Connect with us

Vijesti

MIHAILOVIĆ: Nezaposlenih sve više, inflacija se zahuktava

Published

on

Krucijalno je pitanje kako povećati zarade sa postojećom privrednom strukturom. U ekonomiji se čuda ne dešavaju preko noći, niti ima čarobnih štapića – kaže Mihailović

Crnogorska ekonomija je u veoma složenoj situaciji i sazrela je za integralne, a ne parcijalne reforme, ocijenio je u intervjuu Pobjedi Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista.

– Oprez i prethodne analize moraju biti podloga za kompleksne i radikalne odluke. Sve je ,,dobro“ na osnovu određenih pretpostavki, biće ,,loše“ ako se one ne ostvare – rekao je Mihailović, komentarišući najavljene poreske reforme ministra finansija Milojka Spajića.

POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutno stanje u domaćoj ekonomiji?

MIHAILOVIĆ: Crnogorska ekonomija je u veoma složenoj situaciji. Tu činjenicu moramo veoma ozbiljno prihvatiti i usmjeravati sve resurse da se problemi brže rješavaju. Pandemija ostavlja velike posljedice na privredu u cjelini. Broj zaposlenih je opao sa 210.000 u 2019, odnosno 183.000 za osam mjeseci 2020. na 152.000 u istom periodu ove godine. U privredi radi svega 100.000 zaposlenih, dok je u državnim službama zaposleno oko 55.000. Odnos između broja penzionera i broja zaposlenih je dugoročno nepovoljan, a sada je 1:1,28. Manje je zaposlenih u privredi nego što imamo penzionera.

Realni sektor se nije značajnije oporavio, posebno u oblasti poljoprivrede. Industrijska proizvodnja je za osam mjeseci 2021. zabilježila rast od osam odsto, što je nedovoljno u odnosu na pad u prethodnoj godini. U blokadi je 19.000 preduzeća i preduzetnika, sa oko 850 miliona eura duga, što je petina BDP-a. U prvih osam mjeseci tekuće godine izvoz je iznosio 266 miliona eura, dok je uvoz 1,6 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom je 16,6 odsto.

Neto direktne strane investicije su od januara do avgusta 2021. bile 314 miliona eura i manje su u odnosu na isti period 2020. za 1,8 odsto. Spoljni dug je 3,6 milijardi eura, a unutrašnji 426 miliona i iznosi 76 odsto BDP-a. Kamatne stope su i dalje visoke i demotivirajuće djeluju na investiranje. Inflacija se snažno zahuktava, prijeteći poznatom spiralom. Potrošačke cijene su, prema zvaničnoj statistici, u prvih osam mjeseci ove godine povećane 2,9 odsto, a samo u avgustu 0,5 odsto. Građani porast cijena osjećaju mnogo više. Potrošačka korpa u avgustu je iznosila 659 eura, a prosječna zarada 532 eura.

Oporavak naše ukupne ekonomije i životnog standarda mora biti građen na osnovu realne ekonomije u četvorouglu – poljoprivreda, energetika, turizam i sitna industrija, koje se prožimaju digitalizacijom. Usluge će se tada posljedično i adekvatno razvijati.

POBJEDA: Kako komentarišete mjere reforme poreske politike koje je kroz tzv. Maršalov plan predstavio ministar finansija Milojko Spajić? Koliko je realno najavljeno povećanje zarada?

MIHAILOVIĆ: Naša ekonomija je sazrela za integralnu, a ne parcijalne reforme. Ona treba da se zasniva na povećanju ,,društvenog kolača“. Promjene u njegovoj raspodjeli mogu biti posljedica samo povećanja BDP-a. Krucijalno je pitanje kako povećati zarade sa postojećom privrednom strukturom. U ekonomiji se čuda ne dešavaju preko noći, niti ima čarobnih štapića.

Sve nove ideje treba ohrabriti i početno podržati ako vode privrednom i društvenom razvoju i boljitku građana. One treba da budu detaljno prezentirane stručnoj i široj javnosti, sa naglaskom na pozitivne efekte, koji se od njih očekuju. Posebno treba čuti mišljenje domaćih i međunarodnih eksperata i renomiranih institucija, poput SB i EBRD. Neophodno je, na osnovu prakse, upozoriti da može biti dug put od dobre ideje do realizacije. Takođe, stalno treba da bude prisutno pitanje šta ako nastanu problemi u realizaciji.

Mjere poreske politike se mogu kreirati kao dopuna ostalim oblicima reformi. U okviru integralnih reformi, promjena poreske politike može biti samo koristan segment, ako se adekvatno kreira. Teško mogu dovesti u vezu naziv Maršalov plan sa promjenama u oblasti visine zarada i finansiranja zdravstva. Lični je i profesionalni stav da vjerujemo računici, podatku, analizi, modeliranju, kreiranju potencijalnih scenarija, pa tek onda da donosimo zaključke i primjenjujemo rješenja koja su u nadležnosti države. Dostupne informacije otvaraju prostor za više pitanja, poput toga kako će se povećanje zarada odraziti na troškove poslodavaca, kako će se kretati progresivne stope oporezivanja i u kojim skalama, te koliki će biti porezi na dobit i da li će to biti demotivirajući faktor za privredu i buduće investitore. Pitanje je i da li će povećanje akciza na proizvode štetne po zdravlje ljudi biti dovoljno za ,,pumpanje razlike u budžetu“. Razumijem namjeru da se smanji siva ekonomija, ali se opravdano postavlja pitanje uloge inspekcijskih organa. Siva ekonomija se suzbija integralnim državnim mjerama, što je već pokazano u oblasti duvanskih proizvoda.

Pitanje je i vremena, s obzirom na razmatranje i usvajanje budžeta i objektivne okolnosti, da se sve najavljene promjene moraju zakonski uobličiti. Sve to treba dovesti u vezu sa blagovremenim usvajanjem novih zakona u Skupštini. Upitno je i da li je trebalo ići postupno, da li je trebalo uključiti struku i izvršiti modeliranje novih rješenja, da li su bili potrebni okrugli stolovi ekonomista, privrednika, predstavnika države. Nama treba više saradnje, razumijevanja i poštovanja struke u svim oblastima.

Razumljive su pozitivne reakcije sindikata i djelimično poslodavaca. Svako ko nešto dobija, neće da odbija!

POBJEDA: Mislite li da država može iz drugih izvora nadoknaditi 187 miliona eura, koliko će izgubiti ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje? 

MIHAILOVIĆ: Oprez i prethodne analize moraju biti podloga za ovu kompleksnu i radikalnu odluku. Sve je ,,dobro“ na osnovu određenih pretpostavki, biće ,,loše“ ako se one ne ostvare. Važi i ovdje prethodna ocjena – dobro je za one koji se oslobađaju doprinosa. Ipak, mora se imati u vidu makar nekoliko dilema. Prvo, odakle će se tolika sredstva obezbijediti u budžetu? Drugo, da li će ta sredstva biti dovoljna za funkcionisanje našeg zdravstvenog sistema u uslovima kovida i postojećih dugova? Treće i najvažnije, da li će se novi model pozitivno odraziti na građane u boljem i sigurnijem ostvarivanju zdravstvene zaštite? Otvorenih pitanja ima još, a odgovor na njih se može dati samo analizama, realnim pretpostavkama i nepristrasnim zaključivanjem. Sve je dobro ili loše u određenim ekonomskim okolnostima. I put u pakao je popločan dobrim namjerama.

POBJEDA: Koliko procjenjujete da će porasti BDP u ovoj i narednoj godini?

MIHAILOVIĆ: Treba se prvo podsjetiti na visoke stope rasta crnogorske ekonomije prije izbijanja korona virusa. One su od 2017. do 2019. godine bile pet odsto, sa dostignutim BDP od 4,9 milijardi eura ili skoro 8.000 po stanovniku. U 2020. godini je došlo do njegovog drastičnog smanjenja za 15,3 odsto. U prvom kvartalu ove godine bila je negativna stopa rasta od -6,4 odsto, da bi se u drugom kvartalu ostvario rast od 19,3 odsto. Treći i četvrti kvartal će imati znatno niži rast, zbog naše privredne strukture.

Renomirane svjetske institucije mijenjaju prognoze rasta u toku godine i često se međusobno razlikuju u predviđanjima. Tako SB predviđa rast od 10,8 odsto do kraja godine, a MMF sedam odsto. Velika razlika u prognozama upućuje na zaključak o složenosti prognoza u uslovima aktelnog stanja u regionu, pa i svjetskoj ekonomiji, posebno tokom djelovanja pandemije.

Veoma je teško dati prognozu našeg rasta za sljedeću godinu. Poželjan rast je ne niži od pet do sedam odsto u odnosu na ovu godinu.

POBJEDA: Što očekujete od budžeta za 2021. u pogledu kapitalnih investicija?

MIHAILOVIĆ: Budžet u tekućoj godini je usvojen u junu na iznos od 2,5 milijarde eura, sa kapitalnim budžetom od 214 miliona. Za očekivati je da za narednu godinu bude usvojen u zakonskom roku i da se značajnije ne razlikuje od aktuelnog. Naravno, prvo treba projektovati prihode i ravnati se u potrošnji prema njihovom realnom iznosu. Kapitalni budžet treba da iznosi najmanje 10 do 12 odsto BDP-a. Crna Gora treba da ostane atraktivna investiciona destinacija u narednih nekoliko godina. S obzirom na nisku akumulativnost, investicije su glavni pokretač našeg ukupnog razvoja i novih radnih mjesta. Isto tako moramo biti preduzetničko društvo – proklamovani stav koji se nalazi u zasjenku, a koji treba da bude predmet posebne analize.

Oporavak će trajati do tri godine

POBJEDA: Koliko će biti potrebno crnogorskoj ekonomiji da se oporavi od pandemije korona virusa?

MIHAILOVIĆ: Naša ekonomija je počela sa oporavkom u ovoj godini, naročito zbog prihoda ostvarenih u turizmu. Pozitivni rezultati se moraju nastaviti u realnom sektoru kao cjelini. Oporavak zavisi od najmanje tri grupe faktora – stanja u ekonomiji regiona i šire, rezultata borbe sa pandemijom i našeg rada. Sa sadašnje distance i na osnovu raspoloživih podataka, može se predvidjeti da će oporavak trajati najmanje još sljedeće godine, ali je realnije da će biti dvije-tri godine.

Ko će kontrolisati Montenegro works?

POBJEDA: Kako vidite formiranje Montenegro worksa, koji će se, kako je najavljeno, baviti kontrolisanjem rada i reformi drugih državnih preduzeća?

MIHAILOVIĆ: Vrlo je interesantna motivacija za njegovo formiranje u uslovima kada već postoje organi upravljanja u preduzećima sa potpunim ili većinskim državnim vlasništvom. Logično, država ima ingerencije da preko kadrova koje postavlja ostvari potrebnu efikasnost. S druge strane, koliko je meni poznato, taj način upravljanja i kontrole nije predviđen postojećim zakonskim rješenjima u oblasti privrednog prava. Opravdano se može postaviti pitanje da li će takav oblik nove centralizacije uticati na povećanu efikasnost državnih preduzeća ili će samo biti dopunski trošak države. Ko kontroliše to novo preduzeće? Kome menadžment odgovara? Da li je to pokušaj ispravljanja često upitnih rješenja u odborima direktora, na bazi partijskih ključeva, koji se već pokazao neefikasnim?

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije