih podgoričkih lokala, kao i stanari zeleno-bijele zgrade u ulici Jovana Tomaševića u Podgorici, The Capital Plaze, Porto Montenegra… Naš portal se ne bavi takvim pričama.

Ono po čemu su ga zaposleni zapamtili je da je davao obećanja koja nije ispunjavao. O ličnim nećemo. Mnogo prostora bi potrošili. Samo jedan citat. Tačno 19. decembra 2019. godine, ili godinu prije datuma spajanja CKB i Podgoričke banke, napisao je mail zaposlenima u kojem je naveo: “Procjenjuje se da će od 2021. godine, oko 530 zaposlenih u centrali i 34 filijale nove CKB banke servisirati svoje klijente obezbjeđujući punu pokrivenost u gotovo svim gradovima Crne Gore. U budućem periodu planirano je
otvaranje filijala na novim lokacijama kao odgovor na tražnju rastućeg tržišta”.

U aprilu 2022. godine, poslije dosta primljenih novih radnika, prema izvještaju koji je objavio portal “Bankar”, CKB banka ima 520 zaposlenih. Zatvoreno je dosta poslovnica obje banke. A o odgovoru “na rastuću tražnju tržišta” čitali ste u prethodnim djelovima i svjedočite svakog dana ispred šaltera banaka.

Kovačev način života i rada, bio je sasvim suprotan načinu njegovog prethodnika. Zbog toga je ušao u sukob sa dijelom menadžmenta koji je Horvat ostavio. Prvi je na udaru bio tadašnji izvršni direktor za retail, Nebojša Nedić. Njegova koncepcija bila savim drugačija u odnosu za Kovačevu. Pod kanonadom raznovrsnih pritisaka, koji su planirani “u dvije – tri kancelarije” (kako to Sindikat objasni) odlučio je da sporazumno napusti banku. Nebojšinu sudbinu podijelili su i njemu bliski ljudi. Njih pet- šest se, “trijumvirat” na čelu sa Kovačem, u nekoliko turnusa, oslobodio u procesu spajanja banaka, o čemu smo takođe detaljno pisali. Kovačeva struja ih je etiketirala “kočničarima napredovanja biznisa” jer su se
“čvrsto držali usvojenih procedura banke”. Kovač se lagano odrekao i svojeg, po dolasku u Podgoricu prvog saradnika, de facto uništivši jedan cijeli sektor.

Iz sasvim drugih razloga promovisao je pojedine zaposlene, do nivoa koji nijesu zamišljali ni u najsmelijim snovima, kazali su nam njihove nekadašnje kolege. I upravo je ta negativna selekcija, dovođenje pojedinaca koji nijesu imali znanja i sposobnosti na dominantne pozicije u CKB, pogodovalo razvoju situacije koja je kulminirala otktivenim zloupotrebama.

Da paradoks bude veći, Daliborki Spasojević, sad optuženoj za nestanak 14 miliona eura sa računa klijenata banke, 2019. godine Pal Kovač je uručio godišnju “Nagradu za izvrsnost”!?

Kad je OTP grupa odlučila da kupi crnogorsku podružnicu Societe Generale banke – Podgoričku banku, Pala Kovača je zapalo da vodi proces integracije. O tome kako se odnosio prema kadrovima iz Podgoričke banke, ali i kadrovima od integriteta iz CKB, pisali smo u prethodnim člancima.

Proces spajanja banaka, projekat “Tara” kako je imenovan u CKB, operativno je dodijeljen tadašnjoj rukovoditeljki odjeljenja za internu reviziju banke. Možda je i to jedan od razloga što su se u banci, dogodile zloupotrebe o kojima bruji Crne Gora, jer interna revizija nije radila svoj posao dovoljno dobro.

Konsultant u procesu spajanja banaka bila je mađarska firma “Mindspire”. Izvori našeg portala iz Budimpešte potvrdili su da se vlasnička struktura te firme povezuje s ćerkom prvog čovjeka OTP grupe Šandora Čanjija. CKB je tu uslugu papreno platila. Osim on-line sastanaka i exel tabela koje su služili za spajanje banaka u Bugarskoj, zaposleni banke koji su bili u radnim grupama za spajanje, rekoše da nijesu dobili ništa drugo od savjetnika.

Kovač je ulagao u pobošljanje imidža, kako ličnog, tako i banke. CKB je “sakupila” sve dostupne nagrade na bankarskom “tržištu” (ovaj izraz nije slučajan: Global Finance, The Banker, Euromoney). Godinama je bila proglašavana “najboljom bankom u Crnoj Gori” od strane tih međunarodnih dodjeljivača nagrada.

Isto i sektror za Privatno bankarstvo u kojem je otkriven nestanak od oko 14 miliona eura sa računa klijenata!?

Prema informacijima dobijenim iz Centralne banke Crne Gore, Kovač je napravio niz ozbiljnih “faulova” u relaciji s krovnom institucijom crnogorskog bankarstva. Osim onih “protokolarne” prirode, bilo je i nekih neostvarenih obećanja (baš “čudno” kad je Kovač u pitanju)… CBCG, kao kontrolor, imala je mnogo argumenata da ne odobri integraciju. Da nije bilo intervencije mađarskog premijera lično, teško da bi se to dogodilo. I to su u OTP Kovaču zapamtili. “Drugi žuti” bilo mu je funkcionisanje spojene banke. Broj radnika spojene banke znatno je manji od broja koji je potreban da bi klijenti bili zadovoljni, neefikasan sistem, krupni operativni rizici… uticali su na odluku OTP da ga razriješi u septembru prošle godine.

Naši izvori iz CKB banke smatraju da će Kovač “jeftino” proći ako se optužnica zadrži samo na zloupotrebi “u dijelu nevršenja svoje dužnosti”. Glasine idu mnogo dalje. Pominju se i neke trgovine akcijama naftnih kompanija od 2018. godine, “švajcarski franci”, trgovanje inside informacijama na berzi…

Sad nešto o “srpskom faktoru”. Uvod je malo duži.

Nebojša Medojević dugo već crnogorsku javnost intrigira odlukama, kako je on naziva, “duboke države”. To je izraz kojim Medo tepa neformalnim vladarima svijeta koji se ne kriju i koji posluje pod imenom “Bilderberg grupa”. Imaju svoj sajt (https://bilderbergmeetings.org/), o njima se piše, priča: https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-48456696.

Prema našim informacijama, u novoj “podjeli” Evrope pod pokroviteljstvom “Bilderbergovaca”, nekadašnja koalicija Njemačko-Austro-Ugarska opet je dobila Balkan za njihov dominion. Uticaj Mađarske u Srbiji je ogroman. Od “bratskih” veza Vučića i Orbana, do poslovnih elita vezanih za dvojicu apsolutista, koje sežu čak do sporta. Recimo, za fudbalski klub TSC iz Bačke Palanke, člana Super lige Srbije, javno se priča da je dio te priče. Sponzori su mu mađarske firme vezane za Sat-Trakt (s kojim posluje i CKB banka), naftni gigant Mol. Može se pohvaliti prelijepom TSC Arenom na kojoj igra utakmice, kapaciteta 4.500 gledalaca. U Crnoj Gori nema boljeg stadiona. Glasine, ali tajne, upućuju na veze tih istih tajkuna sa jednim od najboljih košarkaških timova u regiji, bivšim prvakom Evrope. Tajne, zato što na listi sponzora tog giganta, nema firmi vezanih sa mađarskim tajkunima bliskim Orbanu.

Kad je Medov “omiljeni ministar” iz, na svu sreću bivše vlade – Mickey Spajić, imenovao Pala Kovača u bord Montenegroworksa, svi zaposleni u CKB banci bili su u čudu. Neki, koji su nam lično potvrdili, raspitali su se kod “čuvara srpstva u Crnoj Gori”. Sa validih adresa dobili su informaciju da je Pala Kovača u bord kod kod Mickeya namjestio “srpski faktor”.

Da ih je zapalo da nastave sa misijom u Crnoj Gori, Kovač bi bio značajna karika u mađarskim akvizicijama… Preduhitrila ga je krivična prijava bivših poslodavaca. Izgleda da ga oni najbolje poznaju.

(nastavlja se)

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije