PRAVOSNAŽNO: Država kršila pravo na privatnost

Bivša Vlada postupala suprotno Evropskoj konvenciji, država će plaćati zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji

Viši sud u Bijelom Polju donio je prošle sedmice prvu pravoznažnu presudu da je država, objavljivanjem spiskova osoba u samoizolaciji, povrijedila pravo na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti.

U presudi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da su povrijeđena prava građanina Bijelog Polja, predviđena Evropskom konvencijom, Ustavom Crne Gore i zakonima, zbog prisustva neravnoteže u ograničenju prava na privatni život i zaštitu podataka o ličnosti u odnosu na potrebe zaštite zdravlja i života građana.

Bjelopoljski osnovni sud u maju je donio presudu da je Vlada, na čijem čelu je tada bio Duško Marković, povrijedila je pravo na privatan život sedamdesetšestogodišnjeg Bjelopoljca Žarka Boškovića, jer je u martu prošle godine, dok je bio u kućnoj samoizolaciji, objavila njegove lične podatke – ime, prezime i adresu.

Bjelopoljac je državu tužio tražeći simboličnu nadoknadu od 200 eura, a prvostepeni sud je obavezao Vladu da mu plati upola manje na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života. Viši sud je preinačio prvostepenu presudu dosudivši iznos od 200 eura.

U presudi Višeg suda, navodi se da je zaštita ličnih podataka predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava predviđeno Evropskom konvencijom, kojom se svima jemči pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života. Piše da je primjenom takozvanog trodjelnog testa, prilikom ocjene pravilnosti Konvencije, prvostepeni sud ocijenio da su ograničenja ovog prava bila u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim je propisano da se u vanrednim situacijama uređuje zaštita i spasavanje, a mjere sprovode državni organi.

”Kako je širenje zaraze imalo karakter epidemije, koja predstavlja rizik po život i zdravlje ljudi, to je Nacionalno koordinaciono tijelo postupanja u slučaju neposrednje prijetnje od rizika zaraze sprovodilo na osnovu odredbi tog zakona. Objavljivanje podataka osoba od kojih je prijetila dalja mogućnost širenja zaraze bilo je u svrhu legitimnog cilja ‘očuvanja zdravlja i života građana’. U datom trenutku nisu postojali usvojeni standardni zdravstveni protokoli kojim bi se sa visokim stepenom izvjesnosti spriječilo dalje širenje zaraze, a društvena situacija je pokazivala da mnogi pojedinci nisu u dovoljnoj mjeri poštovali pravila samoizolacije… Međutim, naznačena ograničenja nisu bila u okviru principa proporcionalnosti, kao odgovarajuća i neophodna mjera da se ostvari legitimni cilj”, navodi se u presudi.

Utvrđeno je da je objavljivanje ličnih podataka u samoizolaciji moglo da dovede do njihjove stigmatizacije u društvu, od komšija, sugrađana ili članova šire društvene zajednice.

Država bi, zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji, za odštetu i troškove parnica mogla da izgubi milione eura iz budžeta. Ustavni sud u julu prošle godine utvrdio da je Vlada prekršila pravo na privatnost. Odštetni zahtjevi, prema saznanjima “Vijesti”, pojedinačno iznose i do 3.000 eura.

Precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku od 21. marta kada je Vlada objavila prva imena do 7. maja prošle godine, kada ga je povukla sa zvaničnog sajta, ne postoje.

Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove od sredine marta do 24. aprila više od 10.000 osoba je dobilo rješenje o obaveznoj samoizolaciji, ili karantinu. Akcija za ljudska prava (HRA) navodi da je prva lista sadržala više od 1.000 imena i da su objavljeni lični podaci najmanje 2.000 osoba.

Osuda nezakonite objave ličnih podataka našla se i u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu godinu.

Podgoričkom osnovnom sudu zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji podnijeto je više od 200 tužbi. Iz nekoliko sudova ranije je saopšteno da je u većini predmeta određen zastoj postupka, što znači da koriste zakonsku mogućnost da se, nakon pravosnažnosti u jednom slučaju, odredi sudska praksa po kojoj će se odlučivati i u ostalim postupcima.