Šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, ambasador Petar Marković: Sve grane vlasti da preuzmu odgovornost za sudbinu evropskog puta Crne Gore

Ambasador Petar Marković oktobra ove godine preuzeo je dužnost šefa misije Crne Gore pri EU. Nakon dužeg perioda bez ambasadora, Markovića je sačekao važan zadatak – da u okviru svojih nadležnosti, zemlju približi Briselu. Iako uvjeren da Vlada postiže važne rezultate na putu ka EU, Marković poziva sve grane vlasti u Crnoj Gori da preuzmu odgovornost za sudbinu evropskog puta Crne Gore.

Nedavno ste započeli mandat na mjestu ambasadora Crne Gore pri EU, nakon što je to mjesto dugo bilo upražnjeno. Šta ste odredili kao prioritete na početku Vašeg mandata?

Marković: Tako je. Nakon okončanja svih procedura u vezi sa imenovanjem – pribavljanja agremana, ukaza Predsjednika i mišljenja nadležnog odbora Skupštine, u Brisel sam doputovao sredinom oktobra i odmah prionuo na posao. Prve nedjelje na novoj funkciji najviše su obilježila tri nastojanja.

Prvo, podrška Vladi u diplomatskoj ofanzivi prema institucijama EU. Od stupanja na dužnost do danas, Misije Crne Gore pri EU (MEU) organizovala je pet ministarskih, jednu posjetu predsjednika Vlade Briselu, ka oi nedavno završenu drugu političku međuvladinu konferenciju. Svaka od ovih posjeta bila je višednevna i sa bogatim programom sastanaka usmjerenim na različite institucije Unije, a sve sa ciljem predstavljanja uspješno obavljenih i planiranih reformi iz evropske agende.

Drugo nastojanje bilo je unutrašnja konsolidacija MEU. Svaki novi mendžment donosi različiti stil rukovođenja, a moj cilj je da poboljšam komunikaciju između zaposlenih kako bismo bili u prilici da jedni drugima budemo podrška u ispunjavanju svojih zadataka i svi ukupno sinergetski postignemo više i bolje. U vezi sa ovim je i viši stepen usklađenosti sa “centralom” u Podgorici. U toku dužeg perioda bez ambasadora, pojedini djelovi naše administracije su neposredno opštili sa svojim homolozima u EU. Sada, kada smo se vratili u redovno stanje, ta uloga posrednika u diplomatskoj komunikaciji i predstavljanju treba da se vrati tamo gdje joj je prirodno i institucionalno mjesto – u Misiju naše zemlje pri EU.

Treće, već sam ispunio jedno od obećanja datih na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike i otvorio novi Twitter nalog Misije koji će značajno poboljšati vidljivost Crne Gore u Briselu i njenih aktivnosti u procesu pristupanja Uniji. Koristim ovu priliku da pozovem Vaše čitaoce da nas zaprate na @MONTENEGROinEU! Utisci naših evropskih partnera ulivaju samopouzdanje da marljiv rad na ispunjenju ova početna tri zadatka uspješno rezultira značajno većom prisutnošću naše zemlje u centru EU.

“Očekuje se da će svoju zemlju predstaviti kao favorita za pridruživanje bloku, a kao svoj glavni zadatak postaviće “nadgledanje završne faze pristupanja Crne Gore EU uz obnovljenu posvećenost vladavini prava”. Ovako Vas je nedavno predstavio ugledni Politiko. 

Koliko su ovakva očekivanja opravdana?

MARKOVIĆ: Diplomatsko-konzularno predstavništvo ne kreira već samo predstavlja politiku svoje države, te u tom smislu nastavak statusa favorita za pridruživanje EU i obnovljene privrženosti vladavini prava prvenstveno zavisi od svih nadležnih donosioca odluka u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u Crnoj Gori. Međutim, u granicama svojih nadležnosti, ja se uveliko trudim da opravdam očekivanja Politico Europe kao najveće medijske kuće specijalizovane za izvještavanje o EU. U svojim sastancima sa predstavnicima država članica i EU institucija prenosim sliku o Crnoj Gori kao najlogičnijem izboru Unije za dokaz da je politika proširenja živa i vitalna. Jedina smo zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, koja već ima evropsku valutu, koja se bez ostatka pridružuje svim spoljnopolitičkim odlukama EU i jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nema balast bilateralnih sporova sa susjedima. Uz to, Crna Gora je veoma posvećena članica NATO-a sa tradicionalnom geostrateškom, a sada i ekonomskom orijentacijom ka Zapadu. Zbog svega ovoga, upravo mi zaslužujemo da budemo naredna nova članica Unije. Ovo je dobitnički narativ koji će Misija plasirati. Njegova kredibilnost, ipak, zavisi od odlučnosti reformi u oblasti vladavine prava bez kojih nema novih privremenih zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

Prošlo je 12 godina od kako je Crna Gora započela pregovore sa EU. Za to vrijeme otvorena su sva poglavlja, ali je zatvoren mali broj poglavlja, što dodatno produžava evropski put Crne Gore. Kako očekujete da će se pregovori odvijati u narednom periodu, imajući u vidu da je Crna Gora prihvatila novu metodologiju pregovaranja?

MARKOVIĆ: Naša javnost do sada je imala priliku da se upozna sa svim prednostima i izazovima nove metodolologije pregovora o pristupanju, prvenstveno zahvaljujući preciznim i blagovremenim pojašnjenjima Kancelarije za evropske integracije i glavne pregovaračice. Ovaj novi pristup ima za cilj da ubrza proces i komparativno donosi najviše prednosti kandidatima koji su još uvijek u fazi otvaranja poglavlja zato što se, prema novoj metodologiji, sada otvaraju čitavi klasteri umjesto samo poglavlja što je prethodno bio slučaj. Sa druge strane, i dalje se zatvaraju pojedinačna poglavlja. Naša odluka da se obavežemo novom metodologijom prvenstveno je, dakle, odraz naše posvećenosti evropskoj perspektivi. A ključni benefit očekujemo od mjera rane integracije kojima ćemo postupno dobiti pristup benefita članstva u pojedinim sektorskim politikama Unije i prije samog postajanja zemljom članicom koje dolazi na kraju.

Druga novina su političke međuvladine konferencije koje se od prethodnih – više tehničkih – razlikuju po većem stepenu političke odgovornosti i obaveza obiju strana. Ideja vodilja je da sada proces pristupanja bude više od tehničkog usklađivanja i da se oko njega okupe sve političke snage i sami građani. Crna Gora godinu završava sa dvije takve međuvladine konferencije, nikad većom podrškom građana članstvu i novim impulsom za ubrzanje pregovora pomoću mnogo jasnije slike prioriteta u ispunjavanju privremenih mjerila iz oblasti vladavine prava. Svima nama sada cilj treba da bude što veći stepen njihove ispunjenosti do kraja francuskog predsjedavanja Savjetom EU da bismo na sljedećoj međuvladinoj konferenciji konstatovali taj napredak i od EU dobili saglasnost da se pristupi sastavljanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) čime bi Crna Gora u 2022. godini mogla da nastavi sa zatvaranjem drugih poglavlja.

Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori, još jednom je potvrdila da su zemlji neophodne korjenite reforme na polju vladavine prava, borbe protiv korupcije, depolitizacije…

Očekujete li da bi nova Vlada mogla da sprovede makar dio ovih reformi neophodnih za skoro pristupanje EU?

MARKOVIĆ: Apsolutno. Nakon konsolidacije državne administracije i pregovaračke strukture u ovoj godini koja se nije mogla dogoditi preko noći u zemlji koja je po prvi put u istoriji prošla kroz demokratsku izbornu smjenu vlasti, Vlada je proteklih mjeseci ubrzala sve procese iz domena svojih nadležnosti u poglavljima 23 i 24. Mnogi rezultati postignuti su u toku ljeta i jeseni, a to je, nažalost, značilo da nijesu konstatovani u ovogodišnjem izvještaju koji uglavnom tretira period od juna prethodne do juna tekuće godine. To znači da će oni biti predmet bavljenja narednog izvještaja. Međutim, ono što se od Crne Gore očekuje je bilans rezultata koji prvenstveno uključuje ne samo Vladu nego i pravosuđe (na primjer, pravosnažne presude) i Skupštinu (izmjene i dopune i usvajanje novih zakona). Zato je važno da sve grane vlasti preuzmu odgovornost za sudbinu evropskog puta Crne Gore. Uvjeren sam da će podrška građana sa jedne i evropskih partnera sa druge strane za ubrzanje tog puta biti dovoljan motiv svim relevantnim akterima da te rezultate bez odlaganja isporuče. Niko ne smije imati izgovor za njihov izostanak.

Često se od crnogorskih zvaničnika mogu čuti kritike na račun EU, navodeći da Brisel nije uradio dovoljno da pomogne Crnoj Gori da ubrza evropski put. Kakav je Vaš stav?

MARKOVIĆ: Nakon EU samita na Brdu kod Kranja u oktobru ove godine, nedoumice o privrženosti proširenju EU na region Zapadnog Balkana su razriješene na način kojim možemo biti zadovoljni. Potvrđena je evropska perspektiva regiona, a zemljama u njemu se u sljedećih sedam godina (na koliko se inače planira dugoročni budžet EU) u izgled stavlja skoro 30 milijardi eura finansijske podrške i investicija. Dakle, vrata su definitivno otvorena, ali zavisi od nas, naših administrativnih kapaciteta i političke mudrosti, hoćemo li i koliko uspjeti da iskoračimo. Uvijek ćete među državama članicama imati i onih koje su “prijatelji proširenja” i onih koje su prema njemu skeptične. Naša diplomatija mora da se u narednom periodu fokusira na smirivanje strahova ovih drugih i davanju argumenata u korist našeg učlanjenja ovim prvim. Kada su u pitanju same EU institucije, Crna Gora u njima ima saveznike. Ne smijemo podleći iskušenju da u drugima pronalazimo izgovor za nedovršene domaće zadatke. Protekle sedmice, na primjer, u našoj javnosti odjeknula je vijest da je u Generalnom direktoratu za proširenje ukinut Direktorat za Crnu Goru. To je protumačeno kao dokaz da Crna Gora nije u fokusu Evropske komisije. Ovakva tendenciozna tumačenja ne doprinose boljem opštenju sa EU institucijama i ne daju punu sliku prilika. Naime, istina je da je od proljeća naovamo traje unutrašnja reorganizacije DG NEAR-a kao posljedica nove metodologije pregovaranja. Do ove godine, svaka je zemlja u procesu pristupanja imala “svoju” organizacionu jedinicu u Komisiji. Nakon usvajanja nove metodologije, u Komisiji su se odlučili na parni pristup odlučeno da Crna Gora i Srbija kao jedini kandidati koji vode pregovore budu objedinjeni u jednoj jedinici, da Sjeverna Makedonija i Albanija kao kandidati za članstvo koji još uvijek nisu započeli pregovore o članstvu dobiju svoju objedinjenu jedinicu, a da se za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo kao potencijalne kandidate za članstvo na sličan način formira zajednički direktorat. Dakle, nema govora o stavljanju Crne Gore u drugi plan. Zadatak naše diplomatije je da se prilagodi novoj organizaciji vođenja pregovora Komisije tako što će se intenzivno starati da nova organizaciona struktura ne proizvodi nepovoljne političke posljedice. Parni direktorati nužno dovode do poređenja i većeg potencijala za međusobnu kompeticiju država na koje se odnose. Zato u narednom periodu mi moramo sa posebnom pažnjom osluškivati šta radi naš veći susjed i potruditi se da očuvamo svoj status najnaprednije zemlje kandidata. Za Misiju ovo prije svega znači da sva ministarstva koja do sada nijesu poslala svog eksperta u Misiju to treba da učine što prije jer Misija Srbije raspolaže većim kadrovskim kapacitetima, pa tu vidim najveći potencijal za napredovanje u pravcu iskorišćavanja komparativnih prednosti. Za sistem u cjelini ne vidim opasnost od ove izmjene u EK ako nastavimo sa ispunjavanjem preuzetih obaveza. Jedino pozivam sve aktere u Crnoj Gori, uključujući i akademsku zajednicu i nevladin sektor, da nam se pridruže u isticanju očekivanja da se tzv. princip regate i individualnih zasluga koji se nalazi u temelju politike proširenja ni po koju cijenu ne smije dovesti u pitanje.

Mislite li da su realne prijetnje da bi neke treće zemlje (Rusija, Kina, Turska) mogle zauzeti mjesto Briselu, ukoliko EU ne pokaže više interesovanja za Crnu Goru i Balkan?

MARKOVIĆ: Opasnost od upliva uticaja trećih zemalja je realna, dokumentovana i očekivana. Iako nijesam nikada bio pristalica primjene prirodnih zakona na društvene fenomene jer se radi o dva suštinski različita domena, oni mogu poslužiti kao slikovit opis. Vakum koji bi ostavila Unija zaokupljena drugim pitanjima umjesto Balkanom bi gotovo zakonomjerno nastojala da popuni neka druga sila. Takođe, korektivna uloga Unije i njene politike uslovljavanja pokazuje se kao najblagotvornija spoljnopolitička kočnica za širenje korupcije ili nezapadnih modela politike kod nas. Zato i u domaćoj javnosti i među našim evropskim partnerima postoji snažna svijest o značaju da se uloga Unije u politici regiona osnaži.

Čime ste posebno ponosni otkad ste stupili na ambasadorsku dužnost?

MARKOVIĆ: Najviše se ponosim svojim kolegama zaposlenim u Misiji jer smo u proteklih nekoliko mjeseci zajedno predano radili da naša zemlja bude vidljivija, više evropska i bolje predstavljena u Briselu. Od događaja, istakao bih posebno predaje akreditivnih pisama predsjednici Evropske komisije i predsjedniku Evropskog savjeta koje su se dogodile u protekle dvije sedmice. Nakon njih, sada sam i zvanično akreditovan kao šef naše Misije pri EU. Sastanci sa Ursulom fon der Lajen i Šarlom Mišelom bili su odlična prilika da još jednom potvrdimo predvodničku ulogu Crne Gore kao kandidata za članstvo u Uniji i našu posvećenost reformskom procesu i dobrosusjedskim odnosima u regionu. Od postignuća naše zemlje, pored već navedenog intenziviranja reformi u odnosu na preporuke iz godišnjeg izvještaja EK za Crnu Goru, posebno me raduje da smo proteklog mjeseca sa EU potpisali sporazume Creative Europe i Horizon Europe koji će našoj kreativnoj industriji i nauci značajno pojačati pristup najrazvijenijim oblicima saradnje i sredstvima, kao i najava da ćemo do kraja godine sasvim prilagoditi svoje COVID sertifikate evropskom. To znači olakšana putovanja i razmjenu sa Evropom uprkos pandemiji. A više kontakata naših građana sa zemljama Unije garant je dublje evropeizacije našeg društva.