BREGU: Potpuno bez naknade za roming od 1. jula na Zapadnom Balkanu

Naknada za roaming u zemaljama regije potpuno će nestati od 1. jula, što će građanima ovih zemalja, ali i poslovnim subjektima značiti i više novca u budžetu, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

S obzirom na to da je pandemija uticala na ekonomski razvoj zemalja, Vijeće za regionalnu saradnju ocjenjuje da bi se boljom saradnjom među njima mogle napraviti značajne uštede.

Kao primjer, Bregu izdvaja “zelene koridore”. Radi se o međunarodnim transportnim linijama za prevoz životnih namirnica i drugih neophodnih roba, koji su otvoreni 13. marta 2020. godine.

Dogovorom država Centralnoevropskog trgovinskog sporazuma (CEFTA), u kom su od 2006. Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija i Kosovo, odobrena je lista hrane, ljekova i medicinske opreme koja po ubrzanoj proceduri prelazi granice.

Od 1. jula više neće biti rominga između šest zemalja Zapadnog Balkana. Šta će to značiti za građane, ali i poslovne subjekte?

Bregu: Građani će imati malo više novca u džepu, onoga koji bi bio potrošen ako bi plaćali te račune u regiji zbog tarifa uzrokovanih roamingom. Kao drugo, mislim da je važno naglasiti da se nije samo povećao broj ljudi koji koriste internet, već smo tokom pandemije shvatili da se povećala količina vremena koju ljudi provode na internetu, što, takođe, daje određenu težinu. Primijetili smo da mladi u regiji smatraju olakšice u romingu jednako korisnim kao slobodu kretanja, i smatram da će i za ovu target grupu ovo biti odlična poruka.

Kada pročitamo podatke iz, recimo, dvije godine unazad kada su naknade za roaming počele da padaju, s ponosom možemo reći da smo povećali svjesnost ljudi u regiji i da jedan od dva građanina Zapadnog Balkana smatra da je regionalni Sporazum o roamingu pomogao da uštede mnogo novca.

To je jako korisno i za poslovnu zajednicu, takođe, te je imalo pozitivan uticaj na njih. Oko 38 odsto poslovnih subjekata u regiji kažu kako im je to mnogo pomoglo, ali ima i 28 odsto onih koji nisu svjesni regionalnog sporazuma i zato ćemo sada početi, recimo, solidnu i veliku kampanju o tome šta se dešava nakon 1. jula.

Smanjenje i implementacija Sporazuma o roamingu u prvim mjesecima je pokazala povećanje u protoku informacija, dok je roaming u regiji praćen značajnim smanjenjem troškova rominga. Mada, bilo je teško putovati tokom protekle godine, zbog pandemije, ali smanjenje je od 83 do 96 posto. Tako da se radujemo 1. julu, kada nećemo platiti ništa.

Jedinstveno tržište za Zapadni Balkan

Čini se kako je pandemija pokazala sav značaj regionalne saradnje. Kreiranje regionalnog tržišta je jedna od stvari koje Vijeće za regionalnu saradnju planira da uradi. Kakvi su signali iz zemalja regije po ovom pitanju?

Bregu: Mi smo puno radili i mislim da je bilo odlično što su lideri u regiji prihvatili u novembru plan o zajedničkom regionalnom tržištu. To nije neka nauka. To spaja volju šest donosilaca političkih odluka u regiji da se udruže i pokušaju da stvore jedno tržište za svih šest.

Tržište koje će imati zajedničku politiku u oblasti inovacije, industrijalizacije, čak i pomoći turizmu i tako dalje. Ono što mislim da će biti najvažnije je da će se, od sada, ne samo fokusirati na to da se dostavi ono što treba. Očekujemo da se prve stvari koje će biti na tom polju predstave na Berlinskom samitu, što će se desiti do jula, naročito one koje se tiču slobode kretanja u regiji sa ličnim kartama.

Takođe, i druge stvari, kao što su razgovori o prihvatanju kvalifikacija i profesija. Iznad svega, postoji još nešto. Vidjeli smo koliko košta nesaradnja u regiji. Vidjeli smo kako se virus širi među ekonomijama i značajan gubitak života. Vidjeli smo i nekoordinirane mjere karantina i lockdowna i zatvaranje granica koje su stvarane i čepove na granicama.

Reagovali smo odmah u uspostavljanju zelenih koridora, kako bi ljekovi medicinska oprema i neophodne potrepštine mogle da se prevoze u regiji. Sjetićete se da je to bilo jako važno, jer smo u početku imali manjak opreme u bolnicama, poput ventilatora, briseva, testova, između ostalog.

Danas mogu reći da je taj pristup, kojeg su sprovele sve ekonomije regije, uz evropske partnere koji su nam puno pomogli, kao i sve regionalne organizacije koje rade u ovoj oblasti, doveo do toga da je 80 odsto svih kamiona koji su koristili zeleni koridor imalo koristi od ove vrste prioritetnog tranzita i pojednostavljenih procedura tokom 2020. To je dovelo do smanjenja troškova trgovine.

Zamislite samo da za svaki minut koji vozač kamiona kasni zbog redova na granici, gubi dva eura po minuti. Tako da, ako izračunamo, to znači da, ukoliko su naše granice prohodne 24 sata svaki dan u sedmici, kako bi se omogućio slobodan protok robe i lijekova, onda bismo uštedili 800 miliona eura godišnje.

Do ljeta ukinuti vizni režim BiH i Kosova

Pomenuli ste dobrobiti, ali šta je s preprekama. Jedna od stvari koje ste spomenuli, je putovanje sa ličnim kartama između zemalja Zapadnog Balkana. Ali, postoje tu neki problemi, poput slučaja Kosova, kojem treba viza za putovanja.

Bregu: Zato sam i pomenula putovanje sa ličnim kartama u regiji. Samo da razjasnimo poziciju Vijeća za regionalnu saradnju. Mi smo fokusirani na to da radimo, razvijamo i održavamo regionalni pristup, kao tijelo koje može da pomjeri agendu od koje građani ove regije mogu imati korist.

Znamo da ima problema, a ovo je jedan od onih zidova koji treba biti srušen u regiji -vizni režim.

Postoje bilateralni sporazumi između različitih ekonomija u regiji, njih četiri koje između sebe mogu putovati s ličnim kartama, kao Albanija i Sjeverna Makedonija, ili Crna Gora, ali postoji i vizni režim između Kosova i Bosne i Hercegovine. A vizni režim nije, da tako kažem, problematičan samo za one koji bi željeli u posjetu, samo iz turističkih razloga.

Ponajprije je to veliki problem za mlade i veliki problem za poslovnu zajednicu. Njima bi trebalo biti dozvoljeno i trebala bi im biti data prilika da putuju, naročito sada u postpanedmijskom oporavku, i nađu nove načine da razvijaju biznis i traže partnere. Nadamo se da ćemo imati dobre rezultate ako ne do ovog ljeta, onda definitivno prema dogovoru svih ekonomija da zdušno rade na tome.

Dotakli ste se i međusobnog priznavanja diploma.

Bregu: Kao što sam rekla, to će pomoći jako puno mladim ljudima, poslovnoj zajednici, a nadamo se da će dati zamaha i cirkulaciji ljudi koji imaju diplomu, ali u svojoj domovini ne mogu naći posao. Priznavanjem njihovih diploma i profesija mogu slobodno da se kreću i, zašto da ne, nađu posao u drugoj nekoj ekonomiji u regiji. To je smisao priznavanja diploma.

Zamislite samo da ovo nije bilo odgođeno prije dvije godine, priznavanje diploma i kvalifikacija, možda bismo imali bolji tim ljekara i sestara koji bi bio spreman da pomognu jedni drugima u vrijeme pandemije. Ovo navodi na još jednu poruku da mi i mimo krize moramo naći neki mehanizam da se ovo dogodi i da osnažimo one koji su već tu. Znamo da će u jednom trenutku ovo podrazumijevati neke kratkoročne političke interese, ali moramo naći pragmatična rješenja

Zabrinutost zbog dezinformacija

Prvi put ove godine Vijeće za regionalnu saradnju će uraditi i barometar o sigurnosti u zemljama regije. Zbog čega ste ovo pitanje sada smatrali važnim?

Bregu: Prvo, jer je Vijeće za regionalnu saradnju fokusirano, a to nam stoji i u opisu posla, da prati i sigurnosna pitanja u regiji. Mi smo organizacija koja je odgovorna za, pored ostalog, regionalni pristup prijetnji sigurnosti.

Sada smo htjeli da vidimo kakva je situacija. Jedan od razloga je veliko korištenje interneta i mnogo ljudi, naročito naše djece, mogu biti suočeni sa, ako ne sajber napadima, ono krivim informacijama.

Mogu reći da 67 odsto građana Zapadnog Balkana kažu da su zabrinuti zbog cirkulisanja dezinformacija u kontekstu COVID-a 19. Njih 57 odsto kazalo je da je najmanje jednom mjesečno naišlo na vijest ili informaciju za koju vjeruju da predstavlja iskrivljivanje realnosti i ovdje se referiram na dezinformacije.

Lažne vijesti, lažni narativi, i to će se sve naći u našem izvještaju, kao novi izazovi u regiji. Pored toga, biće i procjene pomoći zemalja, kao i kakva je uloga u toj podjeli pomoći drugih, kao što su Rusija i Kina koje su ove godine bile više aktivne.