Povežite se sa nama

Ekonomija

IZAZOVI ZBOG PANDEMIJE: Šparoge u Njemačkoj beru isključivo sezonci iz Istočne Evrope

Objavljeno

-

(FOTO: Vecernji)
Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

U Njemačkoj uskoro počinje sezona šparoga. Većina sezonskih radnika na poljima dolazi s istoka Evrope. Oni u doba pandemije žive i rade po strogim higijenskim propisima.

Za poljoprivrednike je ovo već druga sezona u pandemiji. Iako su se ovaj put dobro pripremili, ipak su malo nervozni zbog predstojeće sezone, piše Dojče Vele.

“Ove godine možda malo više znamo što možemo očekivati”, oprezan je jedan 32-godišnji farmer. “Prošle godine u martu nismo znali ništa. Selfkant je u okrugu Heinsberg, a to je bilo prvo žarište korone u Njemačkoj. Nakon što je izbila epidemija, troje od deset sezonskih radnika koji su u to vrijeme već bili na farmi odmah su sjeli u automobil i vratili se kući, u Rumuniju”.

Nakon toga je uveden lockdown pa sezonski radnici više nisu mogli ni doći u Njemačku. Kasnije se i to promijenilo, farmerima je bilo dozvoljeno dovesti radnike, i to o svom trošku. Porodicu  Hensgens su karte za radnike koštale 10.000 eura. “Obično ih mini-busevi pokupe kod njihovih kuća i dovezu ovamo”, kaže Chris Hensgens.

Studenti na ekskurziji

Farma šparoga u vlasništvu porodice Hensgens je druga po veličini u ovoj regiji na krajnjem zapadu Njemačke. Bez sezonskih radnika, tih 250 hektara ne bi mogli ni obrađivati. Većina sezonskih radnika je iz Rumunije, a ima i ukrajinskih studenata. Oni su stari između 18 i 25 godina i angažovani  su u Ukrajini uz obećanje da će se, nakon radnog vremena, moći malo i provesti u Njemačkoj.

“Prije pandemije, studenti su vikendom odlazili u Aachen, Köln ili Amsterdam”, kaže Kris Hensgens. “Ne možemo ih zaključavati, ali oni bi sad trebali ostati ovdje i, ako je moguće, držati  se podalje jedni od drugih.”

Ali u praksi je to najčešće nemoguće: “To ponekad izgleda kao da su na ekskurziji. Popiju piće nakon posla, a nakon dva piva teško je pridržavati se pravila uvedenih zbog korone”.

Pun pansion

Pridržavanje strogih higijenskih pravila je logistički izazov za sve na farmi. U svakoj kući u kojoj stanuju sezonski radnici nalaze se četvorokrevetne sobe, zajednička kuhinja, dnevni boravak i sanitarni čvorovi. Ali u njih se sada može smjestiti samo jedan dio radnika, najviše dvoje po sobi. Za ostale su iznajmljeni kontejneri s dodatnim sanitarnim prostorijama. To košta 30.000 eura. Još 9.000 eura mora se platiti osoblju za čišćenje koje dezinfikuje toalete, hodnike i kuhinje.

S obzirom na to da radnici više ne bi smjeli sami odlaziti u kupovinu, a i zbog pravila da maksimalno sedam osoba može istovremeno biti u kuhinji, odnosno blagovaonici, Hensgenovi su “centralizirali” ručak. “Kuhar, koji inače radi u našem restoranu, sada kuha za cijeli tim”, kaže Arne Hensgens. A radnici onda uzmu ručak i jedu u svojoj sobi.

Dolazak samo uz negativni test

I ove godine radnici bi trebali biti podijeljeni u skupine, odnosno grupe koje rade i žive zajedno, i međusobno se ne miješaju. Pojedine skupine odlaze i vraćaju se s polja po određenom rasporedu, a na putevima kojima se kreću, odnosno u hodnicima postavljene su prepreke kako ne bi došli u kontakt. “Pomaže ako se što manje ljudi susreće po tim stazama”, kaže 25-godišnji Arne, inače inženjer poljoprivrede. Takođe, radnici prilikom ulaska u Njemačku moraju predočiti negativan test na koronu, a nekoliko dana kasnije ponovno se testiraju na farmi.

Braća Hensgens svjesni su da će ove godine morati redovno (i često) testirati radnike, vjerovatno o vlastitom trošku. Kada se prošle godine na plantažama jagoda u Bavarskoj pojavila korona, i u Selfkantu su testirali sve radnike. To ih je koštalo 7.000 eura. “Jedan od naših radnika bio je pozitivan”, kaže Kris Hensgens. Srećom, on je živio sam u jednom kontejneru i tamo je ostao u karantinu 14 dana: “To smo platili mi, a troškove je trebala nadoknaditi država. Ali, taj novac do danas nismo dobili.”

Osiguranje za sezonske radnike

Što bi se dogodilo ako bi se neki sezonski radnik ozbiljno razbolio? “Onda bi bio prebačen u bolnicu, jer smo za sve naše ljude sklopili privatno zdravstveno osiguranje”, kaže Arne Hensgens. Ali to je izuzetak, poljoprivredni sezonski radnici, koji u Njemačkoj ne rade više od 70 dana godišnje, izuzeti su od sklapanja obaveznog osiguranja. U tom razdoblju ni radnik ni poslodavac ne moraju plaćati inače obavezne doprinose za zdravstveno, mirovinsko i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.

U 2020. godini to je razdoblje produženo na čak 115 dana, tako da su se sezonci rjeđe morali “smjenjivati”. Farmeri bi voljeli da to tako bude i ove godine, ali Ministarstvo rada u Berlinu to blokira. “Pri svakom produženju rokova, čak i privremenom, moraju se plaćati socijalna osiguranja”, potvrdilo je Ministarstvo na upit DW-a.

Uslovi rada

Odluku Ministarstva podržava i Sindikat radnika zaposlenih u sektoru građevinarstva, poljoprivrede i zaštite okoliša. Oni zahtijevaju da sezonski radnici u poljoprivredi budu zaposleni od prvog dana, i da moraju uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje. Sindikat tvrdi da su posebno istočnoeuropski radnici suočeni s “nepodnošljivim uvjetima”, da često moraju raditi i po 13 sati dnevno te da primaju “loše plaće”.

Na farmi šparoga obitelji Hensgens radni dan traje između osam i devet sati, a plaćeni su po (zakonom propisanom) minimalcu od 9,50 eura na sat, plus bonus koji ovisi od količine šparoga odnosno jagoda koje uberu. Radnik od toga plaća 200 eura za povratnu kartu kući, a za smještaj još devet eura dnevno. “Ovisno od učinka, naši ljudi mogu mjesečno zaraditi i do 2.500 eura”, kaže Arne Hensgens. “Obično se kaže da svatko može brati jagode. Ali to nije istina. Kod nas dolaze ljudi koji to stvarno znaju raditi i mi puno toga poduzimamo kako bi ih doveli ovamo, a i kako bismo ih ovdje zadržali.”

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije