Jedan voz za dvije bitange

Što je ostalo od velikih istorijskih prevrata i revolucija? Za odgovor je dovoljno pogledati što je ostalo od Oktobarske revolucije i komunizma kao njenog epiloga i krajnje konsekvence. Rusija je danas primjer neoliberalnog kapitalizma najsirovijeg oblika. Ne postoji ni bipolarni svijet, nastao nakon Drugog svjetskog rata. Od pacifizma šezdesetih i sedamdesetih i njegovog koncentrovanog oblika oličenog u hipi pokretu ostale su samo tekovine seksualne revolucije. Hipertrofirane i u međuvremenu mutirane u medijsko-socijalni prostakluk i vulgarnost.

U međuvremenu se dogodio i tehnološki razvoj koji je izrodio internet. U početku vojni projekat, postao je globalno dobro, podjednako dostupno brokeru u londonskom City-u i pastiru u provinciji Henan, na sjeveru Centralne Kine koji dok čuva ovce može da, u realnom vremenu, prati stanje akcija južnoafričkog Insimbi Industrial Holdings-a na Wall Street-u. Dostupnost informacija i povezanost ljudi koja je kontinentalnu razuđenost Zemlje pretvorila u jedno kopno je najočiglednija promjena. Međutim, ispod površine se nalazi faktor promjene koji je do te mjere subverzivan da udara u same temelje kapitalizma.

Do bogatstva ili penzije u dvadesetim?

Nažalost, o tome još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest, ali to ne može promijeniti činjenicu da je pojedincu danas lakše nego ikada da preskoči klasne barijere i ostvari lični ekonomski i socijalni uspon. Zakon po kom samo bogati mogu da budu još bogatiji, srušen je iako je djelovao nepromjenljiv kao zakon gravitacije. Nekada zakon, sada je mit, ali dovoljno snažan da mnogi još uvijek vjeruju u njega.

Za Kyllie Jenner (Kylie Cosmetics) koja je postala milijarderka u 21 godini, skeptici bi mogli reći da je imala dobre startne pozicije jer, praktično, pripada porodici Kardashian, a i otac joj je nekadašnji olimpijski šampion u plivanju. Međutim, postoji bezbroj primjera preduzetnika koji su iskoristili potencijal interneta i sami napravili ogromna bogatstva. Prije nego što je internu fakultetsku mrežu pretvorio u globalni fenomen – društvenu mrežu koja ima više članova od bilo koje države na svijetu, Mark Zuckerberg je bio – niko. Za ilustraciju je dobra i Forbs-ova lista 10 najuspješnijih preduzetnika koji su bogatstvo veće od jedne milijarde dolara stekli prije 29. godine.

Napomena: U SAD „billion“ je izraz za „milijardu“.                    Screenshot: Forbs

Skeptik bi sada, kiśelog izraza lica, mogao izreći tvrdnju da su uzleti od nule do milijarde mogući, ali da su rezervisani za Amerikance i eventualno, ponekog iz zapadne Evrope, ali bi onda morali da objasne podatak da su tri četvrtine mladih preduzetnika čije bogatstvo prelazi milijardu iz SAD i Kine, a da u prvih 10, pet mjesta zauzimaju Kinezi. Indija je rangirana kao treća, a poznavaoci engleskog jezika o tome mogu čitati i detaljno u Barron’s-ovoj sekciji Penta.

Screenshot: Penta

Ovi podaci o milijarderima su bitni samo kao ilustracija jer je nemoguće sakupiti podatke o (umjesto milijarderima) bezbrojnim milionerima, među kojima je veliki broj maloljetnika i o ljudima koji, poslujući preko interneta, nijesu stekli milione i milijarde, ali imaju finansijsku slobodu i uživaju u udobnom životu. Mnogi nijesu ni imali cilj da stiču milijarde, već da se rano penzionišu – u dvadesetim i tridesetim godinama.

Ali, kako?

Jednostavno! Preduzeli su akciju i bili uporni. Znanje i iskustvo su sticali usput. Pokrenuli su svoj internet biznis kao što može da ga pokrene bilo ko. Ali, baš bilo ko! Postoje biznis modeli koji se mogu pokrenuti BEZ novca (blogging, affiliate…).

Juliette Brindak je kao desetogodišnja klinka crtala djevojčice za koje je mislila da su cool. Potom je napravila sajt Miss-O-And-Friends koji izgledom ne odaje da mu je procijenjena vrijednost 15 miliona dolara. Juliette članicama svog “servisa” ništa ne prodaje i ništa ne naplaćuje, a zarađuje isključivo od reklama, jer njene stranice imaju 250.000 posjeta svakog dana.

Za pokretanje pojedinih modela internet poslovanja ipak je potreban novac, ali svega nekoliko desetina ili stotina eura. Tu spada i e-commerce, odnosno, klasična internet prodavnica u kojoj možete prodavati bilo što – od sitne bižuterije, preko brendirane odjeće i obuće, do opreme za jahting i složenih sistema za klimatizaciju. Vaše je samo da izaberete što vam najviše odgovara, a inicijalni kapital i dalje ne prelazi nekoliko stotina eura. Za istu sumu se može, primjenom white label koncepta, preko noći otvoriti i potpuno funkcionalna web agencija. Ako vam je teško da se snađete, ne znate odakle da počnete ili kako da razvijate internet biznis koji ste već pokrenuli, uvijek možete potražiti pomoć.

Mogućnosti su beskrajne, a jedna od najzanimljivijih je da marketing može biti potpuno besplatan. Nedostatak takvog pristupa je da zahtijeva vrijeme. Novac je u digitalnom marketingu dobar alat koji skraćuje vrijeme i intenzivira proces. Besplatan marketing podrazumijeva strpljivo građenje svog „audience“-a – pratilaca bloga i/ili stranice na jednoj ili više društvenih mreža.

Međutim, postoji jedna zanimljiva marketinška tehnika – potpuno je besplatna, a ima potencijal da preko noći omogući planetarnu vidljivost brenda.

Izgleda šašavo, ali djeluje

Jedan voz za dvije bitange je naslov briljantnog filma holivudske produkcije s početka sedamdesetih u kom je zaplet sagrađen na likovima besposličara (Lee Marvin) koji hoće da se švercuje vozom i svirepog konduktera (Ernest Borgnine) koji koristi najbrutalnije metode da eliminiše slijepog putnika. Kada sam, otkrivajući Content Marketing, prvi put naišao na pojam Newsjacking, prva asocijacija mi je bio ovaj film. Vi pokušavate da progurate svoj brend/proizvod/uslugu, a protiv vas je, čak i više od jednog nemilosrdnog konduktera: auditorijum prezasićen informacijama, konkurencija, nedostatak resursa (finansijski, ljudski, kreativni…).

Newsjacking je tehnika promocije brenda/proizvoda/usluge, odnosno, nastojanje da se za promociju iskoristi neka globalno „vruća“ tema.

Sedamdesetih, bio sam klinac, tadašnja država je dovela iz Južne Amerike starca od 90 i nešto da bi mu se sudilo zbog događaja iz Drugog svjetskog rata i to je u javnosti bila tema broj jedan. Slučajno se desilo da je neki jadnik, koji se slučajno prezivao isto kao optuženi, baš tih dana bio akter saobraćajne nesreće. Saznavši da mu je, pošto nije bilo mrtvih, omogućeno da se brani sa slobode, beogradske Večernje novosti su genijalno, na naslovnu stranu, izbacile naslov „Artuković pušten na slobodu“. Naravno, „planuo“ im je ceo tiraž.

Newsjacking koristi hashtag – pojam ispred kog je oznaka kod nas poznata kao taraba (#). Primjer: Neko, na društvenoj mreži objavi rečenicu „Night life in Plužine, #Montenegro is so cool“. Riječ sa tarabom mijenja boju, postaje link, a kada se klikne na njega, vodi na stranicu sa svim postovima koji su objavljeni sa istim hashtag-om.

Naravno. Da bi bio uspješan, Newsjacking zahtijeva kreativnost, ali brzinu i pravovremenost.

Jedan od, globalno najpoznatijih, primjera Newsjacking-a je Oreo-va objava izbačena na društvene mreže samo 10 minuta nakon (krajnje neočekivanog, a mnogi bi rekli i nečuvenog) blackout-a tokom Super Bowl-a 2013. Na slici, iznad koje je pisalo „Power out? No problem. (Nema struje? Nema problema.)“, bio je crni Oreo keks na crnoj pozadini. Prateći tekst je glasio: “You Can Still Dunk In The Dark”, ili na našem: “Da umačete, možete i u mraku”. Ovako genijalnom newsjacking-u čak ni hashtag nije bio potreban. Šerovan je skoro 16 hiljada puta, a šest i po hiljada ljudi ga je klasifikovalo kao “jedan od omiljenih” tvitova.

Newsjacking je naprednija tehnika Content Marketing-a koju možete da iskoristite za promociju svog brenda/proizvoda/usluge. Ako se poklopi kreativnost i pravovremenost, samo jedan oglas može postati viralan i donijeti globalnu prepoznatljivost.

Da li je Newsjacking legalan? Jeste! Da li je u skladu sa etikom? Ovo pitanje se pojavi uvijek kada se dogodi newsjacking poput AT&T-ovog tvita koji eksploatiše tragično rušenje kula bliznakinja Svjetskog trgovinskog centra 9. septembra 2001.

Umjesto konkretnog odgovora na pitanje etičnosti newsjacking-a, najbolje je još jednom se referisati na „Jedan voz za dvije bitange“, odnosno, njegovog glavnog glumca – Lee Marvin-a koji je jednom prilikom rekao: “Važno je da ne mislite previše o onome što radite”.

I ovaj tekst predstavlja mali newsjacking. Zašto? Hajde iskreno – na šta ste, ili na koga ste pomislili kada ste pročitali naslov? 😉