Briselski šamar i unutrašnji sukobi žestoko uzdrmali vladajuće diletante

Vlada i stranke koje čine izvršnu vlast su u četvrtak povukli iz skupštinske procedure predložene izmjene zakona o javnim okupljanjima, Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima. Sva tri propisa su predložena bez ikakvih konsultacija ili javne rasprave, već su se u proceduru “uvukli” kroz predlaganje od strane partijskih vojnika i osoba o čijoj stručnosti bi se dalo polemisati. 

Vladajuće partije, koje vode Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj su probale u maniru njihovog mentora Aleksandra Vučića da u sistem ubacuju propise za koje je i laicima jasno da su mimo evropskih standarda. Osim toga izbjegli su bilo kakav dijalog na tu temu. 

I još kada se tek govorilo o slanju tih propisa u skupštinsku proceduru, reagovale su nevladine organizacije koje su od starta pozivale Vladu i njene predstavnike u Parlamentu da povuku predložene izmjene tri zakona. Međutim, vlast je ignorisala i te apele.

Šamarčina za trenutnu vlast

Zanimljivo je da su povodom predloženih izmjena zakona o javnim okupljanjima, kojima se maltene zabranjuju protesti i uvode enormne novčane kazne, reagovale čak i Ujedinjene nacije i Savjet Evrope, šaljući jasnu poruku da ono što je predloženo predstavlja antipod demokratiji i slobodi izražavanja. 

A ništa bolje nijesu prošle ni izmjene zakona o ANB pa je prilično troma Evropska komisija poručila jasno da se takav propis povuče iz procedure dok se oni ne analiziraju ili izjasne. I upravo je to bilo i ključno, Brisel je jednostavno spriječio Mandića, Spajića, Bečića, Ibrahimovića i Đeljošaja u namjeri da uvode zakone koji su mimo svih standarda. 

Da stvari budu tragičnije za trenutnu vlast, iz evropskih institucija nijesu mnogo ni komentarisali suštinu propisa jer su određene kvalifikacije bukvalno “pravno nepismene”. 

Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kako je pun naziv, su predložili poslanici Dejan Đurović (ZBB), Amer Smailović (BS), Seid Hadžić (BGA, lista PES), Artan Çobi (AA), Bogdan Božović (SNP), Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), dakle, predstavnici svih stranaka vlasti. Ukoliko se i izuzme Kljajevićka, iz samih imena ovih poslanika jasno se naslućuje da je teško vjerovati da su mogli napisati neko kvalitetno zakonsko rješenje. Zamislite samo, Božovića i Stjepovića, što bi oni mogli da napišu!?

Duško Stjepović i Bogdan Božović: Momci, manite se zakona, držite se demagorije

Zanimljivo je da se niko od njih nije oglasio nakon što su stizale reakcije od institucija širom svijeta, jednostavno se sakrili, što govori da i oni ne vjeruju u to što su predložili. 

Seid Hadžić koji je govoro u ime predlagača rekao je “predlog zakona predstavlja korak u uspostavljanju ravnoteže između dva prava – prava na slobodu javnog okupljanja i prava drugih građana na bezbjednost i slobodno kretanje”.

Zanimljivo je da se baš Hadžić našao da traži ravnotežu između “dva prava”, iako niko u svijetu pravnika nije upoznat sa njegovim radom. Neke glasine čak idu dotle da se uveliko provjerava i njegovo akademsko znanje, odnosno način na koji je stekao diplomu, ali o tome će se znati više na jesen.

Po svemu sudeći, evropskim institucijama koje su poznate po rigoroznim kriterijumima kada su u pitanju zakoni, odmah je bilo jasno da predložene izmjene zakona koji su povučeni, predstavljaju posao kojeg su se uhvatili šarlatani sa jednim ciljem – “političko profitiranje”. A kada je u pitanju zakon o javnim okupljanjima, jasno je da je cilj njegovog usvajanja bio da se zaustavi sve češće iskazivanje nezadovoljstva na ulicama kroz gradove u Crnoj Gori. 

Baš kod tog zakona, jasno je da se pokušavalo pomoći i Vučiću jer bi imalo organizovan protest u Crnoj Gori mogao da bude i veliki teret jer bi onda stvari mogle lančano da se pokreću po regionu, a takvoj situaciji jedan je gubitnik – srpski predsjednik. 

Kod zakona o ANB i unutrašnjim poslovima to je urađeno toliko traljavo da su određene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, pa je dalja polemika besmislena. 

Samo dan prije povlačenja predloga zakona vlast je vjerovala da će biti usvojeni, ali se onda sve preko noći promijenilo. Svima je jasno da se pojavio “neko” ko je jasno vlastima poručio da od njihovog nauma da se sve završi u četvrtak nema ništa. Poznato je da takav uticaj imaju Brisel i njihove diplomate, a to je nešto što oni i najviše mrze da rade, jer vjeruju da se i u nekim porukama od ranije može dosta toga naslutiti.

Kneževićev zakon razotkrio duboku krizu vlasti

U alarmiranju Brisela svakako veliku ulogu odigrale su i nevladine organizacije koje su intenzivno kritikovale namjere vlasti. Iako je vlast htjela silom na sramotu sve da “skarabuži” i na brzinu usvoji prije nego odu na godišnji odmor, doživjeli su fijasko povlačeći zakone. Situacija je eskalirala žestokom svađom i međusobnim blokiranjem usvajanja zakona u vladajućoj koaliciji.

Tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, koji su predložili svi poslanici ZBCG, Bošnjačka stranka, ali i dio predstavnika PES-a, bili su uzdržani ili nijesu glasali. Iz tog razloga, pomenuti akt juče nije usvojen. Nakon toga, iz ZBCG su ‘odgovor’ dali ostajući uzdržani prilikom glasanja o Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, koji time takođe nije usvojen.

Nakon što su tri izmjene zakona povučene, a dva zakonska akta nijesu prošla zbog unutrašnjih sukoba, očigledno je da je kriza vlasti samo produbljena i da nas tek očekuje turbulentna politička jesen.

D.G.