ANALITIČARI: Mandić i Medojević bi cementirali podjele

Crna Gora bi postala trajno nestabilna država, rascijepljena između dva turbo nacionalizma, smatra Pantelić Pojačano učešće ne može značiti i potpunu dominaciju, kaže Tomaš Damjanović

Ulazak u Vladu lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića i Nebojše Medojevića cementirao bi podjele u državi i gurnuo više od trećine građana u zagrljaj nacional-populističkog DPS-a sa jurišnicom oličenom u tzv. komitama i pseudoljevičarskim strankama, ocijenio je analitičar i novinar Željko Pantelić.

On je za “Vijesti” rekao da bi eventualno prisustvo Mandića i Medojevića u izvršnoj vlasti bila neizdrživa hipoteka na unutrašnjem i međunarodnom planu za Crnu Gore, budući da njih dvojica nisu alteranativa Milu Đukanoviću nego “puka druga strana medalje”.

”Unutar Crne Gore Mandićevo i Medojevićevo pojavljivanje u Krivokapićevom kabinetu bi cementiralo podjele u državi i gurnulo bi više od trećine građana u zagrljaj nacional-populističkog DPS-a sa jurišnicom oličenom u tzv. komitama i pseudoljevičarskim strankama koje bi radikalizovali dodatno odnose u borbi za parče biračkog tijela koje garantuje ulazak u parlament. Na taj način bi Crna Gora postala trajno nestabilna država, rascijepljena između dva turbo nacionalizma, bez nade da izađe iz začaranog kruga u dogledno vrijeme”, rekao je Pantelić.

Predstavnici DF-a su juče krenuli ofanzivno, šaljući poruke da je važno da lideri tog saveza budu dio rekonstruisane Vlade, da će u slučaju neuspjelih pregovora nastaviti bojkot parlamenta i svih vladinih zakona, uključujući i budžet, te da nema podrške vladi u kojoj ne bude mjesta za predsjednika Nove srpske demokratije i jednog od lidera DF-a Andriju Mandića.

Rekonstrukciju Vlade na način da u nju uđu i političari, zasad izvjesno podržava 38 (od 41) poslanika vlasti. URA insistira da se Vlada rekonstruiše isključivo po ekspertsko-nestranačkom modelu.

Analitičar Tomaš Damjanović za “Vijesti” kaže da s obzirom na političku snagu, DF ima pravo da traži veće učešće, s tim što postoji nedoumica u vezi sa tim da li su, u tom savezu, svjesni činjenice da pojačano učešće ne može značiti i potpunu dominaciju.

”S druge strane, URA svakako ima pravo da postojeći odnos snaga usmjerava ka svom snaženju, ali bi, takođe, morala da ima na umu da se ne može vječno sa datim postotkom podrške ponašati kao da je sama osvojila apsolutnu vlast”, kaže Damjanović.

Potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je, komentarišući zahtjeve DF-a, rekao da ne dijeli mišljenje da građani treba da budu taoci želje za funkcijama.

”Ako neko misli da treba da građane drži kao taoce, jer misli da treba da bude na funkciji, ja to mišljenje ne dijelim. Ne mislim da je to korektno. URA podržava Vladu, nastaviće da je podržava, to nije sporno. Možemo li da je poboljšamo, možemo”, rekao je Abazović novinarima nakon potpisivanje sporazuma sa hotelom “Mediteran”.

On je poručio da Demokratska Crna Gora i premijer Zdravko Krivokapić treba da se izjasne da li su za to da lideri DF-a uđu u Vladu.

Prema riječima Pantelića, na spoljno-političkom planu ne zna se ko uživa više kompromitujuću reputaciju – Mandić sa svojim pokloničkim odnosom prema predsjednicima Rusije i Srbije, Vladimiru Putinu i Aleksandru Vučiću ili Medojević sa ushićenim stavovima o bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trampu i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

”Njihov ulazak u vladu bi proizveo podizanje, metaforički rečeno, još jačeg sanitarnog kordona u okviru NATO, u odnosu na onaj koji je EU primijenila na Austriju kada je Volfgang Šisel formirao vladu sa ekstremnom desnicom Jerga Hajdera. Pri tom, Crna Gora nema ni kapacitete ni ekonomsku snagu da izdrži takvu vrstu izolacije”, upozorava Pantelić.

U DF-u, kako dodaje, često vole da citiraju Marka Miljanova pa poručuje da se prisjete da ovo nisu vremena za junaštvo već za čojstvo, “što će reći da bi Mandić i Medojević najveću uslugu napravili građanima koji su glasali za DF ako bi počeli da brane druge od sebe, ostavljajući prostor kolegama u DF-u koji imaju budućnost”.

”Što prije shvate da su oni politička prošlost i odustanu od ideje da vode Crnu Goru u prošlost, to će Crna Gora brže izaći iz prošlosti”, poručio je Pantelić

Poslanik DF-a Jovan Vučurović, rekao je juče da nema podrške vladi u kojoj ne bude mjesta za Andriju Mandića.

Poslanik Pokreta za promjene Nikola Bajčetić ocijenio je da je “važno da lideri DF-a budu dio rekonstruisane Vlade, kako bi je dodatno osnažili, ali i preuzeli odgovornost”.

Premijer Zdravko Krivokapić je predložio da rekonstruisana Vlada ima 16 ministarstava i tri potpredsjednika. Partijama na vlasti je ostavio rok do petka da se izjasne o njegovom predlogu, kako bi u nedjelju zauzeli zajednički stav o tome i nakon toga prešli na razgovore o modelu rekonstrukcije. Međutim, nastavak pregovora je upitan nakon zahtjeva GP URA da se prije organizovanja novog sastanka parlamentarne većine sa premijerom napravi analiza rada Vlade.

Šef kluba poslanika “Mir je naša nacija” Boris Bogdanović saopštio je da je za Demokrate prihvatljiva – ili rekonstrukcija Vlade po modelu premijera i Sporazumu tri lidera ili istinski nestranačka Vlada bez aktivnih ili skrivenih stranačkih ili potencijalno stranačkih političara, uz pisanu obavezu da niti jedan član Vlade neće osnovati partiju ili biti dio partije, učestvovati u izbornim kampanjama i biti kandidat na izbornim listama.

On je kazao da su Demokrate pokazale otvorenost da se o svim opcijama mogućeg dogovora unutar vladajuće većine razgovara kako bi se našlo najbolje rješenje, jer rješenje nijesu izbori i rušenje Vlade, na čemu se tajno radi.

”Žalimo što se neodgovornim igrama, uz različite izgovore, nastavlja opstrukcja najavljene rekonstrukcije”, rekao je Bogdanović.

On je kazao da su Demokrate odmah prihvatile pisani predlog premijera, zasnovan na Sporazumu iz 2020. godine.

Generalni sekretar Građanskog saveza Civis, Zoran Miljanić, je kazao da aktivnim dijalogom treba učiniti sve da bi se došlo do rješenja i da bi prva demokratska Vlada funkcionisala u najboljem interesu građana”.

On je agenciji Mina rekao da su u CIVIS-u za to da se dođe do dijaloga i na taj način riješe aktuelni problemi.

Potpredsjednica Demosa Ksenija Milović kazala je “Vijestima” da ta partija ne želi da daje nikome instrukcije, ali skreću pažnju na odgovornost prema građanima Crne Gore i njihovim očekivanjima.

Ona podsjeća da je mjesto za saopštavanje stavova i postavljanje svih pitanja na sastanaku lidera parlamentarne većine i premijera.

Milović je kazala da se ispostavilo da Sporazum konstituenata parlamentarne većine u raznim prilikama o “moratorijumima” na određena pitanja ne samo da ne funkcionišu, već su u službi svega osim bržeg i zajedničkog djelovanja ka dekriminalizaciji i uređenju crnogorskog društva.

“Nije dovoljno potencirana uloga tužilaštva”

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je juče kazao da je policija tokom dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra postupala profesionalno i efikasno, navodeći da je to konstatovano i u izvještaju koji je sačinila Komisija Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK).

Abazović je rekao da je sjednica Biroa održana juče, i da je konačno izjašnjavanje o Izvještaju odloženo do dolaska predsjednika Komisije Dragana Ivanovića koji je, kako je naveo, opravdano odsutan.

”Čim uspostavimo termin koji svima odgovara, mi ćemo podijeliti neka svoja razmišljanja i BOK će dati onda zaključke, svoje komentare na konačni izvještaj”, kazao je Abazović.

Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

Nakon sjednice BOK-a saopšteno je da su se upoznali sa Izvještajem o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija 5. septembra na Cetinju, te da će se dio zaključaka o Izvještaju odnositi i na ulogu i postupanje Tužilaštva, prije, u toku i nakon događaja na Cetinju.

Rekonstrukcija Vlade ili kampanja za prijevremene izbore?

Tomaš Damjanović kaže da je ključno pitanje da li su akteri parlamentarne većine, uz razumljivu i očekivanu borbu za jačanje svog uticaja na izvršnu vlast, opredijeljeni ka rekonstrukciji Vlade koja bi trajala do 2024. godine ili je to uvod u kampanju za prijevremene izbore.

”Od odgovora na to pitanje zavisi i ocjena njihovih trenutnih aktivnosti. Ako je posrijedi stvarna usmjerenost ka rekonstrukciji, onda će, u jednom momentu, svaki od aktera odstupiti od maksimalističkih pretenzija i, konačno, uložiti napor ka odstranjenju efekata vladavine DPS-a – čišćenje biračkog spiska, za početak – uz jasno izraženu svijest o tome da u bivšoj vlasti nema nikakvog zdravog tkiva i da prijetnje koaliranjem sa dijelom DPS-a nijesu adekvatan odmak od politike ucjene kojoj smo svjedočili tokom prethodnih godina u nešto drukčijem aranžmanu”, rekao je Damjanović.

Ako je, dodaje, riječ o pripremama za prijevremene izbore, onda će ih, uskoro, i biti, s tim što bi akteri postojeće većine trebalo da imaju na umu činjenicu da, kao što DPS ima izvjesno osipanje biračkog tijela, tako ni oni ne mogu sa sigurnošću računati na to da će ih glasati svi oni koji su im pružili podršku 30. avgusta 2020.

”Na kraju krajeva, čak i da dođe do prijevremenih izbora i sve i da na njima DPS opet bude poražen, konstituenti trenutne većine bi ponovo bili upućeni jedni na druge, pa je nejasno zbog čega bi išli težim putem”, kaže Damjanović.