ĐUKANOVIĆEV KABINET: Neuobičajeno držanje lekcija ruskog ambasadora Maslenikova

Ambasador Rusije Vladisav Maslenikov je u opširnom intervjuu Vijestima iznio poglede na odnose Crne Gore i Rusije juče i danas. Iako su redakcijska pitanja bila „dobro servirana“, s podtekstom da se za njihovo loše stanje isključivo okrivi doskorašnja parlamentarna većina i predsjednik Milo Đukanović, ipak bi se moglo reći da nijesu poentirali ni autori, ni njihov visoki sagovornik, navodi se u reagovanju savjetnice za vanjsku politiku Predsjednika Crne Gore Tamare Brajović.

“Saglasni smo sa konstatacijom ambasadora Maslenikova da između Crne Gore i Rusije postoji duga tradicija odnosa. Ali, to ne znači da bilo ko ima pravo u tim odnosima da određuje kurs onome drugome, a posebno to ne čine prijatelji. Odlično su ambasadoru poznati bezobzirni istupi u javnosti raznih rešetnjikova, železnjaka i drugih koji su se hvalisali da saopštavaju stavove Kremlja ili Dume, na račun Crne Gore i njenih najviših rukovodilaca, koji su javno i tajno podržavali anticrnogorsku opoziciju koja je sada dio vlasti, i kojoj i ambasador Maslenikov sada dijeli lekcije”, navodi Brajović.

Ocijenila je da sve je on to što smo slušali proteklih godina “od ruskih jastrebova ponovio u ovom intervjuu, uvijeno u diplomatske oblande”.

Brajović pita da li je potrebno podsjećati na dokazanu slobodu političkog djelovanja u Crnoj Gori do te mjere da i nepravosnažno osuđeni pojedinci za pokušaj državnog udara mogu učestvovati u izbornoj trci i danas činiti parlamentarnu većinu.

Maslenikov (FOTO: aktuelno.me)

“Za razliku od Crne Gore, u zemlji iz koje dolazi uvaženi ambasador Maslenikov, pojedinci zbog političkih stavova i opozicionog aktivizma mogu biti i bivaju predmet progona, hapšenja i pokušaja trovanja. Baš zbog takvog ponašanja Rusije se i nova crnogorska Vlada (u koju ruske vlasti polažu nade da će promijeniti utabani evropski i euroatlantski put zemlje) nedavno priključila novom setu restriktivnih mjera protiv pojedinaca koje je EU uvela zbog kršenja ljudskih prava u slučaju Aleksej Navaljni, i zajedničkim izjavama naših evropskih i euroatlantskih partnera po ovom i drugim pitanjima nepoštovanja međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava”, istakla je Brajović.

Kako dodaje, stalno podsjećajući na „ishitreno i nepromišljeno pridruživanje“ Crne Gore „antiruskom koraku Brisela“, koje, saglasiće se sa Maslenikovim, nisu sankcije koje su uvedene protiv zemlje od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a što bi bilo apsurdno očekivati u slučaju jedne od stalnih članica ovog organa sa pravom veta, ruska strana uporno zaboravlja činjenicu da je upravo Rusija kao članica Savjeta bezbjednosti godinama sprovodila jedne od najžešćih u istoriji Ujedinjenih nacija sankcija prema SRJ, Srbiji i Crnoj Gori, a da niko ovdje nije govorio o neprijateljskoj politici Moskve.

“Posebno je neprihvatljivo komentarisanje od strane ruskog ambasadora sudskog slučaja i odluka pojedinih sudskih instanci u Crnoj Gori u slučaju pokušaja državnog udara iz 2016. godine, a koji je još uvijek u toku. To nas ne čudi, jednako kao i negiranje dobro prepoznatog modela hibridnog ratovanja (širenja dezinformacija, podrivanja političkih protivnika, uplitanja u izborne procese i uticanja na produbljivanje društvenih podjela), koji nije iskusila samo Crna Gora, već i mnogo veći i moćniji od nje”, navodi ona.

Brajović navodi da ispada da je sve negativno što se primjećuje, ne samo iz Crne Gore, u odnosu Rusije prema Crnoj Gori malo, lokalno, apsurdno ili smiješno, a ipak vidi se da i te kako privlači pažnju i čini interes ove velike i u međunarodnim odnosima važne zemlje.

“Očekivali smo da će Vlada Crne Gore reagovati na ovo neuobičajeno držanje lekcija ambasadora Maslenikova. Ako ništa, na cinično komentarisanje i izražavanje nepovjerenja u podatak da Crna Gora 100 odsto usaglašava svoju politiku s vanjskom politikom EU.  I to uzimanje slobode da ocjenjuje kako takva politika Crnu Goru nije ni za korak približila članstvu u EU”, navodi ona.

Prema njenim navodima, vjeruju da je ambasadoru veoma poznata povezanost procesa evropske i euroatlantske integracije, pa će reći samo da je Crna Gora u međuvremenu stigla do članstva u NATO i na polovinu pregovaračkog puta s EU, s otvorenim svim pregovaračkim poglavljima i u najvećoj mjeri harmonizovanim pravnim okvirom sa najvišim evropskim standardima.

O ugledu, dodaje Brajović, uvaženosti i pouzdanosti Crne Gore kao vanjskopolitičkog i bezbjednosnog partnera najbolje govore međunarodni partneri kada kažu da se Crna Gora već sada ponaša kao članica EU.

“I pored oštrih ocjena na račun politike prethodne vlasti, izjavom ambasadora da se nada da se neće pogoršati uslovi za ruske investitore, logično se postavlja pitanje kako je to kratkovida bivša vlast stvarala uslove za „privlačenje neprijatelja“ i kakvu atmosferu je pak stvorila da Crna Gora i dalje ostaje privlačna za ruske investitore, i da se sa ove ruske adrese ipak izražava očekivanje da se ti uslovi neće pokvariti. Nažalost, ovako olako izricanje ocjena o dosljedno neprijateljskoj i veoma kratkovidoj politici prethodnih vlasti zemlje, rusofobičnoj politici, i držanje lekcija o tome šta treba da budu prioriteti jedne zemlje u vanjskoj politici, i to zemlje u kojoj vršite diplomatsku funkciju ambasadora, ne samo da ne doprinosi normalizaciji bilateralnih odnosa, nego u krajnjem, objektivno, šteti i interesima zemlje koju ambasador predstavlja u Crnoj Gori”, dodaje u reagovanju.

Poručuje da izreka da se prijatelji poznaju u nevolji postoji i Crnoj Gori. I to je Crna Gora toliko puta pokazala kroz istoriju u odnosu prema Rusiji.

Ali, dodaje Brajović, postoji kad je u pitanju vanjska politika, da podsjete Maslenikova, i ono na šta nerijetko podsjeća predsjednik Putin: nema dobrih i loših, postoje nacionalni interesi…

“Ili: da u velikoj politici nema prijateljstva, postoje samo interesi… Izgleda da ambasador misli da samo Rusija na to ima pravo, dok bi Crnu Goru da uči šta su njeni nacionalni interesi. Kao što ne zaboravljamo dugu tradiciju bliskosti u našim odnosima, isto tako u svakoj prilici sa zahvalnošću ističemo i značaj Rusije u obnovi crnogorske nezavisnosti, koju je priznala među prvim državama u svijetu. Saglasićemo se sa ambasadorom da je do sadašnjeg nedopustivog nivoa u našim odnosima dovela kratkovidost politike, ali određenih krugova njegove zemlje. I njihova bahatost u odnosu prema jednoj geografski i populaciono maloj zemlji, koja je uz to osvjedočeni prijatelj Rusije”, navodi ona.

Brajović ponavalja, kao što su više puta kazali sa najviše adrese, Crna Gora ostaje otvorena da u duhu vjekovne tradicije naših veza zajedno radi na njihovom osavremenjavanju, i na jačanju saradnje u obostranom interesu, uz uzajamno uvažavanje i poštovanje strateških nacionalnih ciljeva.

“Ipak, za normalizaciju naših odnosa trebaće neka istorijska iskustva, a želimo da vjerujemo da i veliki umiju da uče na sopstvenim greškama. Ono što je sigurno, Crna Gora će ostati snažan promoter evropskih i euroatlantskih vrijednosti na Balkanu i platforma za takvo, a ne nikako drugačije djelovanje na Zapadnom Balkanu”, zaključuje Brajović.