Ko čuva državne dragulje?

Piše: Nebojša Redžić

Misterija koja prati zaplijenjene opale, a koju će nova guvernerka Centralne banke kao hipoteku naslijediti od svog prethodnika, nikako da se raspetlja. Sudski postupak nije okončan, ali upiti na koje bi po prirodni stvari mogla da odgovori Centralna banka, ostala su bez odgovora čak i nakon pitanja koja smo im poslali i uvjeravanja da ćemo na njih dobiti odgovore. Odgovora nema, a zašto su izostali, niko nam nije objasnio, iako je nakon uredno upućenih pitanja uslijedio telefonski poziv gdje su mi preporučili da odgovore na tražim u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, nego “onako”, na običan način. Obećanje da će mi odgovoriti do srijede u 10 nije ispunjeno, a na naknadni mail gde sam im napisao da i dalje očekujem odgovore – više niko nije odgovorio.

Ukratko, opali koji bi trebalo da se nalaze u trezoru Centralne banke Crne Gore vrijede, zavisno ko procjenjuje, između dvije i tri milijarde (!) eura, ima ih između 28 i 33 kg, a niko se ne usuđuje da kaže ima li istine u tvrdnji onih od kojih su opali oduzeti, da je negdje isparilo oko pet kilograma tog poludragog kamena! Da bismo neupućenima približili vrijednost dragocjenosti o kojoj pišemo, reći ćemo da – uzmete li sa gomile samo jedan grumen veličine oraha – imate odlične šanse da postanete milioner.

No, prije nego opišemo kako se već deceniju čuva tajna zvana opali, objavićemo pitanja na koja iz Centralne banke nijesmo dobili odgovore do zaključenja ovog teksta:

1. Da li se poludrago kamenje – opali, zaplijenjeni u akciji policije 2012. godine, a koji su potom proglašeni državnom imovinom Crne Gore i dalje nalaze u trezoru CBCG?
2. Koliko kilograma opala se nalazi (ako su i dalje tamo) u trezoru CBCG, s obzirom na to da strane u sporu iznose različite tvrdnje – od 28 kg do 33 kg?
3. Da li je sudski spor u vezi sa opalima okončan i hoće li oni biti prodati na način na koji je to tražilo Ministarstvo finansija u vrijeme dok je ministar bio Milojko Spajić?
4. Ima li istine u tvrdnjama zasupnika “oštećenih” da je iz trezora nestalo oko 5 kilograma opala?

Podsjetimo, afera opali aktuelizovana je prije dvije godine kada je tadašnji ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića Milojko Spajić pokušao da proda tu vrijednu imovinu koja je proglašena državnom, ali u tome nije uspio jer je obaviješten da sudski spor još nije završen. O tome kome će pripasti preko 28 kilograma poludragog kamena – opala koji se u Crnoj Gori nalaze duže od deceniju, odlučiće Sud u Kotoru. Postupak su pokrenule osobe od kojih su opali zaplijenjeni i čiji advokat tvrdi da vrijede oko tri milijarde eura.

Opali su, podsjetimo, zaplijenjeni od dvije osobe sa južnoafričkim pasošima marta 2012. Proglašeni su državnom imovinom i smješteni u trezor Centralne banke Crne Gore.

Kako su dragulji stigli u Crnu Goru

Kolekciju opala su preko aerodroma iz Ciriha na podgorički aerodrom u julu 2011. donijeli južnoafrički državljani Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski (Anthony Vernon Strelensky). Kasnije se ispostavilo uz kršenje carinskih propisa, što je krivično djelo.

Međutim, javnost je za njih saznala godinu kasnije, kada su Fenjek i Strelenski prijavili policiji Branka Ćupića, vlasnika budvanskog hotela “Belvi” optužujući ga da im je na “prevaru uzeo dragulje”.

Policiji su ispričali da ih je Ćupić 2011. sačekao na podgoričkom aerodromu, gdje su “zaobišli carinu” i poveo u hotel kao njegove goste a dragulje ostavio u hotelskom sefu. Kako je Ćupić, po njihovim tvrdnjama, godinu kasnije odbio da im vrati dragulje prijavili su ga policiji. Nakon prijave policija je zaplijenila dragulje, a podgorički Osnovni sud ih, u septembru 2012., trajno oduzeo.

Osim što su im oduzeti dragulji, Ćupić, Fenjek i Strelenski su prekršajno kažnjeni sa po 4.000 eura u aprilu 2013. godine. Presudu je izrekao podgorički Sud za prekršaje.

Od tada Fanjek i Strelenski pokušavaju pokretanjem sudskih postupaka da povrate dragulje. Postupke su pokretali i od njih odustajali pred sudom u Podgorici u dva navrata 2014. i 2019. i u Nikšiću 2017. godine. Posljednju tužbu protiv Crne Gore su predali kotorskom Sudu 9. januara ove godine.

Na njihov zahtjev taj Sud je donio i privremenu sudsku mjeru kojom je državi zabranjeno da otuđi opale.

“Tužioci traže povraćaj oduzetih opala. Predmet je u pokušaju da se riješi mirnim putem, upućen na medijaciju”, saopštili su iz kotorskog Suda.

Različite tvrdnje

Crnu Goru na kotorskom Sudu zastupa Zaštitnica pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je medijima rekla da tužioci traže i nadoknadu štete jer smatraju da je iz kolekcije nestalo oko pet kilograma opala:

“Tužioci traže da sud utvrdi povredu prava na mirno uživanje imovine (opala), povraćaj oduzete kolekcije, naknadu štete zbog oštećenja opala zbog nemarnog čuvanja od strane države, naknadu štete na ime nestalih pet kilograma, i naknadu štete u vidu izmakle dobiti”.

Fanjeka i Strelenskog pred kotorskim sudom zastupa advokatska kancelarija Prelević. Iz te kancelarije saopštili su da je država 2012. od njihovih klijenata nezakonito konfiskovala kolekciju crnog opala visokog kvaliteta, ukupne težine 33 kilograma:

“Čime je država neproporcionalno sankcionisala naše klijente, povrijedila im pravo svojine, zaštićeno zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U ovakvim slučajevima, države pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava, se redovno obavezuju na vraćanje konfiskovane imovine i naknadu štete”.

Naveli su da će ako dobiju sudski spor nastupiti ogromna šteta po Crnu Goru i tvrde da je kolekcija procijenjena na tri milijarde eura.

S druge strane, Ćirović napominje da je upravo na advokatima Fanjeka i Strelenskog teret dokazivanja “prevashodno prava svojine nad opalima, a zatim i ostalih navoda iz tužbe”. Ona je objasnila i da će vještaci pred Sudom u Kotoru procijeniti koliko vrijede dragulji. Ranija procjena osoba od kojih su zaplijenjeni je oko dvije milijarde eura.

Zašto dragulji nijesu procijenjeni?

Dvije godine nakon oduzimanja opala, u novembru 2014. izvršeno je njihovo mjerenje. Tada je utvrđeno da ima 28 kilograma i 172 grama neobrađenog poludragog kamena opala, odnosno devet različitih vrsta.

Samo jedan kamen je težak četiri kilograma i 400 grama. Utvrđeno je i da je najviše vatrenog, bijelog i crnog opala. Kolekcija sadrži i 14 figurica u obliku životinja, koje su teške nešto preko kilogram.

Zbog utvrđivanja kvaliteta i cijene opala i dobijanja sertifikata, Vlada na čijem je čelu bio Milo Đukanović 2014. godine uzorke je poslala Gemološkom institutu u Antverpenu, koji je u odgovoru naveo da “ne može izvršiti traženu uslugu jer se opali prvo moraju obraditi”.

Ovi podaci nalaze se u informaciji koju je Vladi Zdravka Krivokapića, koja je formirana nakon smjene DPS-a, u junu 2021. dostavilo Ministarstvo finansija pošto je ta Vlada odlučila da “uđe u postupak prodaje dragulja”.

To ministarstvo na čijem je čelu je tada bio aktuelni premijer Milojko Spajić angažovala je preko Uprave za državnu imovinu gemologa sa Kanadskog instituta da razvrsta, identifikuje i izmjeri opale. Navodi se da je i on preporučio obradu uzoraka da bi se saznala vrijednost kolekcije.

“Kako nije postojala mogućnost da se to uradi u Crnoj Gori Uprava je pokušala da iznese uzorke iz zemlje i obradi ih”, navela je ljetos Uprava za državnu imovinu. Ta institucija nije odgovorila ko je stručnjak, procjenjivač iz Kanade kojeg je država angažovala.

Proces procjene opala zaustavio je kotorski Osnovni sud, koji je državi privremenom mjerom zabranio “raspolaganje i otuđenje opala” do okončanja postupka, kao i postupak obrade opala koji je trebao da da odgovori na pitanje koliko vrijedi kolekcija dragulja- potvrdila je Uprava za državnu imovinu.

Šta kaže Centralna banka?

Iz Centralne banke, koja u sefu čuva kolekciju dragulja duže od deset godina, ponovimo, nijesu željeli da saopšte više detalja o kolekciji. Ranije su navodili su da su opali u vlasništvu države i da se o njima stara Uprava za državnu imovinu.

Najveća misterija vezana za zaplijenjene opale jeste razlika u njihovoj težini – advokati u tužbi pominju 33, a mjerenje nešto više od 28 kilograma.

U septembru 2022. Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je formiralo predmet po krivičnoj prijavi da je iz institucija nestalo 5,7 kilograma poludragog kamenja opala.

Na novinarsko pitanje da li se ovaj predmet odnosi na Centralnu banku, guverner Radoje Žugić je ranije izjavio da niko iz te banke nema nikakvu odgovornost, osim za čuvanje opala:

“A mi to radimo perfektno”, rekao je krajem septembra 2022. Žugić.

Ko su Fanjek i Strelenski?

Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski su 2. juna 2011. odnosno devet mjeseci prije zaplijene opala osnovali firmu u Crnoj Gori. Kompanija Canyon Holdins AD registrovana je u Podgorici, sa početnim kapitalom od dva eura.

Iako se i danas vodi kao aktivno preduzeće u dostupnim registrima ne postoji podatak o finansijskim aktivnostima ove firme. Prema podacima sajta Uprave prihoda i carina Crne Gore firma nije podnijela finansijske izvještaje posljednjih godina. O biznisima dvojice Južnoafrikanaca takođe nema mnogo podataka.

Robert Fenjek predstavlja se kao počasni grof carske kuće Černetić, a Strelenski kao konzul iste kuće, u Južnoafričkoj Republici u Pretoriji.

Inače, radi se o izmišljenoj carskoj lozi čiji je predstavnik Stefan Černetić, koji je javnosti postao poznat kada se 2022. pojavio na prijemu povodom Dana državnosti i slikao sa tadašnjim predsjednikom Milom Đukanovićem.

Zbog toga je čak bila pokrenuta istraga u vezi sa načinom na koji je Černetić ušao na prijem.

Ćupić se nije oglašavao

Vlasnik hotela Belvi i hotelskog lanca Iberostar Branko Ćupić koji je, po tvrdnjama oštećenih, obezbijedio njihov dolazak u Crnu Goru, sproveo ih bez carinske kontrole i pohranio dragulje u sefu svog hotela, nikada se nije oglašavao o ovoj aferi. Istina, nije bio ni direktno prozivan da je kriv zbog toga što su opali kasnije otuđeni, ali će ostati tajna koji je biznismen imao cilj kada je dvojicu Južnoafrikanaca dočekao na aerodromu i odveo ih u svoj hotel.

Ćupić, koji je inače vlasnik i čuvene budvanske tvrđave Citadela, za koju se vezuje afera zbog misterioznog načina na koji je dospjela u ruke privatnika, već decenijama u Crnoj Gori, bez mnogo izlaganja javnosti, razvija svoj biznis. Osim hotela i znamenitih tvrđava koje je širom primorja imao ili ima u svom vlasništvu, Ćupić je ljubitelj dragog kamenja. Prije tri i po godine, otvorio je u Perastu hotel u prostorijama bivše fabrike “Jadran” i tom prilikom priredio glamurozan prijem na kome je centralni gost bio tadašnji premijer Duško Marković. Od tada se nije oglašavao u javnosti.

Hoće li afera vezana za oduzete opale, pogotovo za tvrdnje da nedostaje čak pet kilograma tih dragulja ponovo biti aktuelizovana, odgovor se vjerovatno nalazi kod premijera Milojka Spajića koji bi sada, kao prvi čovjek izvršne vlasti, mogao da se založi da se uskoro riješe sve nedoumice vezane za zapijenjene, a posebno za nestale opale.