SUSRET VJERA: Papa Franjo posjetio Ur, rodno mjesto Abrahama

Papa Franjo održao je istorijski sastanak sa vrhovnim vjerskim poglavarom šijita u iračkom svetom gradu Najafu pa je posjetio Ur, rodno mjesto proroka Abrahama, kako bi nasilje u Božje ime osudio kao “najveće bogohuljenje”.

Međuvjerski događaji međusobno udaljeni 200 kilometara – jedan u prašnjavom gradu, a drugi u pustinjskoj ravnici – podcrtali su glavni cilj Papinog rizičnog putovanja u Irak, a to je da kaže da je ta zemlja previše propatila, i pozove na mir.

“S ovog mjesta u kojem se rodila vjera, sa zemlje našeg oca Abrahama, potvrdimo da je Bog milosrdan i da je najveće bogohuljenje mržnja prema našoj braći i sestrama”, rekao je papa Franjo u Uru, rodnom mjestu Abrahama.

Papa Franjo je sjedio i razgovarao s muslimanskim, hrišćanskim i jezidskim vođama ispred arheoloških iskopina 4000 godina starog grada koji se sastoji od zigurata, stambenog kompleksa, hramova i palata.

Susreo se s ajatolahom Alijem Sistanijem

Nekoliko sati prije se u Najafu sreo sa velikim ajatolahom Alijem Sistanijem, što je bio snažan signal za suživot u zemlji rastrganoj nasiljem.

Američka invazija 2003. gurnula je Irak u godine sektaških sukoba. Sigurnost je poboljšana od sloma Islamske države 2017., ali Irak je i dalje pozornica za globalno i regionalno rješavanje sukoba, naročito za rivalstvo SAD-a i Irana na iračkom tlu.

Sistani (90) je među najuticajnijim ličnostima šijitskog islama, u Iraku i šire, a ovo je bio prvi i istorijski susret nekog pape i najvišeg duhovnog vođe šijita.

“Vjersko i duhovno vodstvo mora odigrati veliku ulogu da se zaustavi tragedija (…) i podsticati strane, posebno velike sile, da mudrost i razum prevladaju i izbrišu jezik rata”, saopštio je Sistani nakon susreta sa papom Franjom.

Njihov susret održan je u Sistanijevom skromnom domu u Najafu, gdje boravi decenijama.

Susret vjera

Iako se Abraham smatra ocem hrišćana, muslimana i jevreja, na međuvjerskom događaju u Uru nije bilo jevrejskih predstavnika.

U iračkoj jevrejskoj zajednici 1947. bilo je oko 150.000 jevreja, a sad ih je vrlo manje.

Lokalni crkveni dužnosnik rekao je da su jevreji kontaktirani i pozvani, ali je situacija za njih bila “komplikovana”, pogotovo jer nemaju strukturiranu zajednicu. Međutim, ranijim događajima u većinom muslimanskim zemljama prisustvovao je viši jevrejski predstavnik.

“Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz religioznog srca: oni su izdajice religije”, rekao je papa Franjo u Uru. “Mi vjernici ne smijemo ćutati kada terorizam zlostavlja religiju, uistinu, nedvosmisleno smo pozvani da otklonimo sve nesporazume.”

Militanti Islamske države, koji su pokušali uspostaviti kalifat u nekoliko država, pustošili su sjevernim Irakom od 2014. do 2017. i ubijali hrišćane, ali i muslimane koji su pružali otpor pobunjenicima.

Iračka hrišćanska zajednica, jedna od najstarijih u svijetu, naročito je razorena za vrijeme američke invazije i brutalnog nasilja militanata Islamske države koje je uslijedilo. Bilo ih je 1.5 miliona, a danas ih je tek 300.000.

“Trijumf vrlina”

Papa Franjo je u Uru pohvalio mlade muslimane koji pomažu hrišćanima u popravljanju svojih crkvi “kad je terorizam napao sjever ove voljene zemlje”.

Rafah Husein Baher, pripadnik male, drevne sabejske religije, zahvalio je Papi što je putovao uprkos mnogim problemima u zemlji, koji uključuju nagli porast slučajeva koronavirusa i nedavni niz raketnih napada i napada bombaša samoubica.

“Vaša posjeta predstavlja trijumf vrlina, to je simbol zahvalnosti Iračanima. Blagoslovljen onaj koji iskorijeni strah iz duša”, rekao je Baher.

Papa Franjo započeo je svoju četverodnevnu posjetu Iraku u petak, a u subotu će u Bagdadu predvoditi misu u katedrali svetog Josipa.

U nedjelju putuje na sjever do Mosula, nekadašnjeg uporišta Islamske države u kojem crkve i druge zgrade još uvijek nose ožiljke od sukoba.