VUJOVIĆ: Do 114.000 građana bi moglo ostati bez biračkog prava

U Crnoj Gori bi između 83 i 114 hiljada građana moglo ostati bez biračkog prava na osnovu upitnog prebivališta ili nezakonitog zadržavanja crnogorskog državljanstva nakon sticanja državljanstva druge države poslije 3. juna 2006. godine

To je kazao predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović na predstavljanju studije “Crnogorsko državljanstvo i prebivalište – kako doći do ažurnog biračkog spiska”.

Taj broj, kako se navodi u studiji, može biti veći jer su u procjenu uključene samo zemlje Evropske unije, EFTA-e, Sjedinjenih Američkih Država i Srbije.

U studiji se ocjenjuje da crnogorska Vlada nije, sa stručne i profesionalne strane, pristupila izmjenama Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Navodi se da tom postupku nije prethodilo profesionalno i stručno promišljanje, prijeko potrebna analiza, niti ishodi i rezultati koji se izmjenama očekuju.

“Na to ukazuje način na koji je Vlada usvojila dvije informacije, brzina i nedovoljan nivo transparentnosti koji je pratio pripremu izmjena Odluke, nestručnost i nepoznavanje materije koja se uređuje prilikom formulisanja izmjena”, kaže se u dokumentu.

Kako se navodi, činjenica da u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) postoje profesionalci i eksperti za tu oblast, ukazuje da oni nijesu bili konsultovani prilikom pripreme Informacije i izmjena Odluke, već da je postupak “iniciran i odrađen spolja”.

U CEMI-ju smatraju da, ukoliko je osnovni razlog usvajanja dvije Informacije i izmjena Odluke bio, kako navode iz MUP-a, ispravljanje nepravdi, tom “ispravljanju nepravdi” se trebalo i moralo drugačije pristupiti.

“Ukoliko je bilo slučajeva, a sigurno da jeste, da je neko bio oštećen u postupku odlučivanja po zahtjevu za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, ti slučajevi se mogu analizirati i preispitati u okviru postojećeg normativnog okvira”, smatraju u CEMI-ju.

Takvom analizom, kako su ocijenili, bi se utvrdio tačan broj osoba prema kojima je “crnogorski sistem državljanstva” bio nepravedan.

Oni su naveli da način na koji se pristupilo rješavanju ovog pitanja, implicira i izaziva sumnju da su posrijedi politički razlozi.

“Ovaj unilateralni pokušaj sređivanja biračkog spiska, izaziva “opravdanu sumnju” da je usmjeren na marginalizovanje određene nacionalne zajednice”, kazali su iz CEMI-ja.

To, kako su naveli, u kombinaciji sa liberalizacijom zakonskih uslova za prijem u crnogorsko državljanstvo, može značajno uticati na promjenu nacionalne i ideološke strukture u biračkom tijelu.

Oni smatraju da su neosnovani stavovi pojedinih političkih subjekata da brisanje iz registra prebivališta svih građana koji žive u inostranstvu, neće dovesti oduzimanja crnogorskog državljanstva tim građanima.

“Brisanje iz registra prebivališta može dovesti i do gubitka crnogorskog državljanstva”, kazali su iz CEMI-ja.

U Studiji se navodi da Evropska unija, SAD, Njemačka, Velika Britanija, kao i OSCE/ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na Zapadnom Balkani, moraju aktivnije da se uključe u pitanja koja se odnose na provjeru podataka o državljanstvima među zemljama regiona, od kojih direktno zavisi ostvarivanje njihovog biračkog prava.

“Na političkom nivou, neophodno je podstaći vlade u zemljama regiona, da pokažu puni stepen kooperativnosti na polju utvrđivanja pouzdanih informacija o statusu lica za koja se sumnja da su bez pravnog osnova upisani u biračke spiskove dvije ili više zemalja regiona”, preporujučuje se u Studiji.

Sekulović: Pristupanjem sređivanju biračkog spiska otvorena Pandorina kutija.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je naveo da je, pristupanjem sređivanju biračkog spiska, otvorena Pandorina kutija.

“Nešto što je dugo bilo zavlačeno pod tepih isplivalo je i naslonilo se na političku realnost, odnosno na duboko podijeljeno političko društvo”, rekao je Sekulović.

To pitanje, kako je kazao, je veoma politizovano i sama politizacija ne može da se izbjegne.

On je rekao da je MUP ovom pitanju prišao potpuno pravično, bez ikakve skrivene agende i želje i potrebe da se pravi bilo kakav etnički, nacionalni politički ili drugi inžinjering.

“Zatekli smo komplikovano stanje, koje se još više komplikovalo protokom vremena. Potrudili smo se da nađemo ugao za sređivanje evidencija koje nijesu sređene”, rekao je Sekulović.

On je kazao da, u ovom trenutku, 102 hiljade crnogorskih državljana nijesu na biračkom spisku, jer nijesu na teritoriji države ili su maloljetni.

“Popis nam govori da u Crnoj Gori birački spisak raste, a broj stanovnika ne raste. Imamo 50 hiljada ljudi koji ne žive u Crnoj Gori a na biračkom su spisku”, rekao je Sekulović.

On je naveo da je širi društveni konsenzus neophodan, da bi ovaj projekat uspio iza njega.

“Odgovorno tvrdim da su se nekima davala državljanstva, a nekima nijesu, i da se s davanjem državljanstava politički manipulisalo”, istakao je Sekulović.

Konsultant u CEMI-ju, Bojan Bugarin je naveo da je stručni pristup izostao u razmatranju ovih pitanja.

On je ocijenio da zakonske izmjene mogu izazvati revolt kod građana.

“Imaćemo jaku reakciju jednog dijela populacije. Zašto se izmjene ne rade prema državljanima iz srpskog nacionalnog korpusa?”, rekao je Bugarin.

Kako je kazao, ukoliko Vlada i Ministarstvo žele da dokažu da su svi jednaki pred zakonom, najbolji primjer biće da krenu od svojih redova.

“Treba da, shodno zakonskim mogućnostima, utvrde da li neki ministri imaju dvojno državljanstvo, i da preduzmu zakonom propisane radnje”, rekao je Bugarin.

Rješavanje ovih pitanja, kako je ocijenio, bitno je za zakopavanje rovova u crnogorskom društvu.

“Ako ova pitanja ne dovedemo do kraja – fiktivno prebivalište i državljanstvo nikada nećemo prevazići podjele niti uspostaviti toliko potrebnu stabilnost”, rekao je Bugarin.