ĐUROVIĆ: Revidirana metodologija otežava poziciju Crne Gore

Revidirana metodologija pregovora sa Evropskom unijom (EU) pristrasna je prema Srbiji i otežava poziciju Crne Gore, jer ne daje jasna pravila pregovaranja, kojih se država mora pridržavati, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.

Đurović je u intervjuu agenciji MINA rekla da se pravila procesa pregovora i pristupanja EU stalno dopunjuju, kako pristupaju nove države članice i kako Unija dobija mnogo naučenih lekcija iz samog procesa, bilo da su one pozitivne ili negativne pouke.

Ona je kazala da je Crna Gora kada je počela pregovore, prije devet godina, u pregovaračke pozicije morala da ugraditi sve naučene lekcije pristupanja Bugarske, Rumunije i Hrvatske, kada je i nastala klauzula o balansu – formalno pravo EU da zaustavi pregovore u svim oblastima, ako nema rezultata u oblasti vladavine prava.

To se, dodaje Đurović, pokazalo nedovoljnim, jer su stigle prve naučene lekcije Crne Gore i Srbije iz procesa pregovora.

“Pokazalo se da procesu pregovora ponestaje energije i dinamike, da se više bavimo formom nego suštinom i da se ključne reforme odlažu ili sprovode selektivno i nepotpuno”, rekla je Đurović.

Kako je istakla, došlo je do novog talasa “zamora od proširenja” među državama članicama EU i novog talasa “zamora od obećanja da su vrata EU otvorena” među zemljama regije.

“Pokazalo se da je Unija, koja je preokupirana drugim vrućim temama, stavila proširenje u drugi plan, a vidljivost procesa čuva kroz promociju pomoći u pandemiji, obećanju novih infrastrukturnih projekata koji se grade pretpristupnom podrškim i kreditima evropskih banaka, te promocijom zajedničke regionalne ekonomske zone”, kazala je Đurović.

Sa druge strane, navodi ona, zemlje regiona, sagledavajući šta se dešava sa obećanjima datim Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da će početi pregovore, i Kosovu da će jednostavnije putovati kroz Šengenski prostor, usporile su suštinske reformske aktivnosti, jer je povjerenje u data obećanja EU poljuljano.

Đurović je kazala da se u takvoj situaciji, uoči pandemije, u februaru prošle godine pojavljuje takozvana nova metodologija pregovora, koja je trebalo da pojasni, ali i pooštri nova pravila pregovaranja, kako za Crnu Goru i Srbiju, tako i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“U međuvremenu, nije došlo do otvaranja pregovora sa dvije potonje zemlje, a sve nas zajedno, zaustavila je i pandemija, pa smo na prvo mjesto prioriteta stavili borbu protiv COVID-19 i mjere za pomoć posrnuloj privredi”, navela je Đurović.

Ona je kazala da se poslednjih mjeseci pojavila serija nezvaničnih dokumenata, non pejpera, koji su predlagali različite modele za davanje nove energije procesu pregovora, „što je na kraju pretvoreno u još jedno “uputstvo” za primjenu nove metodologije pregovora, ovaj put samo za Crnu Goru i Srbiju”.

“Najkraće rečeno, revidirana metodologija je uputstvo za ubrzanje procesa pregovora uz jačanje mehanizma pozitivne i negativne uslovljenosti. Ništa spektakularno, ali se stvari ipak pomjeraju sa tačke mirovanja”, istakla je Đurović.

Najznačajnija stvar u tom uputstvu za primjenu nove metodologije pregovora, kako je ukazala, je uvođenje takozvanih političkih međuvladinih konferencija EU i zemlje koja pregovara.

“Logika djeluje jednostavno: kad već nema međuvladinih konferencija na kojima se nešto “otvara” ili “zatvara”, hajde da budemo inovativni, pa smislimo konferencije, koje će se jednostavno zvati “političke”, iako takvo nešto ne stoji u našim Pregovaračkim pozicijama po kojima se vode pregovori”, dodala je Đurović.

Prema njenim riječima, sve se vraća na politički dijalog.

“Da se svi uključe i saopšte svoje pozicije o političkim prioritetima pristupanja, da ponove značaj vladavine prava, vrate se svojim glasačima i saopšte svojim građanima kako smo svi za EU integracije, naravno, “jednom, kad se steknu uslovi za to””, kazala je Đurović.

Ona je ocijenila da nova metodologija do sada nije dala mjerljive i konkretne rezultate kada je u pitanju dinamika pregovora.

Đurović je kazala da se u toj metodologiji ne slaže sa izričitim stavom EU da ne treba inovirati akcione planove za poglavlja 23 i 24, ocjenjujući da je to samo u interesu Srbije, koja ima inovirane akcione planove i po njima izvještava.

“Srbija ima jasne mjere i rokove, koji se mogu pratiti. Međutim, to nije u interesu Crne Gore, jer mi imamo zastarjele akcione planove iz 2015. godine, po kojima se već godinama ne izvještava, jer se mnogo toga promijenilo. Kod nas, Komisija povremeno pita, a mi odgovaramo na pitanja”, navela je Đurović.

To je nivo pregovaranja, podsjeća ona, bio je aktuelan u vrijeme Upitnika Evropske komisije u jesen 2009. godine.

“Danas to nije u redu. Trebalo bi da smo bar malo napredovali za ovih 12 godina. Izgleda kao da nismo, jer mi danas izvještavamo “at hoc”, šta nas pitaju, a to nije dobra pozicija, jer nemaš strategiju, što je osnova za uspješne pregovore”, rekla je Đurović.

Ona smatra da je revidirana metodologija pristrasna prema poziciji Srbije, i da otežava poziciju Crne Gore, jer ne daje jasna pravila pregovaranja kojih se država moramo pridržavati.

“Zato nam se i dešavaju ova “iskakanja” u predlaganju zakona od strane poslanika a ne Vlade, bez normalnih procedura i usaglašavanja, bez jasne uloge Vlade u samom procesu, ili predlaganja propisa bez javne rasprave”, rekla je Đurović.