AVGANISTAN: Talibani su se vratili – šta dalje?

Situacija u glavnom gradu Avganistana Kabulu brzo se mijenja pošto su talibani ušli u grad i zauzeli većinu njegovih djelova, uključujući predsjedničku palatu. To se dogodilo dok je avganistanski predsjednik Ašraf Gani bježao iz zemlje, a bezbjednosne snage u gradu nestale, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Iako je mnogo toga nepoznato, evo nekoliko ključnih pitanja za ratom razoreni Avganistan dok ekstremna islamistička grupa preuzima kontrolu nad cijelom zemljom.

Šta se dogodilo s demokratski izabranom avganistanskom vladom?

Međunarodno priznata vlada u Kabulu uveliko se urušila.

Predsjednik Ašraf Gani odletio je iz Avganistana 15. avgusta, prepustivši vlast talibanima pošto su njihovi borci opkolili Kabul, a potom i ušli u prijestonicu. Sletio je u susjedni Tadžikistan i, prema izvještajima, odlazi u treću zemlju.

Ključni članovi Ganijeve administracije – uključujući prvog potpredsjednika Amrulaha Saleha, žestokog kritičara talibana, savjetnika za nacionalnu bezbjednost Hamdulaha Mohiba, i Fazela Fazlija, šef administrativne kancelarije predsjednika – takođe su pobjegli iz zemlje.

Neki visoki vladini zvaničnici, uključujući ministre, ostali su u gradu.

Ko sada upravlja?

Čini se da su avganistanske bezbjednosne snage djelimično kontrolisale grad do kasno uveče 15. avgusta, ali su ga brzo prepustile talibanskim borcima.

Nakon što su se u početku obavezali da neće ući u grad, talibani su naveli da su poslali svoje borce u “neke djelove” grada, navodno radi održavanja reda i sprečavanja pljački.

Bilo je izvještaja o sporadičnoj pucnjavi po gradu, ali izgleda da nije bilo većih borbi.

Neki avganistanski vojnici i policajci su viđeni kako napuštaju svoje položaje, skidaju uniforme i bježe sa svojim oružjem.

Talibanski borci brzo su preuzeli kontrolu nad svim vladinim zgradama i talibanski komandanti su prikazani kako idu kroz predsjedničku palatu u centru Kabula i skidaju avganistansku zastavu u, kako se čini, kancelariji predsjednika Ašrafa Ganija.

Međunarodni aerodrom u Kabulu i dalje kontroliše nekoliko hiljada američkih vojnika koji obezbjeđuju odlazak iz Kabula stranih diplomata, stranaca i Avganistanaca koji su radili za strane entitete.

Omar Samad, bivši avganistanski diplomata u Evropi, rekao je da su “svuda bezbjednosne jedinice, ali da nema komandanta pošto je najviši ešalon napustio zemlju”.

Hamid Karzai, uticajni bivši predsjednik Avganistana, objavio je 15. avgusta stvaranje “koordinacionog savjeta” koji će nadzirati miran prenos vlasti.

U tročlanom savjetu se nalaze Abdulah Abdulah, drugi najviši vladin zvaničnik u Kabulu, i Hekmatjar Gulbudin, jedan od najozloglašenijih bivših gospodara rata u Avganistanu i bivši vođa ekstremista.

“Čini se da ovaj savjet upravlja”, kaže Ali Adili, istraživač u Avganistanskoj analitičarskoj mreži, nezavisnom tink-tenku u Kabulu.

“Međutim, nije jasno ko je dao ovlašćenje za taj savjet”, dodao je on.

“Formiranje savjeta tek treba da donese povjerenje ljudima u Kabulu.”

Dodatno je nejasno da li će savjet biti formiran pošto su talibani počeli da ulaze u Kabul 15. avgusta.

Kakva vlada će se vjerovatno pojaviti?

Avganistanski ministar unutrašnjih poslova Abdul Satar Mirzakaval rekao je da će vlast biti predata prelaznoj administraciji.

Talibani su izgleda odbacili te tvrdnje, insistirajući da očekuju potpunu predaju vlasti.

“Bojim se da će talibani direktno preuzeti vlast ili ćemo imati privremenu vladu koja će u suštini predstavljati talibane “, rekao je Harun Rahimi, docent prava na Američkom univerzitetu u Avganistanu u Kabulu.

“U tom slučaju, budući politički sistem vjerovatno neće biti inkluzivan, što će navesti mnoge Avganistance da ga smatraju nametnutim i nelegitimnim”, dodao je on.

Američki zvaničnici su rekli da Vašington neće priznati talibansku vladu ako ekstremistička grupa nasilno preuzme vlast.

Talibani su ranije naveli da se zalažu za prelaznu vladu ako se Gani povuče.

Međutim, nije jasno da li će ispuniti obećanje.

“Sada kada je Gani pobjegao, u narednih dan ili dva znaćemo da li idemo ka širokom aranžmanu ili jednopartijskom sistemu, mada znaci ukazuju na inkluzivniji prelazni period”, rekao je Samad.

Torek Farhadi, bivši savjetnik avganistanske vlade, rekao je da će, ako bude inkluzivnijeg privremenog aranžmana, talibani vjerovatno dominirati, ali da bi moglo biti mjesta za druge političke aktere, iako očekuje da će to biti manje poznate ličnosti umesto ljudi iz sadašnje političke elite u Kabulu.

“Talibani će vjerovatno formirati vladu po svom izboru, s predstavnicima svih provincija i etničkih grupa, ali ne nužno s političkim ličnostima koje znamo”, rekao je Farhadi.

Šta će biti na duži rok?

Vjerovatno će doći do vlade u Kabulu u kojoj dominiraju talibani, kažu analitičari.

Tokom njihove ranije vladavine, vlast je bila centralizovana u rukama “amira ul-mominina” ili vođe vjernika.

Vrhovni vođa je bio šef države i imao je najviši autoritet. To je bio Mula Omar, duhovni vođa i osnivač talibana.

Talibani su odbacili demokratiju i izbore, tvrdivši da su “uvezeni iz inostranstva”.

Nije jasno hoće li talibani ponovo uspostaviti svoj brutalni režim.

Kada su vladali Avganistanom od 1996. do 2001. godine, fundamentalistički islamisti tlačili su žene, masakrirali etničke i verske manjine i zabranili muziku i televiziju.

Prve indicije ukazuju na to da će ekstremisti ponovo nametnuti mnoge svoje represivne zakone i retrogradnu politiku u Kabulu – kako su radili u drugim gradovima i mjestima širom Avganistana koje su zauzeli.

Ekstremistička grupa zabranila je ženama da rade izvan kuće, strogo ograničila obrazovanje djevojčica i zahtijevala da žene budu u pratnji muškog rođaka ako izlaze iz svojih domova.

Takođe je bilo i nekoliko izvještaja da su mlade žene primoravane da se udaju za talibanske borce.

I pored toga, ekstremisti su nastojali da predstave umjerenije lice obećavajući da će poštovati prava žena i štititi i strance i Avganistance.

“Uvjeravamo ljude, posebno u gradu Kabul, da su njihova imovina i njihovi životi bezbjedni”, rekao je 15. avgusta portparol talibana Suhail Šahin.

Koliko će uticaja, ako uopšte, imati spoljne sile na vladu predvođenu talibanima kako bi se osigurala zaštita ljudskih prava?

Zapadne sile ranije su se obavezale da će ostati angažovane u Avganistanu čak i poslije odlaska svojih snaga iz zemlje do 31. avgusta.

“Od ključnog je značaja da, kako je obećano, međunarodna zajednica ponovo ne ode i ne napusti Avganistan, kao što je to bio slučaj između 1989. i 2001. godine”, rekao je Samad.

“Takođe je imperativ da se talibani ponašaju na način koji može zadržati međunarodnu pažnju i podršku, posebno u pogledu njihove politike ljudskih (i) rodnih prava i određenih osnovnih sloboda poput slobode izražavanja”, dodao je on.

Analitičari kažu da SAD i druge strane sile mogu uticati na ponašanje talibana ponudom međunarodne pomoći siromašnoj zemlji i zvaničnim priznanjem te grupe.

Posmatrači kažu da se Vašington kladi da će se talibani uzdržati da vladaju kao međunarodni parija, kao što su to radili devedesetih godina.

Nije, međutim, jasno da li je međunarodni legitimitet i dalje važan talibanima budući da su nadomak zauzimanja cijele zemlje – kasno uveče 15. avgusta kontrolisali su 27 od 34 avganistanske provincije.

“Ako talibani pokažu da nisu zainteresovani za sticanje domaćeg legitimiteta preko inkluzivne vlade, onda bi međunarodni legitimitet mogao biti jedan od rijetkih preostalih izvora uticaja”, kaže Rahimi.