Krivokapić: Političkog resetovanja u Crnoj Gori više nema

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić kazao je da će njegova Vlada ostati upamćena u istoriji kao jedna od najuspješnijih, ističući da neće biti “političkog resetovanja”, odnosno povratka na staro.

On je na početku govora istakao da da bi mu trebali dani priče za mjerljive rezultate rada njegove Vlade.

– Moja obaveza je da krenem od onoga što smo zatekli – bezakonje, tiha opstrukcija, od zarobljene države još zarobljenije pravosuđe, na svakom koraku dokaze nepotizma, praznu kasu i vični koji nas danas kritikuju ostavili su nas bez jednog jedinog ugovora za nabavku vakcina. Tvrdim vam da će ova Vlada ostati upamćena kao jedna od najuspješnijih u istoriji. Desila se prva smjena vlasti od 45. godine. Ta smjenjivost je prourokovala najvažniji element ovih dešavanja, a to je sloboda. Za razliku od prošlog vremena nema više progonjenih. Skup znanja, umijeća rezultirao je najvažnijim – domaćinskim rezultatom – rekao je Krivokapić na prezentaciji povodom obilježavanja prve godine rada Vlade.

On tvrdi da je prošlost priča da se možemo vratiti na staro.

– Političkog resetovanja u Crnoj Gori više nema. Da li to neko želi, naravno da je to njegovo pravo – poručio je Krivokapić.

On je poručio da su Vladi u centru zbivanja svi građani u svakom kutku Crne Gore.

Prelomne tačke

Prva prelomna tačka i izazov nove Vlade bio je, kako je rekao, zatečena prazna kasa.

– Imali smo težak zadatak da projektujemo ono što je realno – da će u budžetu biti 65 odsto sredstava u odnosu na 2019. godinu koja je bila najbolja turistička godina. I kada smo predali budžet, svi su tražili zakonske i pravne osnove da to bojkotuju. Da nije bilo takvog budžeta mi danas ne bi sjedjeli ovdje – naglasio je Krivokapić.

Drugi prelomni trenutak, kako je rekao, desio se u martu kada su odlučili da, kao jedina država koja ne vodi monetarnu politiku, uravnoteže ekonomiju i zdravlje.

– Iako smo imali jasne instrukcije Instituta za javno zdravlje, ali bez ikakvog pogleda šta će biti poslije toga. Odlučili smo se da kontrolom i sprovođenjem mjera ne uništimo mikro i mala preduzeća. Da smo to tada uradili danas pola tih preduzeća ne bi bilo u životu. Od prvog trenutka krenulki smo u rješavanje gorućeg problema – bitka za zdravlje je bitka za sve nas. U nedostatku vakcina, svaki naš trenutak koristili smo da obezbijedimo po pravilima, a ne po mjerama dogovora vakcine – naglasio je Krivokapić.

Ako bi, kako kaže, spojili projekciju budžeta i zdravstvene situacije, rezultat je 700 miliona prihoda za devet mjeseci, što je, ističe, pet puta više nego 2019. godine.

– Ova Vlada se zaduživala samo kada je morala – dodao je premijer.

Imali su, ističe, dva krizna trenutka, a jedan od njih je odluka da se poštuje sporazum potpisan 8. septembra prošle godine.

– Tada prilikom teške odluke da Vlada bude jasna, precizna i predvidiva opredijeli smo se da Tužilački savjet ima preporuke Venecijanske komisije, pa onda da se krene u donošenje zakona o Tužilačkom savjetu. Sada se vidi koliko je politička igra prisutna u tome. Jer matematički to ne zavisi od jednog čovjeka, ali nedostatak političke volje je uslovio da se ovaj problem riješi – kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, najteži trenutak zatečenog stanja je auto-put.

– Trenutak kada morate potpisati aneks 6 u vrlo specifičnoj situaciji i sa teškim pregovaračima. Tada smo se opredijeli da vrijeme završetka auto-puta bude 30 novembar, a da naknadno dođe do poravnanja – rekao je Krivokapić.

Premijer se osvrnuo na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ističući zaplijenu 4,5 tona kokaina i sprječavanje šverca duvana.

– Znate da se nije desilo nijedno ubistvo u mandatu ove Vlade, koje se dešavalo permanentno svakog mjeseca ranije u obračunu klanova. Da li se desilo da  jedan novinar nije bio zaštićen, a da je bio ugrožen na bilo koji način – naveo je Krivokapić.

Krivokapić se osvrnuo na prigovore da se Vlada stalno bavila crkvom i religijom.

– Pa da smo se samo tim bavili ne bi imali ovakve rezultate. Oni koji su to postavili kao temu, postavili su je jer zluradost vlada Crnom Gorom. Oni ne misle dobro ovom narodu – naglasio je Krivokapić.

Smatra da se moglo više uraditi, ali da je dat maksimum u datim okolnostima.

– Ali u odnosu na okolnosti i kontekst ove Vlade, mislim da niko nije mogao više uraditi – poručio je Krivokapić.

“Ne trebaju nam Lovćenske, već budžetske straže”

Premijer je rekao da su pokazali da je program značajniji od politike.

– Kao što je naš potpredsjednik rekao: “Nama ne trebaju Lovćenske, već budžetske straže. E te programske straže su programski budžet Crne Gore koja se oslanja na četiri programa „Evropa sad!”, „Crna Gora odmah!”, „Evropa ovdje!”, i „Crna Gora radi!”. Nudimo programe za boljitak Crne Gore, i zato smo neprijatelji bukvalno svim skoro političarima – naveo je Krivokapić.

On je poručio da se ne smije dozvoliti igra sa budžetom.

– Ovaj budžet je toliko uravnotežen da svako pomjeravanje može da ga ugrozi. I zato smo predvidjeli ako je moguće da se glasa u paketu, bez igre. Poruka ove Vlade je jasna – pametno održivo, inkluzivno za boljitak Crne Gore – naglasio je Krivokapić.

Umjesto ocjene, zahvalnost ministrima

On nije htio da govori o ocjeni ministara, ali se zahvalio ministrima, saradnicima, sekretarima i službenicima i svima koji su podržali Vladu i koji su se protivili protiv nje “jer je to vbio znak da budemo jači i vitalniji i održiviji”.

– Mi smo bili zajedno, jedinistveni i imali jedan drugačiji pristup koji se nije dosad desio – sloboda razmišljanja, prijedloga, kreacije i zato smo možda iozgledali malo čudno. Nije čudno da poslije diktatorskog režima takav vid demokratije bude i u Vladi. Upravo tako oslobođeni pojedinac može da da najveći doprinos i da iz njega izvučete najbolje – naglasio je Krivokapić.

“Neka naša trpnja bude mjera Crne Gore”

On se zahvalio i porodici za koju kaže da je trpjela “i trpi dan danas”.

– Neka ta naša trpnja bude mjera Crne Gore da bi se Crna Gora povratila na pravi put istinskih vrijednosti. Ne na ono što su bili mostovi koji su spajali kriminal i politiku, koji su uvlačili ljude koji ne znaju ništa osim da stavljaju i uzimaju i zbog toga smo podnosili krivične prijave da bi pokazali da ne može nekažnjivost da dominira u Crnoj Gori. Zato očekujem da će tužilaštvo i sudstvo da se porkene iz one močvare u koju ih je neko uveo jer bez toga ne možemo ići naprijed – poručio je Krivokapić.

On je rekao da o njihovoj posvećenosti putu evropskih integracija najviše govori to što svaka sjednica Vlade počinje pričom o ulasku Crne Gore u EU.

– To dovoljno govori o našoj posvećenosti tom putu i podršci naroda koji je porastao i za NATO i za pristup Crne Gore u EU za nekih 10 odsto – zaključio je Krivokapić.

Borovinić-Bojović: Žao mi je zbog frustracija i metoda “slanja u ćošak” i “gledanja u zid”

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je, predstavljajući rezultate njenog resora u prethodnih godinu dana, kazala da su 24 sata dnevno radili i vikendima i praznici, te da bi i više da se moglo.

– Naporno smo radili kako bi postigli odgovarajuće rezultate jer je građanin na prvom mjestu. Zatekli smo nula ugovorenih vakcina, i nulu vakcinisanih građana. Zatekli smo nizak stepen testiranja na koronavirus, neustavno objavljene spiskove građana u izolaciji, duge liste čekanja u Kliničkom centru i okretanje leđa svim ne-kovid pacijentima, loš sistem zakazivanja, ni metar kvadratnih izgrađšenih bolnica za 30 godina, niske plate zdravstvenih radnika… – kazala je Borovinić-Bojović.

Vlada je, kako je istakla, uspjela da obezbijedi više od 1,3 miliona doza vakcina, 60 odsto vakcinisanih punoljetnih građana. Obezbijeđene su, kako je rekla, nove kiseopnične stanice u više bolnica, testirano je šest puta više građana nego prošle godine.

– Obezbijeđena je najsavremenija terapija protiv kovid-19 infekcije. U KCCG-.u nadoknađeni su svi pregledi ne-kovid pacijenata od prošle godine koji su bili izuzetno dugi. KCCG radi punim kapacitetom bez prestanka. Uveden je efikasan sistem zakazivanja, ponovo je pokrenut program za prevenciju malignih bolesti, obezbijeđeno više od 20 miliona eura donacija – naglasila je ona.

Prema njenim riječima, radi se na konačnom smanjenju cijene ljekova.

– Prvi put u istoriji zdravstvenog sistema vrši se akreditacija laboratorija i mapiranje zdravstvenog sistema. Otvorena je jedinica hitne medicinske pomoći u Tuzima i Petnjic. Oni više ne zavise ni od koga, uskoro očekujemo i otvaranje ostalih – rekla je ministarka zdravlja.

Borovinić-Bojović je dodala da će kapitalni budžet za zdravstvo za 2022. biti 10 puta veći u odnosu na ovogodišnji.

– Najavljeno je povećanje plata svim zdravstvenim radnicima od 30 do 40 odsto koje se u ovolikom procentu nikada nije desilo u istoriji zdravstvenog sistema Crne Gore za kratko vrijeme – naglasila je ona.

U narednom periodu, kako je najavila, planirano je stvaranje uslova za izgradnju gradske bolnice u Podgorici, izgradnja i opremanje opšte bolnice u Pljevljima, izgradnja klinike za mentalno zdravlje, klinike za infektive bolesti, rekonstrukcija bolnice na Cetinju, Specijalne bolnice u Risnu, OB Berane, Doma zdravlja Ulcinj, Budva i Cetinje…

Borovinić-Bojović je naglasila da “prva demokratska Vlada radi u ekstremno teškim uslovima”.

– Rezultati uprkos tome nisu izostali. Žao mi je zbog frustracija i očiglednih prisjećanja na metode “slanja u ćošak” i “gledanja u zid”. U savremenoj medicini ove metode su odavno napuštene, prevaziđene i zaboravljene. Mi ne razmišljamo tenderski, već medicinski. Naša vizija nisu barijere i zidovi, već rad, izgradnja i nulta korupcija što je sinonim za zdravu Crnu Goru – zaključila je Borovinić-Bojović.

Milatović: Najbrža rastuća ekonomija u Evropi

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao je da je ekonomija prošle godine bila u dramatičnom stanju.

– Ekonomija je u 2020. doživjela najveći pad u istoriji Crne Gore u iznosu od 15,3 procenta. On kao takav bio je uslovljen kolapsom u turističkom sektoru koji je došao kao posljedica loših odluka prethodne Vlade. Pad sektora je bio 87 procenata. Zbog svega ovoga smo imali deficit budžeta od 11 procenata – naveo je Milatović.

Istakao je da je kriza ogolila sve strukturne probleme.

– Danas smo nažalost zemlja koja ima svakog četvrtog stanovnika na ivici siromaštva i po tome smo prva zemlja u Evropi. On tvrdi da je 50.000 stanovnika u posljednih 30 godina napustilo sjever države.

Kako je istakao, prosječne zarade u prethodnih deset godina skoro da nisu rasle.

– Minimalna zarada se povećala sa 190 na minimalnih 220 eura – samo za 30 eura za 30 godina što je dodatno dovelo do egzodusa građana Crne Gore u zemlje Evropske unije. Neke od ključnih realzovanih aktivnosti su mjere podrške privredi i građanima, ispravljanje nepravdi prema radinicma, inaprijeđen socijalni dijalog i dijalog sa privredom – kazao je Milatović.

Nakon akcenta na oporavak turizma, kako je naveo, došlo je toga da za devet mjeseci imamo 700 miliona eura prihoda od turizma.

On je istakao da su kao kruna svega došli rezultati.

– Imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi koja će rasti između 13 i 14 procenata. I prema očekivanjima EK u 2022. ćemo biti najbrže rastuća ekonomija sa rastom od 6,4 procenta – naveo je Milatović.

Bojanić: MKI oslobođen političkog zapošljavanja

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da je njegov resor za godinu dana bio suočen sa najmanje 365 izazova.

– Koliko smo uspješni građani će prepoznati. Zadesili su nas gotovo zaustavljeni radovi na prioritetnoj dionici autoputa. Ušli smo u pregovore, nije bilo jednostavno, ali smo uspjeli, i pitanje je dana kad ćemo se voziti ovom dionicom autoputa – kazao je Bojanić.

On je kazao da neadekvatna politika po pitanju izdavanja koncesija jeste nešto čime se bore i dan danas.

Istakao je da je MKI oslobođen političkog zapošljavanja, zaustavljene su kontroverzne javne nabavke i ostvarili uštedu od milion eura i podignuta je transparentnost rada ministarstva.

Napomenuo je i da je formirano odjeljenje za borbu protiv korupcije koje je predalo 13 informacija Tužilaštvu i Skupštini.

– Stvorili smo sve pretpostavke za puštanje dionice autoputa u saobraćaj, iako vam još ne mogu dati tačan datum. Tek nas očekuje i pravi posao u vezi ToMontenegra. Započeli smo istražno bušenje u potrazi za naftom i gasom u Crnoj Gori. Jako smo blizu rezervoaru i parametri temperature i pritiska nam daju za pravo da budemo optimisti – kazao je Bojanić.

Kašnjenje Agrobudžeta napravilo štetu građanima

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović da im je želja bila da od zatečenog stvore bolje i pravednije društvo.

– Imali smo neispunjene obaveze iz EU agende i zatekao nas je nedostatak transparentnosti. Godina je imala velike izazove, imali smo poplave, suše i požare. Imali smo privremeno finansiranje i kašnjenje agrobudžeta i apelujem da e ovo nikad više ne ponovi. Svaki poslanik koji misli da je nešto napravio sa kašnjenjem agrobudžeta napravio je štetu za sve građane Crne Gore – kazao je Stijović i dodao da će Agrobudžet ove godine biti u potpunosti realizovan.

Prema njegovim riječima, bilo je i drugih problema, rast cijena nafte, kovid pandemiju, nedostatak vizije razvoja sektora.

– Išlo se po liniji manjeg otpora bez ideje i posebno sam ponosan na moje kolege jer su naše ideje pokrenule razvoj sektora čak i sa manjim sredsvima nego prethodnici – rekao je Stijović.

– Borimo se da zaštitimo prirodne resurse, to vidite svaki dan. Resursi su bili uzimani na svaki način, besomučno, kao da sjutra ne postoji. Na svom djelu su pokazivali da im država nije sveta – rekao je Stijović.

Naveo je da su sve zaostale količine proizvoda prodate, te da se prvi put dešava da nema tržišnih viškova.

– Ovo ministarstvo nema politike, sem agrarne politike i to je jedina koja će se voditi – rekao je Stijović.

“Nema revanšizma, ali ima pravde”

Ministarka prosvjete nauke kulture i sporta, Vesna Bratić kazala je da je depolitizacija i donošenje novih zakona zahtijevalo angažovanje mnogih kapaciteta.

– Zatečeno stanje je gotovo svuda isto. Basnoslovne cifre su se bacale dok je narod gladovao, nije postojala finansijska kontrola. Zanemarena i neispunjana zakonska obaveza kulturne baštine, godinama zanemarena. Ignorisanje Svjetske doping agencije, duboko politizovan sistem u resoru u kojem politike ne smije biti. Tu je i neiskorišćavanje EU fondova, ruinirani školski objekti. Đački i studenti domovi takođe ruinirani. Nije preduzeta nijedna aktivnost za približavanje Crne Gore SEEIIST programi.

Ona tvrdi da je poboljšan položaj zaposlenih, naročito onih zaposlenih na određeno vrijeme.

– Ne ponižavajući nijedno zanimanje, prosvjetni radnici na određenom su primali platu samo deset mjeseci a dva ljetnja mjeseca prodavali kukuruz i krofne – kazala je Bratić.

Poručila je i da nema revanšizma “ali da ima pravde”.

Vraćeno 300 miliona eura nepovoljnih dugova

Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, rekao je da su imali zahtjevnu i tešku situaciju prije godinu dana kad su došli na vlast.

– Sjećam se razgvora sa MMF i drugima koji su rekli da ćemo rasti samo četiri odsto 2021. godine i da Crna Gora nema pristup tržištu kapitala što znači da se mora proći kroz fazu kontrolisanog bankrota. U poređenju sa takvom situacijom danas pričamo o povećanju plata kroz “Evropa sad”. To je pravi opipljivi rezultat Vlade koji niko nije moga o zamisliti prije godinu dana.

Ponovio je da je država bila pred bankrotom sa 50 miliona eura na računu.

– Imali smo i neadekvatno trošenje sredstava bez programskog budžeta. Kredit za autoput nije bio zaštićen od valutnog rizika. Nismo imali dječji dodatkak, minimnalna zarada je bila 220 eura, nismo imali udžbenike za djecu.

Od bankrota je, kako navodi, država spašena emisijom obveznica po najboljim uslovima za B kreditni rejting.

– Samo dva dana posle toga je Ukrajina sa istim rejtingom izašla na tržište i imala duplo većui kamatnu stopu – rekao je Spajić.

Vraćeno je, dodaje, 300 miliona eura nepovoljnih dugova. Jutros je zaključen aranžban sa Libijom po kome će se umjesto pet, vraćati tri miliona eura, rekao je Spajić.

– 200 miliona eura smo uštedjeli, bez smanjivanja plata, penzija socijalnih davanja. Imali smo Agrobudžet koji je bio iznad prošlogodišnjeg – kazao je ministar.

Ultimativni cilj Vlade je , kako navodi, je poboljšanje životnog standarda građana i ostanak mladih u zemlji.