DODVORAVANJE BRISELU NA ŠTETU DRŽAVE: Uvođenje viza dvije godine prije eventualnog članstva u EU

Vlada Crne Gore donijela je prije desetak dana uredbu po kojoj će državljanima Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra 2026. za ulazak i boravak u Crnoj Gori biti potrebna viza.

Kako je tada saopšteno iz Vlade, time je ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jedna od ključnih obaveza iz Reformske agende.

Uvođenje viza zemljama koje ne pripadaju EU, ili nijesu SAD i Kanada, je očekivan i logičan korak u cilju usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom (EU).

Međutim, pitanje termina uvođenja viza jako je sporno. Čak i po najoptimističnijim prognozama Podgorice, predviđeno je da Crna Gora 2028. godine postane članica EU, a do tada treba da zatvori još 15 poglavlja. Iako su iz Vlade najavili da bi zatvaranje tih preostalih poglavlja moglo da se očekuje do 2027. godine, kako sada stvari stoje, veoma je mala vjerovatnoća da se to desi.

Osim toga, ako želi da postane članica 2028. godine, Crna Gora treba da tokom 2027. dobije saglasnost za članstvo od svih zemalja članica.

Sa aspekta sadašnjeg stanja stvari i to je, kako se čini, malo vjerovatno, jer se pokazuje da neke zemlje imaju prigovore vezano za Crnu Goru. Tu se prije svega misli na Hrvatsku, koja je naglasila da neće dati podršku Crnoj Gori dok se ne riješe sporna bilateralna pitanja. S obzirom na odnos aktuelne vlasti prema Zagrebu, rješavanje tih pitanja može prilično da potraje.

Tako da kada se sve to uzme u obzir, krajnje je neizvjesno da li će Crna gora postati članica Unije u 2028. godini. Realno, ulazak naše države u EU 2028. je najoptimističniji scenario u koji malo ko vjeruje.

Da li uvođenjem viza Spajić želi da se iskupi pred EU što je doveo još četiri velikosrpska kadra u Vladu?

Stoga je jasno da je sadašnja vlast požurila sa uvođenjem viza prema određenim zemljama, a tu se posebno misli na Rusiju, Tursku i Kinu čiji građani često posjećuju našu državu. Prema zvaničnoj statistici, samo oko 230.000 Rusa dođe turistički u Crnu Goru svake godine. Ne treba naglašavati koliki je to doprinos turizmu, koji je strateška ekonomska grana države.

Kako uvođenje viza može uticati na Crnu Goru vidjeli smo prošle godine, kada je nakon incidenta u Podgorici Vlada brzopleto uvela vize za turske državljane. Tada je za samo mjesec između 9 i 10 hiljada Turaka napustilo Crnu Goru, što je i te kako imalo uticaj na ekonomiju države.

Posljednje proširenje Evropske unije desilo se 2013. godine kad je Hrvatska pristupila Uniji. Međutim, za razliku od Crne Gore ona je uvela vizni režim za određene države samo tri mjeseca prije ulaska u EU. Crna Gora je to učinila, po najoptimističnijem scenariju, dvije godine prije ulaska.

Postavlja se pitanje zašto se aktuelna vlast odlučila na ovaj korak?

Odluka o uvođenju viza donijeta je na telefonskoj sjednici Vlade, što je izuzetno neozbiljno ako uzmemo u obzir značaj ove teme. Interesantno je takođe da je ta odluka donijeta isti dan kada su nakon rekonstrukcije Vlade u izvršnu vlast ušla četiri kadra iz velikosrpskog političkog korpusa Andrije Mandića.

To navodi na zaključak da je užurbano uvođenje viza za određene države urađeno da bi Vlada Milojka Spajića ublažila zabrinutost EU zbog toga što su Mandićevi prosrpski kadrovi ušli u izvršnu vlast.

Sve u svemu, u nedostatku konkretnih rezultata, opterećeni trulim političkim kompromisima, Spajiću i njegovoj Vladi ostaje da sprovode ovako, naizgled, nelogične i po državu štetne poteze, samo da bi se dodvorili Briselu.

R.A.