MARKO MILJANOV TVRDIO: Njegoš je naređivao ubistva

Juče se navršilo 120 godina od kada je u Herceg Novom umro Marko Miljanov Popović, znameniti crnogorski junak, vojskovođa, vojvoda i pisac. Rođen je na Medunu 1833. Rano se latio puške i istakao se ratnom hrabrošću i vještinom, posebno tokom pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru. Od 1855. bio je u službi knjaza Danila, potom perjanik kralja Nikole. Godine 1874. imenovan je za senatora, a nakon oslobođenja Podgorice 1879. za njenog guvernera. Bio je jedan od zagovornika ograničenja vlasti kralja Nikole, zbog čega je došao u sukob s crnogorskim suverenom. Dao je ostavke na sve državne funkcije i nastavio život u samoizolaciji. Iako je prilično kasno počeo da piše, Marko Miljanov je ostavio značajna djela. Najpoznatija su: »Primjeri čojstva i junaštva«, »Pleme Kuči« i »Život i običaji Arbanasa«. (iz arhive lista Pobjeda)

Vojvoda Marko je kazao da je Njegoš ubio 83 ljudi iz crnogorskih plemena

Mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović je u maju 2013. godine na svoju ruku proglasio Njegoša za svetitelja, ali je Sinod SPC u Beogradu odbio njegovu inicijativu da Njegoš bude uvršten među svetitelje.

Ne postoji nijedan jedini razlog zbog kojeg bi naš veliki pjesnik Njegoš mogao biti proglašen svetiteljem. On je mitropolit koji je, govore podaci, iz manastira prešao da živi u svjetovni objekat (Biljardu), protivno kanonima odjednom je hirotonisao na desetine sveštenika, prodavao JE manastire, rugao se najsvetijim hrišćanskim relikvijama i propisima crkve, a poznato je da je naručivao i ubistva, bez suđenja.

O tome kako je mitropolit Petar II naručivao ubistva zapis je ostavio i vojvoda Marko Miljanov:

“U narod se broji da je vladika Rade pobio 83 biranije ljuđi Brđana, Crnogoraca i Primoraca. U prvinu se Kučima prestavljalo koji ne bi sve učinio što mu Vladika reče da će boža kazna panut’ na njega i da će ga Vladika proklet’, kâ što je sv. Petar prokleo one prijed rečene; jer u to je vrijeme narod i kaluđere i popove smatrâ kâ svece, a kamo li ne vladike. No pošto Kuči viđeše kako se Bog razgnjevi na poslušnike Vladičine i ubice Vukićeve i Džudžove, uvjeriše se da nije Bogu ugodno sve ono što Vladika reče.”

(Knjiga Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi II, Titograd, 1967, strane 102 i 103)

Jedini razlog zašto je mitropolit Amfilohije predložio Njegoša za svetitelja je nacionalizam tj, kako to crkva imenuje – etnofiletizam. Mitropolit Amfilohije je proglašavajući Njegoša za sveca želio da dâ oreol svetosti i Njegoševim pjesničkim fantazijama o Kosovu, Obiliću, Lazaru, Karađorđu, Dušanu – koje je Njegoš usvojio od svog učitelja Sima Milutinovića.