LAŽNI ISPRAĆAJI U GAZI I REKETIRANJA U IZRAELU: Kako su društvene mreže uticale na izraelsko-palestinski sukob?

Dok se sukob Izraela sa Palestincima razbuktavao na terenu, društvene mreže su postale prostor za viralno emitovanje tenzija. Dezinformacije o eskalacija nasilja između Izraela i Palestine i širile su se društvenim mrežama.

“Viralne” objave, a neke je sponzorisala i izraelska vlada, često sadrže lažne tvrdnje. Društvene mreže, prije svih Facebook i Twitter, nisu zauzele snažan stav o polarizirajućim dezinformacijama o ovom sukobu.

Lažni ispraćaji u Gazi i raketiranja u Izraelu

Video isječci, infografike, tweetovi i memovi koji važne detalje pogrešno prikazuju ili krive istinu – u korist ili na štetu i Izraelaca i Palestinaca – šire se društvenim mrežama, gdje su neki postali viralni jer su ih podijelile poznate osobe, pa čak i vladine stranice na društvenim mrežama.

Na primjer, prošle sedmice je portparol izraelskog premijera Benjamin Netanyahua, Ofir Gendelman, objavio na Twitteru video snimku eksplozija, pozicionirajući je kao trenutnu u jednoj ulici u Gazi. Zapravo je to bio isječak iz 2018. za koji se vjeruje da prikazuje rakete poslate iz Sirije ili Libije, izvijestio je New York Times.

Twitter je u četvrtak uklonio objavu jer sadrži obmanjujući sadržaj, navodi ovaj list.

Inače, Izraelske obrambene snage (IDF) snažno su prisutne na mrežama. Imaju 1,3 miliona pratilaca na Twitteru i više od 70.000 na TikTok-u, gdje objavljuje videozapise svojih snaga u akciji i scene iz Izraela.

Slično tome, slika dva zagrljena dječaka prekrivena prašinom postala je viralna na nekoliko platformi, a predstavljena je kao slika dva brata iz Gaze. Reuters je potvrdio da fotografija prikazuje dva sirijska dječaka nakon bombaškog napada 2016. godine.

Jedna od slika koja se dijelila društvenim mrežama je i ona fotografa koji navodno plače tokom upada izraelskih snaga u džamiju Al-Aksa. Međutim, čovjek na slikama je irački fotograf koji je plakao u januaru 2019. godine nakon što je njegov tim eliminisan iz azijskog kupa, piše Reuters.

S druge strane, izraelski mediji su nedavno objavili priču o videu u kojem se vidi kako navodno Palestinci u Gazi održavaju lažne sahrane te kako bacaju tabut (dasku na kojoj se nosi tijelo pokojnika) zamotan zastavom, nakon što su čuli policijsku sirenu, i bježe od policije. Potom se vidi kako se mladić, lažni pokojnik, ustaje s tabuta i bježi.

Mediji su to predstavili kao dokaz da Palestinci održavaju lažne sahrane i preuveličavaju broj ubijenih u sukobu. Međutim, riječ je o starom videozapisu iz prošle godine koji se može naći na YouTube i koji ustvari prikazuje jordansku porodicu koja drži lažnu sahranu tokom pandemije korona virusa.

Kroz WhatsApp grupe se sedmicama šire dezinformacije, blokovi tekstualnih, video i audio snimaka. Oni na hebrejskom tvrde da se palestinske rulje u Izraelu spremaju napasti izraelske građane, a u drugim na arapskom jeziku se upozorava da Izrael sprema kopneni napad na Gazu.

Istovremeno sve strane, a po brojnosti najviše palestinski aktivisti tvrde da društveni mediji cenzurišu ili uklanjaju njihove objave o sukobu ili im blokiraju račune.

Instagram i Twitter za to krive tehničke propuste.

Jedan je od primjera, koje je objavio Arab News sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, da je Instagram sakrio arapski hashtag Al-Aksa – referencu na jeruzalemsku džamiju, žarište posljednje runde nasilja.

Instagramova matična kompanije Facebook rekla je za New York Times da je uklanjanje Al-Akse “greška u prijevodu uzrokovana činjenicom da se fraza pojavljuje u imenima nekoliko organizacija – skupina koje su SAD odredile kao terorističke organizacije”.

Milionska publika

Kao izuzetno popularna mreža pokazao se TikTok poznat po jednostavnosti jer na njemu videoisječak može napraviti i dijete od 12 i starac od 90 godina. TikTok je doveo sukob na ekrane telefona ljudi širom svijeta. Snimke raketne vatre iznad Izraela, razaranja u Gazi i palestinskih protesta postale su “viralne” na toj mreži.

“Ovdje je i pitanje veličine publike, a znamo da TikTok ima otprilike 732 miliona mjesečno aktivnih korisnika širom svijeta. Dakle, ako nešto objavljujete, velika je vjerovatnost da će to vidjeti mnogi ljudi”, kazao je za BBC Chris Stokely-Walker, autor knjige TikTok Boom: Kina, SAD i borba velikih sila za društvene medije.

Jedan videozapis koji navodno prikazuje ljude koji bježe od izraelskih napada u Gazi, objavljen pod hashtagom američkog portala Muslim, ima više od 44 miliona pregleda na TikToku. I pristalice Izraela također su aktivne na ovoj mreži. Jedan videozapis koji navodno prikazuje izraelskog vojnika kako štiti Palestinku od kamenja koje baaju palestinski demonstranti pregledan je više od 1,5 miliona puta u toj aplikaciji.

Mijenjaju li ove poruke i videozapisi na društvenim mrežama stavove ljudi, naprimjer u Sjedinjenim Državama koje se često smatraju kao najjači izraelski saveznik? Prema nedavnoj Gallupovoj anketi, 75 posto Amerikanaca još uvijek ima pozitivne stavove o Izraelu, ali povećava se broj naklonjenih Palestincima.

Primirje stupilo na snagu

Palestinski protesti buknuli su u aprilu dok je izraelski Vrhovni sud odlučivao o deložaciji palestinskih stanovnika iz Šeik Džaraha, četvrti između istočnog i zapadnog Jeruzalema koju je okupirao Izrael, kako bi se stvorio mjesto za izraelske naseljenike, piše Business Insider.

Vrhovni sud je odgodio odluku, kako je izvijestio The Times of Israel.

Rastuće tenzije došle su do izražaja 7. maja, kada je izraelska policija tokom ramazana, mjeseca muslimanskog posta, upala u islamsku svetinju džamiju Al-Aksa, ozlijedivši više od 200 ljudi, prema podacima humanitarne organizacije Palestinski Crveni polumjesec.

Nasilje je eskaliralo i dovelo do toga da je Hamas, palestinska islamistička skupina, ispalio rakete na Izrael iz Gaze, a zatim je Izrael uzvratio zračnim udarima na Gazu. Broj žrtava u regiji dosegnuo je gotovo 200 Palestinaca, prema navodima lista New York Times i deset Izraelaca, kako izvještava Reuters.

Primirje između Izraela i palestinske grupe Hamas stupilo je na snagu rano u petak ujutro 21. maja. I Izrael i Hamas su proglasili pobjedu u međusobnom konfliktu.

Izraelska vojska je u petak, 21. maja objavila da je tokom 11 dana vojne operacije nazvane “Čuvari zida” “ubila oko 200 pripadnika ekstremističkih organizacija Hamas i Islamski džihad i uništila oko 100 kilometara podzemnih tunela koje ekstremisti između ostalog koriste za napade na Izrael”.

Hiljade ljudi u Gazi i na palestinskim teritorijama nedugo nakon početka primirja izišle su na ulice slaveći prekid sukoba, mašući zastavama i prstima pokazujući znak pobjede, dok su zvaničnici Hamasa upozorili da su im “prsti na obaračima”.